Slovenski dug raste, deficit 5,5 posto

Slovenski javno-financijski deficit u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 465 milijuna eura, što iznosi 5,5 posto bruto društvenog proizvoda, dok se dug popeo na 27,973 milijarde eura, objavio je u ponedjeljak Slovenski statistički zavod.

Deficit u odnosu na BDP je smanjen prema istom razdoblju prošle godine kad je, zbog visoke državne dokapitalizacije vodećih banaka, iznosio čak 10,5 posto BDP-a.

Razina javnog duga u odnosu na slovenski BDP je povećana, pa konsolidirani dug s krajem ožujka iznosi 78,7 posto BDP-a, odnosno ukupno 27,973 milijarde eura.

Udvostručen javni dug

Prema očekivanjima koja je nedavno iznijela Europska komisija, slovenski dug i dalje će rasti u odnosu na nacionalni BDP, pa bi u 2015. godini mogao iznositi 81,3 posto BDP-a, dok bi se javno-financijski deficit u toj godini smanjio na manje od 3,1 posto BDP-a, što je još iznad prosjeka u Europskoj uniji i eurozoni.

Prema Maastrichtskom sporazumu i regulativi fiskalnog pakta u EU, proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto nacionalnog BDP-a, dok dug ne bi smio biti viši od 60 posto BDP-a.

Proračunski i javno-financijski deficit Slovenije lani se izuzetno povećao, zbog dodatnog zaduživanja na račun početka sanacije bankarskog sustava, budući da je država dvije vodeće banke u svom vlasništvu morala dokapitalizirati s 3,2 milijarde eura, a država je posljednjih godina u europskom mehanizmu prekomjernog deficita.

S druge strane, posljednjih je godina, zbog zaduživanja nakon početka ekonomske krize i zbog proračunskog manjka te pada proračunskih prihoda, izuzetno narastao i javni dug, koji je udvostručen, iako je Slovenija u tom pogledu u prosjeku zemalja EU-a, ali s vrlo nepovoljnom dinamikom rasta duga. 

Ekstremno opterećenje

Riječ je o ekstremno velikom opterećenju proračuna jer je u prva tri mjeseca ove godine 273 milijuna eura iz njega moralo biti uplaćeno samo za kamate na državne kredite, dok troškovi servisiranja duga godišnje prelaze milijardu eura.

Premijerka u odlasku Alenka Bratušek, čijoj je Vladi uspjelo da od EK-a dobije produženi rok za uklanjanje prekomjernog deficita, u više je navrata istaknula da je najveći uspjeh njezine Vlade što je još lani, unatoč suprotnim najavama na financijskim tržištima, uspjela izbjeći bankrot, pa Slovenija nije trebala zatražiti financijsku pomoć EU-a i međunarodnih financijskih ustanova.

Izvor: Agencije