Slovo Gorčina treba jaču podršku

Edim Šator, predsjednik Upravnog odbora manifestacije kaže da svaka manifestacija najviše zavisi od finansija i podrške vlasti (Anadolija)

Piše: Sanel Kajan

Manifestacija Slovo Gorčina, koja se od 1971. godine održava svake godine u Stocu, na jugoistoku BiH i na nekropoli stećaka Radimlja, od svoje prve zamisli, neposredno poslije smrti pjesnika Maka Dizdara, rođenog u Stocu, imala je stalni cilj – afirmaciju bosanskohercegovačke kulturne baštine.

Ovogodišnji program otvorila je ministrica nauke i obrazovanja Federacije BiH Elvira Ćemalović – Dilberović.

„Drago mi je da ova manifestacija, koja je posvećena velikanu pjesničke riječi Maku Dizdaru, i nakon toliko godina ostaje odana svojoj prvoj zamisli i nastavlja s afirmiranjem cjelovite bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti, odnosno onoga što spaja, a ne onoga što razdvaja. No, s druge strane, sve dok ima entuzijasta i ljudi koji su svjesni šta je “Slovo Gorčina” i koliko ono istinski treba ovome društvu, okupljat ćemo se još mnogo godina, ovdje u Stocu, s ciljem duhovnog povezivanja prožetog zajedništvom u svemu onome što ljudi nazivaju lijepim i korisnim“, zaključila je federalna ministrica.

Potrebna podrška

Na ovogodišnji konkurs pristiglo je desetak zbirki, a žiri je odlučio prvu nagradu dodijeliti Aniti Pajević iz Mostara. Drugu nagradu osvojio je Adem Garić, a treću Enesa Mahmić.

„Iznimna mi je čast i radost što sam dobila ovu nagradu. Pet dana prije završetka natječaja imala sam ovu zbirku, tako da je sve ostalo ispalo spontano. Odlučila sam iskoristiti ovu priliku i javiti se. Jako sam sretna! – kazala je Pajević.

No, jedna od najrespektabilnijih kulturnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, koja se već četvrtu deceniju održava u Stocu, okupljajući pjesnike, književnike, slikare, filozofe, književne kritičare, glumce, muzičare… sve one koji su vlastite angažmane podredili afirmaciji kulture u širem smislu, proteklih godina nema potrebnu podršku, kako bi se razvijala.

Edim Šator, predsjednik Upravnog odbora manifestacije kaže da svaka  manifestacija danas najviše zavisi od finansija i podrške vlasti.

„Ovu manifestaciju nije podržao niko iz vladajućih struktura HN kantona i općine Stolac. Da ne spominjem činjenicu da se načelnik Stoca nije nikada ni pojavio na njoj. Nevjerovatno je da Općina ne podržava jednu ovakvu manifestaciju sa tradicijom od preko 40 godina. Posebno je razočarenje činjenica u Makovom rodnom gradu nijedna ulica, trg ili škola ne nose njegovo ime. Imate osjećaj kao da su Maka protjerali iz Stoca! No, u našim vizijama opstanak ove manifestacije nikada nije bio doveden u pitanje. O tome uopće ne želimo ni razmišljati! Misli su nam okrenute ideji kako ovu manifestaciju koja ima jednu od najdužih tradicija u BiH napraviti još boljom.“, govori Šator.

Snaga poruka

Bivši glavni odgovorni urednik časopisa „Slovo Gorčina“ Enes Ratkušić o „Slovu Gorčina“ kaže: „Koristeći tradicionalni hendikep starijih generacija, koje o ovom gradu imaju šta reći, a on se uglavnom manifestira u izbjegavanju davanja izjava, pojedinci su uvijek tu da, poput zapetih puški, poruče kako Stolac svi zaobilaze, kako se u gradu na Bregavi ništa ne događa, kako nema kulturnih događaja koji bi obnovili pokidane veze. I onda, kada se neko, odnosno grupa ljudi, nađe da organizira prvorazredne kulturne sadržaje – šute! Za takve “Slovo Gorčina” dođe kao svojevrsna opasnost, nepoželjna vertikala, koja bi u, ne daj Bože, kakvoj proširenoj verziji ili trendu, mogla ugroziti snagu njihovih poruka.“

Organizatori ističu da je “Slovo Gorčina” postalo odavno kulturni brand i da je Stolac kao grad brand. To će, kažu, u narednom periodu nastojati pokazati i iskoristiti.

Izvor: Al Jazeera