Slovenski izbori u sjeni ekonomske krize

Predsjednička kampanja: Pahor na radnim akcijama; Zver na predizbornim skupovima; Turk na protokolarnim događajima.

Predsjednički izbori u Sloveniji 11. novembra održavaju se u atmosferi teške ekonomske krize. Zbog toga sva tri kandidata - aktuelni predsjednik Danilo Turk, bivši premijer Borut Pahor i Milan Zver, kandidat stranke sadašnjeg premijera Janeza Janše - imaju skromne kampanje.

Pahor na radnim akcijama; Zver na malim predizbornim skupovima; Turk na protokolarnim događajima, izvještava iz Ljubljane reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

To je kampanja za predsjedničke izbore u Sloveniji. Osim toga, pokoji plakat, rjeđe spot, malo reklamnog materijala i jedne besplatne novine.

Sociolog Urban Vehovar kaže kako je kampanja odraz sveopće krize u zemlji.

"Kad gledate ovu kampanju, to je kao da gledate slovensko društvo. To je društvo koje nema više iluzija. Društvo koje se sad veoma plaši za svoju budućnost. Mi smo, poslije 20 godina, u Sloveniji došli u situaciju gdje smo izgubili sve što smo imali 1991. godine", kaže on.

'Stvarno smo škrti'

Slovenska ekonomija stagnira već četiri godine, nezaposlenost se udvostručila, kreditni rejting stalno pada. Kampanja, kaže stručnjak za odnose s javnošću Sebastijan Jeretič, i nije mogla biti drugačija.

"Nema novca. Iako bi se mogao skupiti novac za kampanju, ali malo bi čudno izgledalo da u ovim vremenima vidimo puno plakata i reklama. Ako usporedimo kampanju u Sloveniji s nekim kampanjama u zemljama iz okruženja - stvarno smo škrti", rekao je on.

Troškovi su i zakonom ograničeni. Kandidati u prvom krugu mogu potrošiti 25 eurocenti po biraču, ili svaki oko 700.000 eura.

Pazi se i na donacije. Maksimalan iznos donacije je 9.000 eura, a svaka donacija iznad 4.000 eura mora biti javno objavljena.

"Javna objava velikih donatora ipak nije savršeno zakonsko rješenje. Jer, ako netko želi donirati nekom kandidatu poveći iznos i ostati tajan i nevidljiv - može uplatiti mnogo donacija manjih od 4.000 eura“, izvještava Kiseljak.

U Državnom uredu za reviziju, koji kontrolira finansiranje kampanja, kažu kako oni, zapravo, nemaju uvid u stvarne troškove i izvore novca. Jer, i nenovčane donacije trebaju ići u trošak, a to je teško kontrolirati.

Nepotpuni zakoni

"Sad zamislite kandidata koji u nekom selu napravi izborni šou i tamo mu pripreme velikog vola, da li je to isto trošak donacije, ili nije? Tako da mi, kao vrhovna institucija, ne možemo 100 posto tvrditi da oni izvještaji koje mi dobijemo poslije izbora, da u potpunosti imaju sve istinite podatke", izjavio je Igor Šoltes, predsjednik Državnog uredu za reviziju.

I profesor Miro Cerar sa Pravnog fakulteta u Ljubljani smatra da bi Zakon o finansiranju kampanja trebalo doraditi.

"Uvijek kada je u pitanju politička kampanja nađu se putevi za zaobilazak zakona. A često ni zakoni, kao ni naš, nisu potpuni. Naravno, tu su potrebne izmjene, mi ih trebamo, sigurno", tvrdi on.

No, sva trojica kandidata tvrde da ovaj put Državni ured za reviziju neće imati mnogo posla da provjeri je li neko od njih dobio i potrošio previše.

Neki možda, ipak, jesu - previše mišića i snage. A to nije zabranjeno.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.