Slovenija potvrdila gradnju pruge prema Kopru

Luka Koper je svojim velikim rastom pretovara, posebno kontejnera, došla daleko ispred svojih sjeveronojadranskih konkurenata (Arhiva)

Slovenska vlada u četvrtak je potvrdila investicijski program za gradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Divača-Koper, uz čiju bi trasu već ove godine trebali početi pripremni radovi.

Kako je na konferenciji za novinare u Ljubljani kazala ministrica za infrastrukturu te zemlje Alenka Bratušek investicijski program predviđa da će za najveći takav projekt zadnjih deset godina Slovenija trebati 1,194 milijardi eura, ali finansijska konstrukcija još nije sasvim utvrđena.

Bratušek je nesklona planu prijašnje vlade po kojoj bi se u finansijsku konstrukciju uključila neka od zemalja iz slovenskog zaleđa, pri čemu su se ranije vodili razgovori s Mađarskom koja je uz Austriju najveća korisnica lučkih usluga u jedinoj slovenskoj komercijalnoj luci Kopru,  ali vlada tu mogućnost još nije potpuno isključila, prenosi Hina.

Osam tunela

Luka Koper je svojim velikim rastom pretovara, posebno kontejnera, došla daleko ispred svojih sjevernojadranskih konkurenata, Rijeke i Trsta, ali zbog slabije prometne propusnosti u perspektivi može izgubiti dosadašnje prednosti, pa je nekoliko zadnjih slovenskih vlada projekt gradnje drugog kolosijeka iz Kopra prema zaleđu istakla kao važan nacionalni prioritet.

Nakon što radovi započnu, računa se da bi pruga Koper-Divača, duga 27 kilometara, bila dovršena za oko šest godina, s obzirom na zahtjevnost trase, na kojoj treba iskopati osam tunela te izgraditi dva mosta, dva vijadukta i jednu galeriju.

Kroz tunele će zbog zahtjevnog krškog krajolika prolaziti 75 posto trase pruge, a problematičan je i nagib s obzirom da je između Kopra i Divače 400 metara razlike u nadmorskoj visini.

Slovenija finansijski zahtjevan projekt namjerava finansirati vlastitim sredstvima, evropskim bespovratnim sredstvima iz fondova za prometno povezivanje u EU-u, kreditima komercijalnih banaka, povećanim tarifama za prijevoznike i većom cestarinom na nekim autocestama, ali i kreditom Evropske investicijske banke (EIB), o čemu se još vode pregovori.

Bratušek je kazala da određene dileme postoje kod Evropske investicijske banke iako bi pruga osiguravala vrlo dobar prinos investitorima, pa projekt ispunjava evropske uvjete za dobivanje kredita i potrebnih garancija.

Posao dobio Euroasfalt iz Sarajeva

Osim toga, vlada premijera Marjana Šareca za cijeli bi projekt htjela dobiti garancije iz tzv. Junckerovog fonda za poticanje strateških investicija (EFSI).

Ministar finansija Andrej Bertoncelj upozorio je ovih dana kolege ministre na sastanku u Briselu da bi ubuduće trebalo osigurati da sredstva iz tog fonda za svoje projekte dobivaju u većoj mjeri i manje i srednje članice, a ne samo velike države kojima je dodjeljivano najviše sredstava.

Kako bi dobila sredstva iz evropskih fondova koja su joj za prugu obećana, slovenska vlada u Briselu do kraja maja treba poslati finansijsku konstrukciju s potrebnim dozvolama za gradnju, no pripremni radovi za gradnju pristupnih cesta prema trasi buduće pruge počet će već na proljeće.

Poslove za pripremne radove dobili su slovenski Konstruktor i Euroasfalt iz Sarajeva koji je zadnjih godina već radio na mreži slovenskih autocesta.

Izvor: Agencije