Slovenija: Zakon o zaštiti NLB-a od tužbi u Hrvatskoj

Prodaja većinskog državnog udjela NLB-a obaveza je Slovenije nakon što joj je Evropska komisija odobrila dokapitalizaciju (Arhiva)

Slovenski Parlament je donio zakon kojim se osporavaju potraživanja vezane za prenesenu štednju hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, koje Slovenija smatra sukcesijskim pitanjem i ne priznaje presude hrvatskih sudova.

Zakon za zaštitu kapitalne investicije države u Novu Ljubljansku banku potvrđen je s 59 glasova za i 11 protiv.

Protiv zakona bili su samo zastupnici Ljevice i Slovenske nacionalne stranke.

Većina parlamentaraca složila se s tumačenjem Vlade da zakon omogućava bržu privatizaciju NLB-a, i to po većoj vrijednosti od one koju bi investitori ponudili kada bi se banka prodavala s teretom tužbi pred hrvatskim sudovima.

Ako bi došlo do prisilnih ovrha nad imovinom NLB-a na osnovu pravosnažnih odluka hrvatskih sudova, NLB će ih osporavati i podnositi žalbe na nepravosnažno rješenje.

Rizik od 400 miliona eura

U slučaju prisilne naplate, šteta za banku će se kompenzirati iz državnog fonda za sukcesiju, ili iz B-bilance državnog budžeta, predviđa zakon.

Tehnički premijer Miro Cerar tvrdio je posljednjih dana da bi nedonošenje zakona nanijelo veliku štetu, jer strani investitori procijenjuju da tužbe u Hrvatskoj predstavljaju rizik za banku od oko 400 miliona eura.

U to je uračunato 170 miliona eura potraživanja za staru prenesenu deviznu štednju te kamate za gotovo 30 godina.

Po sporazumu s Evropskom komisijom, Slovenija mora polovinu banke prodati ove godine, a četvrtinu 2019. godine.

Analitičari smatraju da je realna cijena za 100 posto dionica banke oko 1,6 milijardi eura, što odgovara njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti.

Izvor: Agencije