Sofija: Novi pokušaji asimilacije muslimana

Represivne mjere protiv muslimana nisu ideologija pojedinih stranaka ili vlada, već ideologija bugarske države u zadnjih 130 godina, kaže muftija Bugarske.

Bugarska, Muslimani, etničke manjine, Metodi Metodijev
Muftija Ališ Hadži: Oko 130 džamija u Bugarskoj ne radi zbog nedostatka imama [Al Jazeera]

Piše: Metodi Metodijev

Bugarska je jedna od balkanskih zemalja na jugoistoku Evrope koja je bila pod osmanskom vlašću od 1396. do 1878. godine, kada je Berlinskim ugovorom osnovana Treća Bugarska država. Osmanlije su vladale u Bugarskoj više od pet stoljeća.

Glavno muftijstvo veoma ozbiljno prati stanje na terenu u cilju sprečavanja radikalnih pojava.

U vrijeme osnivanja države, poslije Sanstefanskog mirovnog ugovora od 1878. godine, u Bugarskoj su Turci činili četvrtinu ukupnog stanovništva. Sve do 1989. godine bugarski muslimani su živjeli u harmoniji i slozi s bugarskim i pravoslavnim komšijama.

Pod tadašnjim komunističkim režimom uslijedile su represivne mjere i nasilno pokrštavanje bugarskih muslimana u sklopu procesa Preporod.

Etničke grupe bugarskih muslimana

U  Bugarskoj živi prema službenom popisu stanovništva iz 2001. godine 966.978 Muslimana ili 12,2 posto od ukupnog broja stanovnika. Muslimani čine brojne nacionalnosti i etničke grupe:

1. Muslimani turskog etničkog porijekla 612.818
2. Muslimani Romi bugarskog porijekla 112.945
3. Muslimani naturalizirani Bugari 77.712
4. Muslimani Pomaci 71.978
5. Muslimani Romi porijeklom iz balkanskih zemalja 23.298
6. Muslimani etnički Bugari 18.623
7. Etnički Tatari 5.800
8. Etnički Arapi državljani Bugarske 4.710
9. Muslimani istočnog romskog porekla (Aškalije) 2.456
10. Muslimani Romi Felaši 1.463
11. Muslimani Albanci 8762
12. Muslimani Čerkezi 512 I dr.
Većina Muslimana (iznad 95%) u Bugarskoj su suniti.

Uslijedio je veliki emigrantski val prema Turskoj, kada je, prema historijskim podacima, skoro 500.000 ljudi napustilo Bugarsku. Padom  komunističkog režima, većina muslimana se ponovo vratila u zemlju.

Džamije bez imama

Kakvo je trenutno stanje muslimanske zajednice u Bugarskoj objašnjava glavni muftija te zemlje Mustafa ef. Ališ Hadži.

Koliko muslimana živi u Bugarskoj i da li svi priznaju Ured glavnog muftije kao svoj vrhovni duhovni autoritet?

- U Bugarskoj trenutno živi više od milion muslimana. Svi priznaju glavnog muftiju Upravnog tijela muslimana kao svoj vrhovni duhovni organ. Ured Glavnog muftije je institucija koja je predstavljala muslimane u Bugarskoj i upravljala njihovim vjerskim životom odmah nakon uspostave Treće bugarske kraljevine.

Da li smatrate da su ozdravile rane od tzv. procesa Preporod?

- Proces Preporod je crna stranica u historiji muslimana u Bugarskoj i ona nikada neće biti zaboravljena. Više od 20 godina muslimani pokušavaju vratiti svoj identitet. Do prije nekoliko godina vjerovalo se da se taj proces nikada više neće ponoviti, ali nažalost u posljednjih nekoliko godina se primjećuju počeci novih nacionalističkih aktivnosti koje su vodili asimilaciji muslimana. To podsjeća na crnu stranicu i oživljavanje pomenutog procesa. Realno oživljavanje procesa nije ideologija pojedinih stranaka ili vlada, to je ideologija bugarske države u zadnjih 130 godina. Da li će bugarski političari odustati od te ideologije, pokazat će vrijeme.

Koliko su aktivne džamije i vjerske škole  u Bugarskoj? Da li postoji čvrsta veza između Glavnog muftijstva i Direkcije za vjerska pitanja kod Vlade Bugarske i Ministarstva obrazovanja? Da li država podržava aktivnosti glavnog muftije?

- U Bugarskom ima oko 1.500 džamija  i mesdžida, od čega njih gotovo 130 ne rade zbog nedostatka imama. Osim toga, postoje i tri muslimanske škole, Viši islamski institut i prekvalifikacijski tečajevi za imame. Odnosi između Muftijstva i Direkcije za vjerska pitanja Vlade Bugarske su dobri. Glavno muftijstvo prima svake godine posebne subvencije iz državnog budžeta. Što se tiče Ministarstva prosvjete, prosječne muslimanske škole imaju status privatnih škola, što znači da su pod kontrolom Ministarstva prosvjete.

Brojni kontakti

Poznato je da je islam u Bugarskoj veoma tolerantan. Ipak, postoje li određene ekstremne struje i skupine među bugarskim muslimanima?

- Radikalni mislioci postoje uvijek i svugdje, ali u Bugarskoj ne postoje organizacije na toj osnovi. Glavno muftijstvo prati stanje na terenu u cilju sprečavanja radikalnih pojava. S druge strane, vlasti istovremeno prate stanje u muslimanskoj zajednici Bugarske.

Radikalni mislioci postoje uvijek i svugdje, ali u Bugarskoj ne postoje organizacije na toj osnovi.

Kakvi su generalno međunarodni odnosi i zvanični kontakti Glavnog muftijstva; da li održavaju bliske odnose posebno s Islamskim zajednicama u Srbiji i Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini?

- Ured Glavnog  muftije održava kontakte s mnogim zvaničnim islamskim organizacijama širom svijeta, posebno s organizacijom DIYANET u Turskoj, Ministarstvom hadža u Saudijskoj Arabiji, Organizacijom Islamske konferencije... S Rijasetom IZ u BiH odnosi se održavaju preko zajedničkog članstva u Euroazijskoj organizaciji, sa sjedištem u Istanbulu, zaključio je glavni muftija Bugarske.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.