Oglasi

Slovenska vojska bez hrvatskih i srpskih ambicija

Slovenija ima samo kopnene oružane snage, bez avijacije i mornarice, a zbog niskih plaća nedostaje vojnika i za to.
Slovenija, Slovenska vojska, VojniciMnogo vojnika i oficira, kažu stručnjaci, odlazi, a malo se ljudi uključuje pa je teško održavati zadanih 7.500 pripadnikaEPA - Ilustracija

Kada se u veljači ove godine pri evaluaciji pokazalo da bataljunska skupina od 800 slovenskih vojnika nije zadovoljila kriterije operativnih borbenih sposobnosti Slovenske vojske (SV) po NATO-standardu, u javnosti je vijest naišla na podsmijeh, a u političkim krugovima zavladalo je 'opsadno stanje'.

'Zaratili' su tadašnja ministrica obrane i načelnik Glavnog stožera, predsjednik je zatražio hitno izvješće o stanju u vojsci te su uslijedila prozivanja i predbacivanja za tu, kako je rečeno, 'blamažu' i loše stanje oružanih snaga.

Osam mjeseci kasnije, u slovenskom Ministarstvu obrane kažu kako nije došlo do blažame, već je to bilo korisno iskustvo i pouka za zapovjedno osoblje kako se to više ne bi događalo - osim toga, ističu, četiri mjeseca kasnije testiranje je prošlo uspješno.

Postupno povećanje izdvajanja

Bila je to, nakon svega, dobra vijest za nešto više od 6.600 pripadnika slovenskih oružanih snaga, od čega više od 400 civilnih službenika.

No, unatoč položenom 'popravnom ispitu', SV, kao i druge vojske u regiji, ima priličnih financijskih problema i izazova u naoružanju, opremi, modernizaciji i kadrovima, pri čemu se - za razliku od Srbije i Hrvatske - ne razmatra ponovno uvođenje vojnog roka kao neučinkovito.

U Ministarstvu navode da su se zbog ekonomske krize proteklih godina ulaganja značajno smanjila, no trend zaustavljen je za prethodne Vlade odlukom o postupnom povećanju potrošnje za obranu. To i bili glavni prioriteti u proteklom razdoblju.

Problem plaća, otvorenih granica i percepcije

Niske plaće vojnika, kažu u Ministarstvu, jedan su od razloga manjka djelatnika pa kažu kako poduzimaju napore za pronalaženje financijskih poticaja za zapošljavanje. SV je dio sustava plaća državnih službenika, pa unutar tog sustava, navode, treba tražiti rješenja, a oni će određene posebnosti vojničkog zanimanja uključiti u promjene zakona o službi u SV-u.

Prosječna se plaća vojnika, navodi Svete, kreće blizu 750 eura, manje od, primjerice, policajaca, dok je prosječna plaća u Sloveniji nešto iznad 1.000 eura. Istovremeno, u gospodarstvu su primanja su porasla, a zbog krize prije 10 godina u državnoj upravi stvar još stagnira.

Drugi problem je, navodi, što su otvorene granice pa naročito oni koji žive blizu granice s Austrijom sve više žive u Sloveniji, a rade u Austriji, što im s obzirom na niže cijene u Sloveniji donosi visok standard - a upravo taj dio zemlje je, kaže, bio značajan za popunjavanjeoružanih snaga.

"Treće što je problem je percepcija - sad smo u središtu Europe i Slovenci ne vide neku izravnu prijetnju s istoka, s jugozapada ili bilo gdje, tako da je za političare vrlo teška zadaća kako da uvjere ljude da možda potroše više novaca za oružane snage. Nije baš dobro ni što smo se često puta doveli u neke poteškoće i afere u oružanim snagama, a to je sve utjecalo na imidž oružanih snaga. Mladi ljudi - ako neko poduzeće, neka firma ili organizacija nema baš dobru reputaciju - neće ulaziti u to".

"To znači i pokretanje investicija i modernizaciju naoružanja i opreme SV-a. Nova Vlada također će posvetiti veliku pozornost ulaganju u ljudske resurse, posebice u poboljšanju socijalnog položaja pripadnika SV-a. Očekuje se kako će ove mjere povećati interes za zapošljavanje u SV-u", navode u Ministarstvu.

Novac je uložen uglavnom u izgradnju pojedinih ciljeva kapaciteta - opremu za jedinicu NUS - jedinicu za usmjeravanje potpore za zrakoplove, te za jedinice za izviđanje i inženjerstvo, sigurnosnu opremu vojnika i kupnju SIMES-a, dok je dio dodijeljen za izgradnju kapaciteta na središnjem vježbalištu Poček, obnovu zračne luke Cerklje ob Krki te izgradnju i opremanje centra za kontrolu zračnog prostora.

'Složene i višedimenzionalne prijetnje'

Veće investicije odnose se na opremu za ciljanu izgradnju kapaciteta srednje bojne borbene skupine i obnovu voznog parka.

Brojka od 1,2 milijarde eura za formiranje dviju bataljunskih grupa - koje je Slovenija za prilagođavanje ciljevima NATO-a predviđala prije deset godina, navodili su mediji, pa odustala nakon skandala oko nabavke oklopnih vozila Patria - te njihovo potpuno osposobljavanje, vezana je, pojašnjavaju, za dugoročno razdoblje, odnosno i nakon 2023. godine.

U međuvremenu, pripadnici i jedinice SV-a, ističu, dio su snaga NATO-a ili europskih borbenih skupina u operacijama i misijama po svijetu, u stalnoj borbenoj spremnosti te udovoljavaju standardima NATO, obučavani slično kao druge članice.

Sve se to odvija u sigurnosnom okruženju koje ocjenjuju složenim u kojem nijedna zemlja, ističu, ne može posve samostalno osiguravati svoju sigurnost.

"Euroatlantsko je područje pod utjecajem sve složenijih i višedimenzionalnih prijetnji, osobito s juga i istoka, a povećala se ranjivost zemalja na hibridne prijetnje i rizike od državnih i nedržavnih subjekata", zaključuju u Ministarstvu.

Svete: Tenkovi nisu sastavni dio u operativnom smislu

Uroš Svete s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani, objašnjava da Slovenija, iako ima 20-ak letjelica, nema zrakoplovstvo niti ratnu mornaricu, već samo kopnenu vojsku, a ni tenkovi, kaže, nisu sastavni dio oružanih snaga u operativnom smislu.

"Imamo još uvijek tenkove koje smo dobili kao naslijeđe iz bivše JNA, dakle M-84 i to se još uvijek može praktički vrlo brzo uključiti u operativne jedinice. A tenkovi koje smo negdje prije 20 godina renovirali, to su bili T-55 - mi smo ih tada nazvali M-55 - oko 2000. godine dobili su nove motore, topove i tako dalje, ali te tenkove više nemamo, u hangarima su i trebali bi da se prodaju, ali mislim da nema baš velikog interesa".

Za razliku od, primjerice, Hrvatske koja je nabavila samohodne haubice, Slovenija nema tako mobilnu artiljeriju, već haubice kalibra 155. Sve ostalo su klasična pješadijska naoružanja.

Poseban problem je kadar - posljednjih godina, navodi, mnogo vojnika, časnika i dočasnika odlazi, više nego što se ljudi uključuje, pa je teško održavati zadanih 7.500 pripadnika.

Nema ni dovoljno stručnih kadrova iz područja kibernetičkih djelatnosti i drugih sofisticiranih operacija.

"Ideja je bila kad smo primljeni u NATO da se Slovenska vojska razvija u pravcu dvije brigade ili dvije srednje bataljunske bojne grupe, koje bi bile udarna snaga slovenskih oružanih snaga i da bi još uvijek održali nešto rezervnog sustava jer u Sloveniji je uvijek neka debata da li mi branimo Sloveniju samo na granici, odnosno na teritoriju Slovenije ili u sustavu savezništva, odnosno alijanse sa saveznicima u NATO-u".

'Dokumenti jedno, realnost drugo'

To, navodi, ima izravne implikacije na to kako će vojska, u kojoj je pješadija ključna komponenta, ubuduće izgledati. Specijalne snage, pak, godinama su na visokoj razini s mnogo iskustva iz operacija od Afrike do Afganistana.

"Sve ostalo je često puta izloženo nekim reformama i reorganizacijama, tako da jedno su dokumenti, a drugo je realnost. Da bi slovenske oružane snage izgledale cjelovito kako to čine države u našem susjedstvu, uključujući Hrvatsku, Srbiju i tako dalje, da bi imali sve komponente oružanih snaga - od zrakoplovstva, mornarice, kopnene vojske - to nismo imali nikada, nemamo sada, a nemamo ni u planu".

Iako je proračun za obranu porastao za više desetaka milijuna eura, gospodarska situacija je dobra pa i BDP raste, a time postotak izdvajanja ostaje otprilike isti ili je, navodi, čak i pao. Smatra da dogovorenih dva posto izdvajanja koje su dogovorile članice NATO-a, nijedna vlada ne može ispuniti.

"To znači ogromne transakcije između pojedinih resora i mislim da bi to bilo nemoguće. U tom smislu smo vrlo slični Njemačkoj, i ne samo Njemačkoj, puno država ima takve situacije - imamo Grčku koja ima dva posto, a vrlo malo surađuje u NATO-ovim operacijama, i imamo Španjolsku koja ima isto jedan posto, a svugdje ih ima. Dva posto bi bila neka politička ideja, stajalište koje je usvojeno, što je bitno, a mi ga nismo ispunili".

U 2019. tek na 1,1 posto izdvajanja

U idućem razdoblju, kažu u Ministarstvu, predviđeno je strateško preispitivanje sustava nacionalne sigurnosti te usvajanje nove rezolucije o nacionalnoj sigurnosti i drugih strateških dokumenata, a razvoj vojnih kapaciteta bit će prvenstveno usmjeren na poboljšanje borbene sposobnosti i borbene potpore.

"Pozornost će biti usredotočena na uspostavu prve bojne skupine srednjeg dometa do 2024. godine, pri čemu će glavna investicija u sljedećem srednjoročnom razdoblju biti kupnja oklopnih vozila kotača 8x8".

Prioritetna područja za razvoj i djelovanje obrambenog sustava u srednjoročnom razdoblju od 2018. do 2023. godine, navode, bit će izrada i provedba mjera za postizanje planiranog opsega kadrovskih resursa, ponovno pokretanje modernizacije vojske provedbom najvažnijih projekata opremanja, uspostava planiranih kapaciteta s naglaskom na borbenim sposobnostima - uz prioritet oblikovanja prve srednje bojne borbene skupine (SrBBSk) - održavanje trenutačne razine sudjelovanja u međunarodnim operacijama i misijama s mogućnošću povremenog povećanja te ispunjavanje obveza iz članstva u međunarodnim organizacijama.

U istom razdoblju izdaci za obranu, ističu, postupno će se povećati za blizu 45 milijuna eura godišnje, a očekuje se da će 2019. predstavljati više od 1,1 posto BDP-a, u odnosu na cilj od dva posto, koji su si zadale članice NATO-a, a za što je u pripremi nacionalni plan. Smanjit će se, navode, udio troškova za osoblje, a povećavat će se sredstva za kupnju glavne opreme, izgradnju te za razvoj i istraživanja.

Hojs: Stanje na rubu kolapsa

Stanje oružanih snaga u odnosu na NATO standarde moglo bi, kaže, biti bolje, no tu je iskustvo iz raznih operacija u kojima su dobili i iznadprosječne ocjene - potencijal je tu, iako je, kaže, vojska razmjerno stara. Kadrova i opreme, pak, nema dovoljno za stvaranje dobre vojske.

"Vojska nije samo skup pojedinaca, vojska su jedinice koje funkcioniraju, a za jedinice trebate zapovjedništvo, opremu i vojnike. Ako toga nemate, možete imati najbolje pojedince na svijetu, ali nećete dobiti dobru vojsku".

U odnosu na zemlje regije i sigurnosne rizike, Svete kaže da je Slovenija slična Švicarskoj - sve zemlje u njezinom okruženju, osim Austrije, članice su NATO-a, pa smatra da nema izravne oružane prijetnje te nijedan dokument u Sloveniji, navodi, to ne spominje.

S druge strane, Aleš Hojs, bivši ministar obrane i član Slovenske demokratske stranke (SDS), smatra da je stanje katastrofalno - nakon više godina vladavine lijevih stranaka za koje su investicije u oružane snage, kaže, bile nepotreban trošak, stanje je na rubu kolapsa.

"Nije problem samo u ulaganju, nego u cjelovitom odnosu prema vojnoj profesiji i vojniku. Više od bataljuna vojnika samo u posljednje četiri godine napustilo je Slovensku vojsku i danas je veći problem u kadru nego u samim investicijama. I nova, krajnje lijeva Vlada ne obećava mnogo bolje stanje. Koalicijska partnerica, stranka Ljevica, po uzoru na grčku Syrizu, smanjila bi i tako podnormirana ulaganja u opremu i naoružanje", kaže Hojs. 

Odgovornost društva

Kao ni veći broj zemalja EU-a, navodi, ni Slovenija ne ulaže koliko bi trebala - za vojsku je zadnjih godina, kaže, bilo namijenjeno 0,95 posto BDP-a, što znači da je Slovenija po tome na začelju članica NATO-a. A za dostizanje ciljeva, kaže, potrebno je 1,5 posto BDP-a, odnosno 650 milijuna eura godišnje da bi se došlo do obećanog cilja 2023. godine.

Izuzetan napor će, smatra, zahtijevati privlačenje mladih ljudi i popunjavanje kadra u kojem, navodi, nedostaje gotovo tisuću vojnika, 20 posto vojne snage.

Istovremeno, prosječna plaća vojnika je mnogo manja od one zaposlenih u gospodarstvu, što smatra zabrinjavajućim. No, to je dio sustava plaća u državnom sektoru te trenutačno traje polemika u vezi zakonskih mogućnosti povećanja plaća u oružanim snagama. 

No, obrambeni sustav u velikoj mjeri, ističe, lošim stvara dio društva koji ima stav da je vojska nepotreban trošak.

Time su se, zaključuje, stvarali uvjeti da se obrambeni sustav podcjenjuje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.