Slovenija vidi BiH kao državu koja pripada Evropi

Bosna i Hercegovina ima mnogo problema na putu ka Evropskoj uniji, ali dalje potenciranje te činjenice ne proizvodi rješenja, već je sada trenutak kada je ključno djelovanje kako bi se ova država približila članstvu u EU i on se ne smije propustiti, ističe ambasadorica Slovenije u BiH Zorica Bukinac u intervjuu za Al Jazeeru, te dodaje kako Ljubljana pomaže Sarajevu na tom putu i to će i dalje raditi.

Ističe kako su Slovenija i BiH veoma bitni trgovački partneri, ali da zvanično Sarajevo mora uraditi više kako bi se unaprijedila poslovna klima i kako bi Bosna i Hercegovina bila u istom rangu kao i druge države regije Zapadnog Balkana.

• Slovenija i BIH imaju dugogodišnju i veoma razvijenu ekonomsku saradnju. Po prvi put je BIH u suficitu kada je riječ o trgovini za Slovenijom. Kako to komentirate?

– U regiji zapadnog Balkana BiH je po obimu izvoza i uvoza drugi partner Slovenije. Poslije perioda stagnacije do 2014., izvoz i uvoz postepeno su rasli i tako smo u 2016. zabilježili srazmjerno visoki stepen porasta robne razmene tj. 115 miliona eura u 2016.

Slovenija je po obimu razmjene od 2,35 milijardi KM (1,17 mlrd EUR) peti najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH. Skoro desetina svog uvoza u BiH je iz Slovenije, a izvoz BiH u Sloveniju iznosi skoro 8,5 posto cjelokupnog izvoza BiH. U 2016. napredovala je razmjena u oba smjera i naravno da očekujemo i dalji porast, jer mogućnosti ima još mnogo.

Što se tiče pokrivenosti izvoza sa uvozom i Vašeg pitanja, radi se metodologiji bilježenja uvoza ili po porijeklu robe ili po državi razmjene. Obim uvoza u BiH preko trećih država, pogotovo iz šire regije, dosta je proširen. U tom slučaju je pokrivenost uvoza sa izvozom po državi porijekla, u većini slučajeva, veće od onog ostvarenog u robnoj razmjeni sa pojedinačnom državom.

To se bilježi već niz godina i po nama ukazuje na slabost domaće trgovine i odsutnost snažnih domaćih uvoznika. To predstavlja rezultat pokrivenosti izvoza sa uvozom iz Slovenije tj. 101,2 posto, dok je po kriteriju razmjene sa pojedinačnom državom procenat pokrivenosti izvoza uvozom iznosi 53.8 odsto. Prevlađujući izvozni proizvodi su lijekovi, automobili i druga vozila za prevoz putnika.

• Na kojim još poljima se može unaprijediti ekonomska saradnja ove dvije države?

– Ranije pomenuta kvaliteta proizvoda i usluga važan su faktor ekonomske saradnje u oba smjera, ali nije jedini. Kada su u pitanju investicije Slovenije u BiH, one iznose otprilike 514,8 miliona eura, a to je devet posto svih slovenskih investicija u inostranstvu. Ima i investicija BiH u Sloveniji, ali za sada iznose 31,6 miliona eura. Uprkos tom rastu, osnovica je relativno nizka, pa ima još dosta mjesta za dalji rast.

Unaprijeđenje ekonomske saradnje može se graditi na pozitivnim iskustvima i investitora i lokalnih partnera iz dosadašnje saradnje, ali su pri tom važni uvjeti u BiH za postojeće i nove poslovne projekte.

U tom pogledu BiH je u manje povoljnom položaju u poređenju sa ostalom regijom. Naši investitori kao nešto povoljnije ocjenjuju poresku politiku i uvjete prekogranične ekonomske saradnje, postupke u oblasti građevinarstva i to je važan oslonac za dalji rad. Primjeri drugih država u regiji dokazuju kako su implementacija reformi, pogotovo na polju vladavine prava, borba protiv korupcije, lojalna konkurencija od izuzetnog značaja i snažno povezani sa realizacijom postojećeg ekonomskog potencijala u državi.

Unatoč svemu, BiH ima toga dovoljno. Postoje interesi za intenziviranje saradnje na već postojećim poljima saradnje, a i na polju tehnologije, u vezi očuvanja okoliša, energetike, komunikacija, turizma…

• Stanovnici BiH priželjkuju skoro pridruženje Evropskoj uniji. Kako Slovenija vidi BiH na tom putu? Koji su najveći problemi?

– Slovenija vidi BiH kao državu koja pripada Evropi, evropskim integracijama i zajednici tih vrijednosti i država. Slovenija je država članica EU-a koja aktivno podržava i zalaže se za proširenje EU sa državama Zapadnog Balkana, što u praksi znači zalaganje za ubrzan proces pregovora, ali i pozivanje kandidata i aspiranata za članstvo na ubrzanje reformi i praktičnu demonstraciju spremnosti na reforme i implementaciju vrijednosti EU-a već u međusobnim odnosima i regionalnoj saradnji.

Problema ima mnogo, ali i dalje koncentriranje na samu tu činjenicu ne proizvodi rješenja. Sada je trenutak kada je ključno djelovanje. Nedavno sam čula mudru izreku o tome kako na svijetu ima više rješenja nego problema. Bosna i Hercegovina, njeni predstavnici i vodeće političke snage deklarirale su se za članstvo u EU i za približavanje euroatlantskim integracijama. Taj proces je dobio dodatan podsticaj Reformnom agendom, međutim i taj proces ide sporije od očekivanog.

Uistinu, približavanje tim integracijama, kao proces, ima svoju strukturu i potreban red, kriterije. S druge strane, mislim da oko članstva u EU postoji konsenzus svih značajnih političkih snaga, a u predstojećem periodu spletom pozitivnih okolnosti i volje za cijelu regiju otvara se prilika za značajan pomak. To ne bi trebali propustiti.

• Može li Sarajevo očekivati pomoć Ljubljane na putu ka EU kao i ka MAP-u?

Ne samo da može BiH očekivati pomoć Slovenije na putu ka EU-u i ka MAP-u, već ona od prvog izraza interesa za približavanje EU uživa punu podršku i pomoć Slovenije u raznim oblicima i na raznim područjima.

Zapadni Balkan, a Bosna i Hercegovina posebno, nalaze se u fokusu naše vanjske politike. To se očituje u bilateralnim odnosima i aktivnostima Slovenije unutar EU. Slovenija je jedna od država koja se neprekidno zalaže za održavanje pitanja integracije Zapadnog Balkana na agendi i raspravama u EU, što je u sadašnje vrijeme izazov sam po sebi.

Uostalom, već u programu prvog predsjedavanja Slovenije EU-om u 2008., među pet programskih prioriteta predsjedavanja bila je baš evropska perspektiva Zapadnog Balkana. Tada smo radili na sklapanju stabilizaciono-asocijacijskih sporazuma sa svim državama i postigli potpisivanje tog i sa BiH. Tada je počeo i dijalog o viznoj liberalizaciji za sve zemlje Zapadnog Balkana.

Idući put kada se Slovenija nađe u toj ulozi nadam se kako ćemo se baviti pregovorima oko konkretnih poglavlja, a to će biti u drugoj polovini 2021. godine. Sve to ne govorim radi Slovenije već radi BiH, jer eto, možete se podsjetiti i sami, da i pitanja kao što je vizna liberalizacija bila su u prošlosti ‘samo’ cilj i plan.

U narednom periodu postoji mogućnost značajnog napretka u smjeru evropskih integracija sa strane EU i ostalih aktera i za BiH ali i sa strane BiH potrebne su činjenice i djelovanje u tom smjeru.

• U nekim članicama EU prisutno je jačanje islamofobije i netrpeljivosti ka izbjeglicama i manjinama. Kakvo je trenutno stanje u Sloveniji, da li se osjeti pritisak izbjegličke krize?

– Savremena slovenska država i njeno stanovništvo iskazali su visok stepen solidarnosti izbjeglicama i u bliskoj prošlosti, kada je Slovenija od 1991. do 1993. prihvatila izbeglice sa ovih prostora, prvo iz Hrvatske (23.000), a zatim i iz BiH (70.000 osoba). To je tada bilo približno tri posto cjelokupnog stanovništva.

Približno 70 posto izbjeglica iz BiH bili su Bošnjaci, većinom žene i djeca. Za njihovo zbrinjavanje Slovenija je podigla 64 centra u objektima sistema zaštite i spašavanja i obnovljenim vojnim objektima. Za djecu formirane su bile škole, a zatim su bila uključena u redovni školski sistem. U Sloveniji po neslužbenim podacima živi, školuje se, radi i stvara približno 50.000 ljudi koji velikom većinom potiču iz ekonomskih migracija iz BiH u prošlosti. Slovenija i dalje je zemlja izbora za ekonomske migracije iz BiH.

Od ulaska Slovenije u EU njena je politika doseljavanja usklađena sa migracionom politikom EU-a i aktivan je tvorac mehanizama EU. U odnosu na savremene migracione tokove koje proizvode ekonomska, politička i ratna zbivanja, Slovenija se nalazi na zapadno-balkanskom smeru migracija, pa samim tim je logičan značaj koji se pridaje, ne samo politici i instrumentima u okviru EU, već naročito regionalnoj saradnji svih država na tom smjeru.

Izazov pri tom odnosi se na nedozvoljene migracije. U prvih osam mjeseci 2017. u Sloveniji su zabilježena su 1.203 pokušaja ilegalnog prelaza granice, a to je više nego duplo u poređenju sa prošlom godinom. One su razlog za zabrinutost zbog pojava koje ih prate, od trgovine s ljudima, organiziranog kriminala do sigurnosnih pitanja. Ti rizici su na žalost veliki i u trendu rasta.

Izvor: Al Jazeera