Oglasi

Slovenska opozicija od Pahora traži konzultacije o Marakeškoj deklaraciji

UN-ov sporazum o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama.
Borut PahorPahor kaže da je S. Makedonija poduzela teške korake kako bi ispunila visoka očekivanja na putu prema euroatlantskim integracijamaEPA - Arhiva

Nakon što je proteklog tjedna slovenski parlament odbio glasovati o prijedlogu oporbe da se država povuče iz Globalnog dogovora o migracijama, a vlada ne pošalje svoje predstavnike na marakešku konferenciju, konzervativna Nova Slovenija (NSI) obratila se pismom predsjedniku države Borutu Pahoru, sa zahtjevom da o pitanju migracija sazove političke konzultacije.

Predsjednik NSI-ja Matej Tonin predložio je Pahoru da pozove čelnike svih parlamentarnih stranaka kako bi provjerio može li se postići suglasje o mogućem raspisivanju referenduma na kojemu bi se birači izjasnili jesu li ili ne za globalni kompakt o migracijama koji je u UN-u prihvatila bivša vlada Mire Cerara, te žele li potpisivanje predviđene Marakeške deklaracije, prenosi Hina.

Ono što Toninovu stranku u Globalnom sporazumu o migracijama, kako navodi, najviše smeta jest to da u tekstu dokumenta vide poticaje za stvaranje multikulturalnih društava u Europi, pri čemu se ne vodi računa o nacionalnom i vjerskom identitetu država u koje migranti dolaze, što se pokazalo u neuspjehu multikulturalnog modela integracije u zapadnim zemljama Europe.

Desnica bez parlamentarne većine

"U Globalnom dogovoru o migracijama nije jasno istaknuto da se migranti moraju prilagoditi našim običajima i kulturi, našim zakonima i ustavu, a ne obrnuto jer je potonje neprihvatljivo", naveo je u pismu predsjedniku države Tonin.

Dodaje da bi o odustajanju od Marakeške deklaracije trebalo razmisliti i zbog šireg vanjskopolitičkog konteksta jer se odnos prema tom pitanju u Europi mijenja, a sporazumu se po njegovim riječima protive države u okruženju Slovenije, pa i one koje su na balkanskoj migracijskoj ruti.

Održavanje konzultativnog referenduma o migracijama i Globalnom dogovoru već su predložili čelnik Slovenskih demokrata (SD) Janez Janša i vođa Nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič, ali za to nemaju dovoljnu parlamentarnu većinu.

No, njihovu zamisao odmah je odbacio premijer Marjan Šarec ustvrdivši da je referendum o tome nepotreban, da bi bio bez smisla i zakonske osnove, dok bi  kako je ocijenio, u državi  producirao širenje netolerantnosti i predrasuda u političke svrhe.

Tonin je zato u pismenom obraćanju Pahoru predložio da ipak provjeri mogućnost održavanja  konzultativnog referenduma, čiji rezultati formalno zakonski nisu obvezujući za vladu, ali dodaje da bi on imao smisla samo uz obećanje svih stranaka u parlamentu na sastanku s predsjednikom "da će rezultate referenduma poštovati i da će ih provesti“.

Kritičari: Ekonomska migracija kao ljudsko pravo

UN-ov sporazum o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade.

Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Australija, Izrael i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.