Oglasi

Slovenija: Katastrofe prijete i s planina i s mora

Prema mišljenju stručnjaka, Slovenija kao i druge bivše zemlje Jugoslavije u praksi malo čini u borbi s klimatskom krizom.
Poplave, SlovenijaUz ljetne suše, s druge se strane pojavljuju prijetnje poplava u Sloveniji, koje bi ih mogle 'naslijediti' u kratkom razdobljuEPA - Ilustracija

Iako Slovenija po mnogo čemu u pozitivnom smislu odskače od ostalih zemalja bivše Jugoslavije, sudeći po mišljenjima nekih stručnjaka, čini se da ne odskače na taj način po pitanju priprema na pogoršanje klimatskih uvjeta.

Naime, iako je već zahvaćaju i prijete joj budući, više - manje isti klimatski poremećaji s posljedicama na gotovo svim poljima života kao i ostale države regije i jugoistočne Europe, neovisni sugovornici Al Jazeere kažu da su ciljevi i planovi neambiciozni, pogotovo po pitanju smanjenja emisija stakleničkih plinova, efikanosti upotrebe energije i postotku udjela obnovljivih izvora (OIE).

Andrej Gnezda iz Slovenske zaklade za održivi razvoj Umanotera, kaže kako je Agencija Republike Slovenije za okoliš (ARSO) pripremila projekcije utjecaja klimatskih promjena za tri različita scenarija - optimistički, umjereno optimistički i pesimistički.

Ledenjak spao na jedan hektar

Količina padalina u nekim dijelovima zemlje, ističe Gnezda, već se smanjila - u usporedbi sa 60-im godinama, navodi, visina snježnog pokrivača smanjila se za pola, a ledenjak na Triglavu sredinom prošlog stoljeća bio je velik 15 hektara, dok je danas manji od jednog hektara.

"Uz ostale društvene sektore, to ugrožava i zimski turizam gdje skijališta na nižim visinama sve više i više moraju praviti umjetni snijeg, što utječe na njihove poslovne rezultate. Zimski turizam će u budućnosti morati naći rješenja i diverzifikaciju u druge aktivnosti izvan zimskog razdoblja".

Sve će to značajno utjecati na gospodarstvo, pogotovo poljoprivredu. Svi sektori društva, ističe, morat će se prilagoditi novim uvjetima i pronaći rješenja za nastavak svojih djelatnosti ili prestrukturiranje.

"Dio stanovništva uz poplavno ugrožena područja možda će zbog sve češčih i jačih poplava biti primoran trajno napustiti svoje domove. Slična se budućnost očekuje i za 'klimatske migrante', kojih će prema nekih procjenama biti oko 150 milijuna do sredine stoljeća".

Uz civilnu zaštitu, jedan od važnijih sustava koji će se morati prilagoditi je zdravstvo.

"Već danas je zbog sve toplijih uvjeta moguće na našem teritoriju naći bolesti i njihove prenositelje koji nisu tipični za Europu pa će i taj trend očekivano jačati, što znači da će se i zdravstvo i liječnici morati podučiti liječenju bolesti koje donedavno nisu trebali liječiti".

I suše i poplave

On ističe pesimistički, u kojem bi se nastavilo s visokim emisijama plinova, pa bi Slovenija, navodi, krajem 21. stoljeća izgledala posve drugačije nego sada.

"Temperatura zraka bila bi viša za četiri stupnja, lišće na stablima bi raslo 40 dana ranije, porasla bi količina padalina za 20 posto i more bi se diglo za jedan mjetar. U ljeto bi imali čak i više od 90 vrućih dana, kad temperatura preko dana ne pada ispod 30 stupnjeva, što bi značajno ugrožavalo starije stanovništvo, pogotovo u gradovima gdje se vrućina osjeti jače", navodi Gnezda.

Projekcije predviđaju kako općenito neće biti problema s količinama vode, ali se očekuju promjene u padalinskim uzorcima, što će utjecati na manjkove i viškove. U ljeto se, pak, očekuju ozbiljni nedostaci koji će ugrožavati cijelu zemlju.

"To će pogotovo jako ugroziti poljoprivredni sektor koji će za nedostatke vode morati naći i koristiti rješenja kao što je irigacija, odabir drugih vrsta za uzgoj, dublja sjetva itd. Nizak vodostaj rijeka utjecat će i na proizvodnju struje iz hidroelektrana, koje danas predstavljaju oko trećinu proizvodnje električne energije u Sloveniji. Taj uzorak već se osjeti i sada kad je u sušno ljeto značajno pala proizvodnja iz hidroelektrana, pa time i stupanj domaće proizvodne energije".

Uz ljetne suše, s druge se strane pojavljuju prijetnje poplava, koje bi mogle biti većih razmjera u zimskom razdoblju, kada se očekuje više kiše nego snijega, u kraćem razdoblju.

Zagrijavanje brže od europskog prosjeka

"U pesimističkom scenariju za istočnu Sloveniju očekuje se čak i 60 posto više kiše u zimsko doba u usporedbi s današnjim razmjerima. Očekuju se i češće jače padaline kad u kratkom razdoblju padne veća količina vode, što će ugrožavati mjesta gdje meteorni kanalizacijski sustavi nisu spremni za tako velike količine vode pa će i najveći pritoci rijeka biti dosta veći, čak i 40 posto na sjevernoistočnom dijelu".

Bit će, navodi, i situacija kada će suše slijediti poplave jer topao zrak može primiti veće količine vode.

"Pa će se zato produžiti vrijeme bez padalina za kojim će slijediti jake kiše jer će se iz zraka 'ispustiti' više vode koja se je tamo sakupljala duže vrijeme".

Više temperature i promjene u padalinskim uzorcima utjecati će na šume, koje pokrivaju približno 60 posto teritorija.

Stabla smreke i bukve, koje predstavljaju značajan dio šume, nestat će u velikom dijelu, a uz veće temperature dolaze i nove bolesti te nametnici, od kojih su neki već prisutni. Zbog zemljopisnih faktora, ističe, Slovenija se zagrijava dva puta brže od globalnog prosjeka.

Ugroženo zdravlje stanovništva

Toplinski valovi će, prema projekcijama, značajno ugrožavati zdravlje i život stanovnika, a za sada, navodi, nema planova kako osigurati sigurnost, pogotovo starijeg stanovništva. Svi će dijelovi društva, navodi, morati pridonijeti smanjenju potrošnje energije i emisije plinova.

U idućih deset godina, navodi, trebat će zatvoriti termoelektranu Šoštanj koja je, kako kaže, izvor blizu trećine svih emisija Slovenije, a problem je i promet, koji također čini trećinu emisija.

Ekonomska politika još bez prognoze

Najugroženija područja u budućnosti će, navodi, zbog vode i vrućina biti obala i Primorje, a u poljoprivredi sjeveroistok zemlje.

Velike štete očekuju šumarstvo i drvnu industrija, ugroženi su energetika - hidroenergija, elekrodistribucija zbog ekstremnih pojava te proizvodnja biomase - i zimski turizam. Općenit će utjecaj biti negativane.

"Pogotovo i najviše u urbanima sredinama, ali mnogo manje negativan nego na Balkanu i Mediteranu. Problem će biti migracije svih vrsta. Najjači efekti se očekuju nakon 2030. godine. Ekonomska politika Slovenije još ne pravi nikakve prognoze, što se tiče BDP-a i slično".

Iako država stavlja naglasak na prijevoz putem javnog transporta, željeznice su, navodi, zastarjele, a kapacitet za prijevoz osoba, primjerice kad je u pitanju Ljubljana, premalen je za sve koji svakodnevno dolaze u grad.

I industrija će morati napraviti svoju 'domaću zadaću' - u usporedbi s ostalim članicama EU-a, kaže, velik udio energetsko i emisijsko intezivne industrije u sustavu ekonomije Sloveniju pozicionira na treće ili četvrto mjesto u EU-u.

'Preniski ciljevi'

"Za sad jedine ozbiljne mjere smanjena potrošnje energije država planira u sektoru zgrada, gdje se očekuje da će stanovništvo smanjiti potrebu energije za trećinu do 2030. i tim vezano i emisije stakleničkih plinova. Slične ambicije morali bi imati i za sektor transporta i industrije, ali se trenutačno planira daljnji rast transporta i proizvodnje u energetsko intenzivnim sektorima pa uz to i rast upotrebe energije. U slučaju da ne smanjimo potrošnju energije, teško ćemo na održiv način osigurati dovoljno energije iz obnovljivih izvora".

Stoga smatra da se Slovenija ne priprema dobro za nesigurnu budućnost - nacionalni energetski plan koji će propisati mjere do 2030. od nevladinih je organizacija, navodi, ocijenjen kao najgori u EU-u.

"Novi temelj održava iste ciljeve koji nisu dovoljno ambiciozni i ne vode nas na put prema cilju na koji smo se obvezali kao država potpisivanjem Pariškog sporazuma. Preniski su ciljevi za smanjenje emisija, za efikasniju upotrebu energije pa i postotak obnoljivih izvora energije koji ćemo dosegnuti 2030. godine", zaključuje Gnezda.

Slovenska klimatologinja Lučka Kajfež-Bogataj također upozorava na navedene probleme te dodaje da ima i drugih, primjerice potreba izmjene prostornih planova zbog pojava poput poplava, a nema ni planova kako u novim uvjetima osigurati imovinu.

Migracije i 'nacionalna sigurnost'

Tu je i pitanje nacionalne sigurnosti po kojem se, kaže, ništa ne radi, a Slovenija će, navodi, sigurno biti cilj migranata u budućnosti.

Istovremeno, sniženje emisija na papiru prati i usklađeno je s EU-om, ali u praksi se, ističe, ništa ne mijenja.

Glavnim problemom smatra promet, u kojem su emisije veće nego prijašnjih godina. Drugi problem je energetika jer je otvorena termoelektrana na ugljen, što stvari ostavlja na istoj razini.

"Slovenija ima več godinama CO2 taksu, a skupljense novac vrlo netransparetno troši, u prijašnjim godinama čak na mirovine".

U Sloveniji je, kaže, visoka je razina svijesti o klimatskim promjenama kod građana, no vrlo mala kod političara - realnih akcija, tvrdi, nema.

"Nedostaju nam institucije i stručni kadrovi koji bi izrađivali startegije i slično. I s istraživanjima kako se prilagoditi promjenama, već kasnimo. Klimatolozi su odradili svoj posao, ali ni politika, niti privatni sektor ne žele čuti istinu".

Obećanja uz kašnjenje

Od dokumenata, kaže, postoji strategija kako će se prilagoditi proljoprivreda još od 2008. godine, načinjen je i akcijski plan, ali se nije provelo praktički ništa.

Globalni rast od dva, za Sloveniju znači tri stupnja

U okviru procjena do kraja 21. stoljeća potvrđene su, navode u Ministarstvu, međunarodne znanstvene spoznaje pa se očekuje jačanje postojećih trendova, osobito u slučaju zakašnjelog i neučinkovitog djelovanja. Tako se u slučaju porasta globalne temperature za dva stupnja, u Sloveniji očekuje povećanje za tri.

"To bi također utjecalo na povećanje intenziteta i trajanja toplinskih valova i više zimskih oborina u obliku kiše. Sve klimatske promjene i njezine posljedice u ovom trenutku je nemoguće predvidjeti, ali činjenica je da će biti znatno manje ako se globalno uspije ograničiti porast prosječne temperature atmosfere za 1,5 stupnjeva".

Znanstvenici upozoravaju na moguće posljedice stihijskih reakcija u ograničavanju emisije stakleničkih plinova, što bi moglo dovesti do povećanja prosječne temperature od 4,8 stupnja do kraja stoljeća u odnosu na predindustrijsko doba. Ističu kako su u Sloveniji svjesni problema, kao i da je on složen i mora biti riješen uz sudjelovanje svih zemalja s pristupom 'vođenja primjerom'.

Stoga, kako navode, na međunarodnoj razini u skladu s vizijom EU-a 'Čist planet za sve' podupiru cilj postizanja nulte emisije do 2050. te raspravu o prilagodbama i klimatskim ciljevima do 2030.

"U Bruxelles uvijek šaljemo samo obećanja da ćemo napravitiovo i ono, ali uvijek kasnimo", zaključuje Kajfež-Bogataj.

U slovenskom Ministarstvu okoliša i prostora ističu da su učinci klimatskih promjena i njihove posljedice u Sloveniji sve izraženiji, a prosječna temperatura je, prema analizi ARSO-a, od 1961. do 2011. porasla za 1,7 stupanj, u odnosu na jedan stupanj globalno.

S time se, navode, mijenjaju normalne vrijednosti i ostalih klimatskih varijabli, kao što je učestalost ekstremnih vremenskih događaja i intenzitet.

"Porast broja i snage toplinskih valova smanjuje količinu snijega i skraćuje trajanje snježnog pokrivača. Povećana isparavanja u proljeće i ljeti produljuju sunčevo obasjavanje... Razina mora je od 60-ih godina 20. stoljeća porasla za deset centimetara, vegetacija biljaka je produžena, ledenjaci su se značajno smanjili ili nestali", navode u Ministarstvu.

Zakon o klimatskim promjenama

Prošlog su mjeseca u javnu raspravu poslali Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama. Glavni cilj je smanjenje emisija, odnosno nulta stopa neto emisije do 2050. Zakon uspostavlja mehanizme kroz koje će se klimatska politika provoditi u svim sektorima.

"Zakon o klimatskoj politici osigurava okvir za uspostavljanje klimatske politike u Sloveniji, između ostaloga kako bi klimatska politika bila precizno definirana i operacionalizirana u dugoročnoj strategiji klimatskih promjena, Nacionalnom energetskom i klimatskom nacrtu (NEPN) i drugim razvojnim saektorskim dokumentima. To, naravno, slijedi odgovarajuće prilagodbe specifičnim sektorskim pravilima, ako je to potrebno. Predloženi zakon definira i klimatske ciljeve koji proizlaze iz Pariškog sporazuma, koji je Slovenija ratificirala 2016. s početkom primjene od siječnja 2021. godine".

Najveći izazov u smanjenju emisija je energetski sektor i promet, koji čine blizu 2/3 ukupnih emisija, a slijede industrijski procesi, poljoprivreda, kućanstva i otpad.

Slovenija, kao i druge zemlje EU-a, zaključuju, priprema nacionalni energetski i klimatski plan do 2030., koji mora biti dovršen do kraja ove godine, a uključivati će klimatske i energetske ciljeve za to razdoblje te sektorske i međusektorske mjere za njihovo postizanje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.