Oglasi

Službeni Beograd i dalje bez reakcije na presudu Karadžiću

Na presudu nije reagirao ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, niti premijerka Ana Brnabić, niti predsjednica parlamenta Maja Gojković, niti ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
Karadžić je za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata osuđen na doživotni zatvorEPA

Nakon što je bivši vođa bosansko-hercegovačkih Srba, Radovan Karadžić u Haagu osuđen na kaznu doživotnog zatvora, nitko se u Srbiji nije službeno oglasio da prokomentira presudu.

Na presudu nije reagirao ni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić (koji se nalazi u službenom posjetu Njemačkoj), niti premijerka Ana Brnabić, niti predsjednica parlamenta Maja Gojković, niti ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.

Istovremeno, mediji u Srbiji prenijeli su reakcije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, predstavnika međunarodne zajednice te pojedinih stranaka s političke margine.

Pojedini analitičari su primijetili, analizirajući sažetak presude koja odmah stupa na snagu, da se ni na jednom mjestu ona ne bavi ulogom Srbije u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.

Četiri udružena zločinačka poduhvata

Žalbeno vijeće proglasilo je Karadžića odgovornim za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, genocid u Srebrenici, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.

Karadžiću je presuđeno da je počinio zločine u nekoliko udruženih zločinačkih pothvata sa ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama širom Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosansko-hercegovačkih Srba.

Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude kojom je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini: Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Inicijativa: Ratni zločinci nisu naši heroji

Komentirajući presudu Radovanu Karadžiću, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda poručuje da "Srbija, njene institucije i zvaničnici moraju prekinuti sa negiranjem genocida u Srebrenici, kao i relativizacijom ostalih ratnih zločina u Bosni i Hrercegovini, te konačno usvojiti Deklaraciju o genocidu u Srebrenici i izraziti najviše moguće poštovanje prema žrtvama genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini".

Navode da se vlasti u Srbiji, svi politički akteri, kao i srbijansko društvo "moraju odlučno usprotiviti promociji ratnih zločinaca i relativizaciji ratnih zločina".

"Ratni zločinci nisu naši heroji. Ukoliko slavimo ratne zločince, to znači da slavimo zločine koje su počinili", poručuju iz Inicijative.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.