Oglasi

Smanjenje kazne ratnom zločincu u Hrvatskoj šamar pravosuđu BiH

Marku Radiću, osuđenom za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sud u Hrvatskoj smanjio je kaznu za onoliko godina koliko je u toj zemlji predviđeno za ratne zločine.
Radić je za vrijeme rata bio zapovjednik Prve bjelopoljske bojne u sastavu Druge brigade HVO-aBIRN

Smanjenje kazne Marku Radiću u Hrvatskoj, bivšem zapovjedniku Hrvatskog vijeća obrane, osuđenom za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, predstavlja slučaj bez presedana, koji nije pravno utemeljen, ističu udruženja žrtava i organizacije koje prate suđenja za ratne zločine.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša odobrio je Radićev zahtjev da služi zatvorsku kaznu u Hrvatskoj nakon što je na Sudu Bosne i Hercegovine osuđen na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih u Hercegovini, uključujući progon, ubistvo, zatvaranje, mučenje, silovanje i druge oblike seksualnog nasilja.

Županijski sud u Zagrebu smanjio mu je krajem oktobra kaznu na 12 i po godina zatvora jer hrvatsko pravosuđe ne poznaje krivično djelo "udruženi zločinački poduhvat", za koje je bivši zapovjednik osuđen. Radić bi sada trebao biti slobodan čovjek jer je već bio toliko u zatvoru i pritvoru.

Presedan i upozorenje

"U tom postupku sud ne može izreći težu kaznu nego je bila izrečena presudom stranog suda. U samoj presudi mora biti izrijekom uračunato vrijeme tijekom kojeg je osuđena osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne već bila lišena slobode", objašnjavaju iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta iz Hrvatske, koji prati suđenja za ratne zločine.

"Mi se još nismo detaljno zadubili u taj predmet i još nismo dobili cijelu odluku [Županijskog] suda, ali ono što mogu reći, bez obzira na međunarodne konvencije: kazna Radiću je toliko smanjena, skoro osam godina – to je isti broj godina koliko sudovi u Hrvatskoj izriču zatvorske kazne za ratne zločine. Ovo je jedan presedan i upozorenje za Bosnu i Hercegovinu i njene institucije", ističe Eugen Jakovčić iz Documente.

Dodaje da su organi koji su uredili transfer sigurno ranije znali šta će se dogoditi i imali su informaciju da Hrvatska ne poznaje pravni pojam "udruženi zločinački poduhvat", nanoseći tako štetu pravosuđu Bosne i Hercegovine, koje je donijelo presudu.

"Ovo rade ljudi koji ne vode računa o institucijama Bosne i Hercegovine. Ako je pravosuđe Bosne i Hercegovine donijelo pravomoćnu presudu, postoje druge sudske instance, kao što je Europski sud za ljudska prava, koji može prosuđivati da li je sud u ovom predmetu kršio neka prava osuđenika, u smislu da je kazna velika, i slično. To je direktna pljuska svim tužiteljima, sucima i drugim ljudima koji su radili na ovom teškom predmetu", kaže Jakovčić.  

Isključena mogućnost predaje vlastitih državljana

Udruženje žrtava i svjedoka genocida iz Bosne i Hercegovine saopćilo je da u cijelom postupku nisu poštivani sporazumi između dviju država, koji imaju jaču pravnu snagu od Evropske konvencije o transferu osuđenih osoba, na koju se pozivao ministar pravde Bosne i Hercegovine.

Mučenje i ubijanje civilnih zatvorenika

Radić je za vrijeme rata bio zapovjednik Prve bjelopoljske bojne u sastavu Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane.

Zajedno s Damirom Brekalom, Draganom Šunjićem i Mirkom Vračevićem, proglašen je krivim jer su od jula 1993. do marta 1994. naredili, počinili, podstrekavali, pomagali i podržavali napad na bošnjačke civile.

Kako je utvrdio Sud Bosne i Hercegovine, riječ je o široko rasprostranjenom i sistematičnom napadu na civilno stanovništvo bosanskih muslimana u općini Mostar.

Tokom napada više od 70 bošnjačkih žena, djece i staraca nezakonito je uhapšeno i zatvoreno u nehumanim uvjetima u kućama i drugim objektima u selu Vojno, gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, mučenju, silovanju i seksualnom nasilju.

Bošnjački muškarci iz logora Heliodrom, koje su dovodili na prisilni rad, također su nezakonito zatvarani u logoru Vojno, gdje su držani u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima u garaži i podrumu jedne kuće, izloženi svakodnevnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, premlaćivanju od stražara i vojnika, a u čemu su učestvovali i osuđeni.

Tom je prilikom više zatočenika uslijed premlaćivanja i mučenja podleglo, nekoliko ih je ubijeno u samom logoru, a nekoliko prilikom izvođenja prinudnih radova na prvoj liniji.

Sud je optuženom Radiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 21 godinu, Šunjiću od 16 godina, Brekalu od 20 godina i Vračeviću od 12 godina.

Udruženje je zbog toga uputilo Tužilaštvu Bosne i Hercegovine izvještaj "o počinjenom krivičnom djelu" protiv ministra Grubeše. U izvještaju se Udruženje poziva na činjenicu da osuđeni Radić ima dvojno državljanstvo, bosanskohercegovačko i hrvatsko.

Kako se objašnjava, bilateralni Sporazum o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojim se dodatno precizira i regulira Evropska konvencija o transferu osuđenih osoba, isključuje mogućnost predaje vlastitih državljana. Grubeša je, dodaje se u izvještaju, udovoljio zahtjevu Radića kao državljaninu Hrvatske, zanemarivši da je on i državljanin Bosne i Hercegovine, s aktivnim prebivalištem u Mostaru.

"Vlastiti državljani ne predaju se u svrhu izvršenja ili nadzora", piše u Članu 6. navedenog sporazuma.

"Suvišno je reći da je ovim nezakonitim postupanjem – dakle, predajom Hrvatskoj na izdržavanje kazne, te dalje, preinakom kazne od Hrvatske, ratnom zločincu omogućeno da već sutra bude na slobodi, čime se svjesno – i od ministra pravde Bosne i Hercegovine, i od pravosudnih tijela Hrvatske, narušava jedan od osnovih principa krivičnog zakonodavstva – svrha kažnjavanja, kako generalna, tako i specijalna", zaključuju u Izvještaju.

'Olakšanje za državu'

Međutim, iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine odgovaraju da se u zakonima i sporazumima nigdje ne spominje institut dvojnog državljanstva.

"Pa je – i u teoriji, i u praksi – prihvaćeno da dvojno državljanstvo ne predstavlja prepreku da lice bira u kojoj je će državi čije državljanstvo ima i izdržavati kaznu", navodi se u saopćenju koje je medijima poslala Stanislava Marić, stručna savjetnica za protokolarne poslove i odnose s javnošću u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

U saopćenju se ističe pravo zatvorenika na program resocijalizacije, ali i "olakšanje za državu, jer ne mora plaćati više troškove izdržavanja kazne te osobe".

"Žao mi je što su, izgleda, neki 'proeuropski orijentirani političari' za to da se za neke zatvorenike, po njihovom političkom sudu i uvjerenju, izgubi ključ od ćelije, što jednostavno po međunarodnim standardima nije moguće i prihvatljivo, bez obzira na pojedinačne stavove i viđenja. Ovim ili sličnim stavovima se na taj način osporavaju i drugi pravni instituti koji su ustanovljeni u korist osuđenog, kao što su pomilovanje, uvjetni otpust ili amnestija. Svrha kazne je specijalna i generalna prevencija, a ne da se vrati osuđeniku istom mjerom", piše u saopćenju.

"U konkretnom slučaju, osuđeno lice je podnijelo molbu za nastavak izdržavanja kazne u Hrvatskoj i nijedan organ u Bosni i Hercegovini nije imao pravo spriječiti podnošenje takvog zahtjeva."

'Zločin izvršen nad bh. građanima'

Postupak ustupanja izvršenja kazne zatvora u drugu državu pokreće se na zahtjev osuđene osobe. O takvom zahtjevu odlučuje nadležni sud države kojoj se podnosi zahtjev te on izriče kaznu prema domaćem zakonodavstvu, objašnjavaju iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Pritom sud ne može izreći veću kaznu od prvobitne, ali je može smanjiti, prema svom zakonodavstvu i praksi u sličnim predmetima.

"Brojni su primjeri i slučajevi u kojima su sudovi u Bosni i Hercegovini prilikom priznanja presuda iz Hrvatske izrekli blažu kaznu nego sudovi u Hrvatskoj. Tako je u jednom ranijem predmetu Kantonalni sud u Bihaću izrekao duplo manju kaznu zatvora od kazne izrečene od suda u Hrvatskoj, a ta država je dozvolila transfer osuđenog u Bosnu i Hercegovinu", kažu u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

Jakovčić ističe da pravosudni proces ima neke druge aspekte, kao što je satisfakcija žrtava i edukativna uloga.

"Nameće se logično pitanje – kako pravosudne vlasti jedne zemlje mogu napraviti nešto ovakvo znajući i imajući informacije da ne postoji ovakvo kazneno djelo u Hrvatskoj? Oni čine štetu direktno pravosudnom sustavu Bosne i Hercegovine jer destruiraju njegovu odluku. Pitanje je suštinsko – kako institucije u Bosni i Hercegovini mogu gledati tako olako na ovaj slučaj, budući da se radi o zločinu izvršenom nad njenim građanima?", pita se Jakovčić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.