Oglasi

Slovenac godišnje pravi 440 kilograma otpada

Znatna sredstva izdvajaju se za edukaciju djece u vrtićima i školama, a uče ih šta je pravilno da učine s ambalažnim otpadom.
Slopak je u prošloj godini reciklirao oko 60 posto ambalažnog otpadaslopak.si

Piše: Rešad Dautefendić

Ubrzani razvoj tehnologije, nagli porast broja stanovnika i povećanje kupovne moći doveli su čovječanstvo u veliki problem šta s otpadom i gdje ga ukloniti. Otpad bilo koje vrste direktno ugrožava zdravlje ljudi i s velikim posljedicama negativno utječe na kompletno životno okruženje, jer zagađuje tlo, zrak i vodu.

Evropska unija počela je rješavati ove probleme oko uklanjanja i recikliranja ambalažnog otpada, a to tek trebaju usvojiti države koje žele postati punopravne članice EU-a. Ovo su iskustva o upravljanju ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Slovenija godišnje "proizvede" oko 860.000 tona otpada. Ova država ima oko dva miliona stanovnika, što znači da svaki Slovenac godišnje "napravi" oko 440 kilograma otpada. Najviše se baca ambalažni otpad, koji čini oko 23 posto od ukupnih količina sakupljenog smeća. Tako se u Sloveniji sakupi oko 220.000 tona ambalažnog otpada, a od toga se oko 155.000 tona evidentira i 90 posto ide preko sistema Slopaka, ovlaštene firme za upravljanje ambalažnim otpadom u Sloveniji.

Slovenija godišnje 'proizvede' oko 860.000 tona otpada, od čega se sakupi oko 220.000 tona ambalažnog otpada.

Slopak je u prošloj godini reciklirao oko 60 posto ambalažnog otpada. U reciklaži papira napravljeni su najbolji rezultati i reciklirano je oko 70 posto papira. Preko Slopaka i drugih konkurentskih firmi najmanje se sakupi metala, jer njihova cijena je visoka, i to ide nekim drugim putevima kod prikupljanja, prodaje, i na kraju, recikliranja.

"Slovenija je, na osnovu Zakona o zaštiti okoline i Direktive EU iz 1994. godine, napravila svoj Pravilnik o prikupljanju ambalaže i 2002. godine osnovan je Slopak, koji je počeo s radom 2004. godine. Uredba Vlade dala je mogućnost onima koji prodaju svoje proizvode u ambalaži na slovenskom tržištu da se sami pobrinu za uklanjanje ambalaže, ili da to rade u saradnji s firmom koja je za to ovlaštena. Izabrali su da se o njihovom ambalažnom otpadu brine Slopak, jer to im je najjeftini način za zbrinjavanje njihovog otpada, i već pet godina cijena ambalažnine koje plaćaju firme se ne mijenja", izjavio je bivši direktor Slopaka Andrej Sotelšek.

'Ekološki otok'

Svi osnivači potpisali su ugovore sa Slopakom o prenosu ambalažnog otpada, a ova firma se obavezala da će prihvatiti ambalažni otpad od distributera i krajnjih korisnika i, na kraju, pobrinuti se da se takav otpad sakupljen širom Slovenije reciklira. U Slopaku je učlanjeno oko 1.600 obveznika. Princip poslovanja Slopaka je, ako bi se ostvario mogući profit u poslovanju, onda se na kraju godine snizi cijena ambalažnine za narednu godinu, koje plaćaju firme članice Slopaka.

U Sloveniji već nekoliko godina ambalažni otpad se odvaja. Napravljena su mjesta za odlaganje stakla, papira, plastičnih flaša i za drugi ambalažni otpad i na svakih 250 stanovnika postavlja se "ekološki otok", s kontejnerima za odvojeno prikupljanje otpada. Briga za okoliš i gospodarenje otpadom jedan je od glavnih promjena u načinu života Slovenaca.

Slopak znatna sredstva izdvaja na edukaciju djece u vrtićima i školama, a uče ih šta je pravilno da učine s odbačenim limenkama, bocama i ostalim ambalažnim otpadom. Ovo se pokazalo uspješnim, pa su ova iskustva preuzeli i ostali operatori u rukovođenju ambalažnim otpadom u svim zemljama regije.

U nagradnoj igri učestvovale su 204 osnovne škole, a nastavnici i mentori o odvajanju otpada posvetili su oko 600 školskih sati.

"Sigurni smo da djeca mogu utjecati na svoje roditelje da više brige posvete odvajanju ambalažnog otpada. Slopak na ovaj način educira oko 25.000 djece godišnje kroz različite akcije i projekte", istaknuo je Sotelšek.

Slopak je, nakon dvije nagradne igre za učenike u sklopu projekta LIFE, u junu 2013. godine proglasio pobjednike u ovom projektu. U nagradnoj igri "Koš kositra i koš za plastičnu bocu" sudjelovalo je više od 75.000 djece, koji su uradili više od 8.200 crteža. U nagradnoj igri učestvovale su 204 osnovne škole. Nastavnici i mentori o odvajanju otpada posvetili su oko 600 školskih sati. Glavna svrha natjecanja bila je činjenica da djeca nauče ispravno identificirati otpad i način na koji ovaj otpad treba odlagati.

Kućne prese za ambalažu

Poduzeće Dukin iz Slovenske Bistrice razvija rješenje za otpad, upotrebljivo  u domaćinstvima i restoranima. Počeli su s prodajom svog prvog proizvoda u 2013. godini - presu za otpadnu ambalažu za profesionalne kuhinje. S presom se može stiskati sva otpadna ambalaža, od plastike, limenki, ambalaže sredstava za čišćenje i slično, pa do metalnih konzervi i kartona. Postupak s tim otpacima je pojednostavljen, jer odpadna ambalaža ima do 80 posto manje volumena i rjeđe je treba odnositi iz kuhinje u kontejner.

"Upotrebom prese količina otpadne ambalaže se smanjuje, niži će biti i računi za zbrinjavanje otpada, a ujedno je i manje onečišćenje okoliša s komunalnim vozilima. Presanje ambalaže je u potpunosti automatizirano. Otvorimo vrata naprave, stavimo otpadnu ambalažu, zatvorimo vrata i pritisnemo na tipku 'start'. Stisnuta ambalaža pada u poseban pretinac, jer presa za profesionalne kuhinje djeluje kao samostalni kuhinjski element", kaže direktor Dukina Matej Rajh.

S presom se može stiskati sva otpadna ambalaža, od plastike, limenki, ambalaže sredstava za čišćenje i slično, pa do metalnih konzervi i kartona.

U Dukinu su prodaju počeli u Sloveniji, a glavna tržišta vide u Evropi, SAD-u i Kanadi. Usmjeravaju se na države s većim bruto društvenim proizvodom i visokim nivioom ekološke svijesti, koju su odredili u skladu s udjelom reciklaže otpada.

"Ove ili naredne godine, planiramo ulazak na skandinavsko i njemačko tržište, gdje ćemo potražiti lokalne distributere koji će preuzeti i servis", kaže Rajh.

U Dukinu razvijaju i mlin za otpadno staklo i karton. Završavaju i razvoj liftova s kojima bi sadašnje kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada sakrili pod zemlju.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.