Oglasi

Smrtna kazna za Musharrafa, narod Pakistana zadovoljan, vojska bijesna

Suđenje Musharrafu počelo je 2013. u njegovom prisustvu po četiri tačke optužnice, koje sežu sve do veleizdaje.
Smrtna kazna za Musharrafa izazvala je veliku pometnju u vojnim, političkim i narodnim krugovimaEPA

Al Jazeera.net, Islamabad

Trebalo je punih šest godina da pakistanski sudovi donesu prvostepenu smrtnu presudu bivšem vojnom vladaru zemlje, generalu Pervezu Musharrafu, pod optužbom za veleizdaju, što je presuda koja je historijski presedan u Pakistanu.

Presuda, koju je u utorak izrekao specijalni sud uspostavljen za saslušanje optužbi protiv Musharrafa, izazvala je veliku pometnju u vojnim, političkim i narodnim krugovima.

Suđenje Musharrafu počelo je 2013. u njegovom prisustvu po četiri tačke optužnice, koje sežu sve do veleizdaje, tokom trećeg mandata premijera Nawaza Sharifa. Među optužbama su bili i uvođenje vanrednog stanja 2007, suspenzija Ustava i nametanje privremenog ustava, smjena tadašnjeg vrhovnog suca Iftikhara Muhammada Chaudhryja, koji je vodio kampanju protiv Musharrafa kako bi ga primorao da odustane od zapovijedanja vojskom, zatim od upravljanja državom te da održi opće izbore i pomiluje Sharifa i Benazir Bhutto, što im je omogućilo povratak iz egzila.

No, sud je dopustio Musharrafu da napusti Pakistan 2016. radi liječenja u Dubaiju. Sudski postupak nastavljen je u njegovom odsustvu, a okončan je izricanjem smrtne kazne.

Bijes vojske

Odluka, koja je suspendirana prije tri sedmice naredbom suda u Islamabadu, iznenada je donesena jučer, što je, izgleda, izazvalo šok u vojnim institucijama. Vojska je osudila takvu odluku, a u zvaničnom saopćenju njenog glasnogovornika, general-majora Asifa Ghafoora, stoji: "Odluka koju je donio Specijalni sud prouzrokovala je mnogo boli i tuge oružanim snagama, vojnicima i oficirima."

Vojni analitičari razumiju takav stav vojske kojim se izražava podrška Musharrafu, s obzirom na to da se smrtnom kaznom bivšem generalu ruši i ugled funkcija koje je Musharraf vršio, a ujedno je i lekcija za njegove nasljednike.

Upravo iz tog razloga glasnogovornik vojske pobrojao je funkcije koje je obavljao Musharraf, rekavši: "Bivši vojni zapovjednik, načelnik Generalštaba pakistanske vojske i predsjednik Pakistana, služio je zemlji više od 40 godina. On ne može biti izdajnik."

Za pravosudni sistem koji je donio tu presudu kaže da se nije oslanjao na formalne pravne mehanizme.

Narod pozdravlja odluku

Pakistanska vlada zatražila je 28. novembra prošle godine od suda u Islamabadu da zaustavi izricanje presude u pokušaju da udovolji vojsci. To je tada razljutilo pravnike, pa su stupili u generalni štrajk širom zemlje. No, Specijalni sud nije pokleknuo pod tim pritiskom te je izrekao prvostepenu presudu kojom se Musharraf osuđuje na smrtnu kaznu.

Politički analitičar Mohamed Mahdi kaže da je odluka "naišla na veliku podršku među različitim političkim grupama i građanima. Narod se ne protivi vojsci nego mrzi diktaturu."

Musharrafovo ime povezano je s nizom velikih slučajeva na čije su procesuiranje pozivali politički i borci za ljudska prava, poput prevrata protiv druge vlade Nawaza Sharifa 1999, ukidanja građanske vladavine i Ustava, proglašenja vanrednog stanja i nametanja vojne vlasti.

"Iako odluka nije garant da se vojni udar neće ponoviti, ipak služi kao snažno sredstvo odvraćanja lakomih vojnika u budućnosti", izjavio je Mahdi.

Hanan Ali Abbasi, predsjednik Omladinskog parlamenta Pakistana, vjeruje da bi suđenje trebalo uključiti sve civilne vođe koji su zajedno s Musharrafom bili upleteni u državni udar 1999. i proglašenje vanredne situacije 2007. Presuda ne treba biti fragmentirana i ograničena samo na Musharrafa, bez premijera Shaukata Aziza i sudija koje su podržale Musharrafa, smatra.

Pakistanski narod pamti Musharrafa i po objavi pridruživanja međunarodnoj koaliciji u ratu u Afganistanu 2001, što je rezultiralo uništavanjem pakistanske infrastrukture i cesta jer je Pakistan postao linija opskrbe NATO-a teškim vojnim mehanizmima. To priključenje također je pokrenulo krug nasilja u Pakistanu.

Musharrafov dosje o ljudskim pravima također sadrži i priznanje, koje je iznio u svojoj knjizi Na liniji vatre, vezano za predaju većeg broja pakistanskih građana međunarodnim snagama koalicije kako bi bili odvedeni u zatvor Guantanamo.

Sa svoje strane, šejh Abdul Aziz Ghazi, direktor škole Jamia Hafsa za djevojčice i bivši propovjednik u Crvenoj džamiji, koja je u vrijeme vladavine Musharrafa pretrpjela napad vojske 2007, u kojem je poginulo više desetaka učenica, kaže da ga se ne tiče odluka pakistanskog suda jer se njom ne može osvetiti krv žrtava. Kaže da ne priznaje sud i da slučaj Musharrafa ne bi iznosio pred njega jer prepušta Svemogućem Bogu da mu presudi, kako je rekao.

U izjavi za Al Jazeeru, sudija Sharafat Ali Chaudhry izrazio je sumnje u samu svrsishodnost presude jer je riječ o prvostepenoj presudi donesenoj u odsutnosti. Kaže da je pred sudovima dug put preispitivanja i žalbe sve dok presuda ne postane pravosnažna kako bi Pakistan mogao zahtijevati izručenje od UAE-a.

Teško da će presuda ostati ista, smatra Chaudhry, pozivajući da se ne požuruje s nazivanjem te odluke historijskom ili davanjem nekih pretencioznih nadimaka njoj.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.