Slovenija: Ograda je na našoj teritoriji

Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije odgovorilo je na hrvatsku notu, kojom je izražen prosvjed zbog toga što je slovenska policija dijelom ograde za usmjeravanje izbjeglica kod Harmice prešla na hrvatsku stranu, te odbilo navode da je ogradom prekoračilo državnu granicu.

Po njihovom stajalištu, ograda je postavljena na slovenskom teritoriju.

Uz to, u Ljubljani navode kako postavljanje žičane ograde ne znači demarkaciju državne granice te da su o tome obavijestili hrvatsku vladu i arbitražni sud u Den Haagu.

“Postavljene su samo privremene zapreke u ovisnosti od konfiguracije terena, a cilj im je usmjeravanje izbjeglica prema mjestima registracije i prihvatnim centrima te zaštita vanjske schengenske granice”, poručili su iz Ljubljane.

U međuvremenu, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Slovenije Borut Pahor sastali su se u Zagrebu, gdje nisu komentirali postavljanje ograde, ali su kazali kako se sve zemlje na balkanskoj izbjegličkoj ruti moraju dogovoriti o protočnosti svojih granica i izbjeći incidente koji bi narušili sigurnost i njihove odnose.

Protočnost treba regulirati tako da ne dovede do ugrožavanja sigurnosti tih država i njihovih susjeda, istaknuo je Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica je dodala da se Hrvatska i Slovenija potpuno slažu da se ne dopuste nikakvi incidenti koji bi narušili njihove odnose.

“O bilo kojem potezu moramo razgovarati otvoreno, prije svega vlade i ministarstva”, kazala je Grabar-Kitarović.

Nastavljeno postavljanje ograde

Vojska Slovenije prethodno je nastavila postavljati žičanu ogradu na granici s Hrvatskom, na području oko graničnih prijelaza Harmica i Rakovec.

Sporni dio ograde još nije uklonjen.

Novinar Al Jazeere Ivan Čorkalo s graničnog prijelaza Harmica javlja da su na prijelaz stigli i slovenski specijalci, ali su uskoro i Harmicu napustili.

S hrvatske strane, osim granične, uopće policije nije bilo, dodao je novinar Al Jazeere.

Čorkalo javlja da je na granični prijelaz stiglo otprilike 20 naoružanih pripadnika specijalne policije, koji su sporni prostor ogradili i zabranili pristup ogradi, tako da je teško očekivati da će se ona s hrvatske strane tokom dana ukloniti.

“Situacija na Graničnom prijelazu Harmica – Rigonce je mirna, a ograda još stoji. Tokom dana pojavile su se glasine o tome da bi hrvatska policija mogla doći i fizički ukloniti ogradu, za koju tvrde da je na hrvatskom teritoriju”, javio je Čorkalo.

Najavljeno je da duž slovensko-hrvatske granice bude postavljeno 80-ak kilometara žičane ograde, dodao je novinar Al Jazeere.

Smanjen priliv izbjeglica

Dnevni priliv izbjeglica koje prolaze kroz Sloveniju ovog se mjeseca u odnosu na prethodni znatno smanjio, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci slovenske policije, no bojazan od povećanog priliva Slovenija i dalje navodi kao jedan od glavnih razloga za postavljanje ograde na granici s Hrvatskom.

Od 16. oktobra, kad je zbog zatvaranja mađarske granice Hrvatska izbjeglice počela upućivati prema Sloveniji pa do danas u šest sati ujutro, u Sloveniju je ušlo ukupno 188.050 izbjeglica. Od toga ih je 116.627 ušlo u 13 dana oktobra, a u novembru do sada nešto više od 72.000, podaci su koje je u četvrtak objavila uprava slovenske policije.

To ukazuje na zaključak da je dnevni priliv izbjeglica koje, uz sve teškoće i psihološke barijere koje se s tim u vezi pojavljuju, prolaze kroz Sloveniju, značajno smanjen, s gotovo 9.000 na gotovo 5.500 dnevno, a do još većeg smanjenja došlo je posljednjih dana.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec opravdao je početkom sedmice najavu da će ta zemlja početi dizati ogradu za bodljikavom žicom na granici s Hrvatskom zbog velikim izbjegličkim valom koji navodno dolazi iz Grčke, a Sloveniju bi mogao zahvatiti u srijedu ili četvrtak.

Navodno je riječ o 30.000 ljudi koji su krenuli prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi nakon što je završen štrajk grčkih brodara koji ih je posljednjih dana blokirao u Grčkoj.

Erjavec i drugi slovenski zvaničnici iznose da Slovenija kao najmanja zemlja na balkanskoj izbjegličkoj ruti ne bi mogla izdržati toliki priliv pa je potrebno bolje ga kontrolirati kako se veliki val ne bi disperzirano razlio Slovenijom i Šengenskim područjem, posebno zbog navodnih znakova da će se za izbjeglice zatvoriti Njemačka i Austrija, pa se zemlja sa samo dva miliona stanovnika i ograničenim resursima ne može pretvoriti u veliki “izbjeglički kamp”.

Analize problema

U slovenskim je medijima, međutim, izneseno više analiza prema kojima je spominjanje velikog izbjegličkog vala iz Grčke bio samo način da se slovenska javnost uvjeri kako je podizanje žice na granici s Hrvatskom bilo neophodno, prenosi Hina.

“To je bio medijski spin i način da se podigne temperatura u javnosti te unaprijed opravdaju mjere veće kontrole granice”, kaže Ali Žerdin, komentator ljubljanskog Dela, koji dodaje da su mu ovih dana kolege iz Srbije, koja je također na balkanskoj izbjegličkoj ruti, rekli kako je očito da je riječ o pretjerivanju.

Žerdin i njegov kolega, urednik Janez Markeš slažu se, međutim, sa sve više ocjena koje se pojavljuju u Sloveniji, a govore da je ta zemlja podizanje “tehničkih prepreka” na Šengenskoj granici usklađivala s Njemačkom i Austrijom, nastojeći istovremeno sačuvati “humanitarno lice”, zbog čega se ne koriste izrazi poput “bodljikava žica” nego se govori o preprekama za bolju kontrolu i usmjeravanje izbjeglica.

“Cerar je bio u stalnom kontaktu s Angelom Merkel i ostalima u Evropi koji o tome odlučuju”, kazao je Markeš, koji upozorava i na intenzivnu diplomatsku djelatnost Slovenije na svim nivoima, kako bi se opravdale najavljene restrikcije za izbjeglice na južnoj granici i prikazale kao mjera čiji je cilj izbjegavanje “humanitarne katastrofe” u Sloveniji.

Osim toga, predsjednik države Borut Pahor još je prije sedam dana izašao u parlamentu s tezom kako se Slovenija mora naći na strani onih koji postavljaju granice prema jugu, a ne prema sjeveru, kazao je Markeš.

Braneći najavu postavljanja žičane ograde na slovenskoj šengenskoj granici, Pahor je tom prilikom zastupnicima rekao da je slovenski vitalni interes ostanak u “čvrstoj jezgri” država Centralne Evrope koje vodi Njemačka i da se ne smije dopustiti da se granica Šengenske Evrope s Kupe i Sutle premjesti na Karavanke.

U isto vrijeme, iz krugova bivšeg slovenskog premijera Janeza Janše u opticaj su puštene spekulacije, navodno iz diplomatskih izvora, prema kojima je Cerar pristao na podizanje šengenskog zida prema Hrvatskoj pod pritiskom Austrije, jer mu je zaprijećeno da bi zemlja mogla biti izbačena iz šengenskog prostora.

I prema tim izvorima Slovenija za restrikcije na granici s Hrvatskom ima “tihu podršku” Njemačke i Austrije, u kojima se zbog koalicijskih vlada i suprotnosti desnice i ljevice klima prema izbjeglicama mijenja i sve je manje naklonjena dosadašnjoj politici otvorenih vrata.

Glavni razlog koji za restrikcije ovih dana navode Cerar i ministri u njegovoj vladi jest upravo pozivanje na neslužbeni podatak da će Austrija ograničiti prijem izbjeglica na najviše 6.000 ljudi dnevno.

Izvor: Al Jazeera i agencije