Smjene i šutnja zbog ‘imuniteta krda’ u Hercegovini

“Treba razgovarati”, rekao je sada već bivši voditelj epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona Erdin Alajbegović. No, čini se da razgovora kada je u pitanju epidemiološka situacija i kaos u redovima odgovornih, nema. Alajbegović je smijenjen vrlo brzo nakon što je izjavio da postoji mogućnost stvorenog imuniteta krda u ovome kantonu.

“Činjenicu da smo postigli kolektivni imunitet opravdava i veliki broj osoba bez simptoma, s pozitivitetom na COVID-19 (osobe koje su u prethodnom razdoblju prebolovale bolest, a zbog ispoljavanja lakših simptoma nisu se obraćali liječniku)”, rekao je za Bljesak.info epidemiolog Alajbegović. To se nije svidjelo Zavodu i onima koji daleko od kamera i mikrofona donose odluke i priopćuju ih javnosti.

Krizni stožer Ministarstva zdravstva HNK-a je potom rekao kako to nije njihov stav, nego stav ovog liječnika, a onda se (pro)čulo kako je Alajbegović kažnjen. Smijenjeni epidemiolog kažnjen je jer je rekao kako je na području HNK-a, nakon 103 dana od pojave COVID-19, broj oporavljenih osoba dostigao potreban za kolektivni imunitet. Nakon što je odlučio javno reći da je smijenjen, izjavio je kako su ljudi isfrustrirani jer nitko ne želi razgovarati i da treba početi ljudima objašnjavati situaciju.

Šutnja nadležnih i Kriznog stožera

“Ako se poigramo epidemiološkim modelima, dolazimo do toga da bi naš kanton trebao steći kolektivni imunitet. Šta bi to značilo? Značilo bi da bismo drugačije trebali pristupiti cjelokupnoj situaciji. Da li samo čuvati rizične skupine, a ostale pustiti da žive”, riječi su od koji se ogradio Krizni stožer.

A u Kriznom stožeru nisu tako smjeli izaći pred javnost, što im je javno zamjerio epidemiolog, ali što i javnost osjeti na svojoj koži. Ista ta javnost, koja bi trebala imati povjerenje u mjere i u ljude koji ih donose, ne zna tko sjedi u Kriznom stožeru. Informacije o ključnim mjerama – tako ih nazivaju oni što ih potpisuju – dobivaju tako da se medijima pošalje skenirani dopis u neko “gluho doba”. Pa tko objavi – objavi, tko pročita – pročita. Tko se zarazi, kriv je. Jer, uporno se građanima, koji su već jednom pokazali kako znaju i mogu biti disciplinirani, pripisuje krivnja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Valja podsjetiti i da se i tijekom javnih obraćanja Kriznog stožera, koja su izazivala bijes kod javnosti i medija jer nisu dobivali nikakve odgovore na konkretna pitanja, krivnja lijepila građanima koje se prozivalo da su izgubili kompas. No, kad se situacija primirila i kad je sustav, koji je govorio da je iznenađen kao i čitav svijet, imao priliku da se pripremi, ispalo je da je kompas izgubljen u nečijim tužim rukama.

Novac je podijeljen, brige su ostale

Nitko, ama baš nitko, nije se obratio hercegovačkoj javnosti u Mostaru od onih koji donose odluke. O rigoroznim mjerama u školama ministar šuti, što je roditelje izvelo na ulice i natjeralo ih da spreme kolektivne tužbe zbog treniranja strogoće na djeci. Jer se niti jedna druga mjera ne provodi onako kako je zamišljeno osim u školama, pa ispada da je to jedino mjesto gdje odgovorni, koji su inače u tehničkom mandatu, mogu pokazati glumljenu brigu.

Ministarstvo zdravstva s javnošću razgovara preko Kriznog stožera, koji pred kamere gura glasnogovornika, koji, sve i da hoće, ne može dati odgovore na prava pitanja. A pitanja ima i previše. Nismo vidjeli ni Ministarstvo gospodarstva da se svakodnevno obraća javnosti. Podijeljen je novac po hvaljenom korona zakonu, ali niti slova utjehe nisu dobili oni koji razmišljaju o brojevima na kraju ove godine. Brojevi će na jednoj strani biti sitni, a na strani minusa bit će preveliki i za mnoge pogubni.

Zato se neprestano u javnost izlazi s brojevima zaraženih. Ne izlazi se u javnost s brojevima o kojima govore sindikati, niti se na upite odgovara. Primjer za to je i vječito natezanje sindikalista iz zdravstva s Vladom. Zdravstva, kojem se pljeskalo s balkona i kojem se skupljao novac putem SMS-a. Jednako je natezanje i sa sindikatima u prosvjeti i policiji. Sve se svodi na obećanja i sve se pravda situacijom u kojom smo se našli, u kojoj se mnogi nisu snašli. Barem ne kad se govori o odgovorima. O nekim drugim snalaženjima trebalo bi se valjda pozabaviti i pravosuđe. No, i ono se prilično pozabavilo šutnjom.

Mjere razuma ili mjere straha

Kao što se šuškalo o kažnjavanju epidemiologa, koji ne želi misliti kao drugi, šuška se i o uputama nekim liječnicima koji su u obraćanju medijima postavljali i pitanja da ne smiju više govoriti za javnost. Šutnja se nameće, a povjerenje u sustav, koji je potvrdio da za “obične” pacijente nema mjesta u zdravstvu, sve je manje i manje. Bilo bi smiješno kad bi se, recimo, u Hrvatskoj znanstveniku Miroslavu Radmanu naložilo da šuti jer se njegovo viđenje situacije ne poklapa s onim što tamošnji stožer želi držati u uhu nacije.

Zato ne bi bilo smiješno kad bi se oni što ih je zapalo da vode brigu o nama uspravili i bez straha izašli pred građane s onim što imaju za reći. Sudeći po ignoriranju medija, tihim guranjem u javnost mjera, koje, usput budu rečeno, osim na papiru, u stvarnosti ne znače ništa, jer su bez detalja i bez uporišta, ništa reći i nemaju. “Pitam se jesu li kod nas mjere razuma ili straha?”, rekao je nakon smjene epidemiolog Alajbegović. Pita se, i nije jedini.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera