Slobodni umjetnici u neodrživoj egzistencijalnoj poziciji

Gotovo da ne postoji društveni segment koji nije pogođen krizom izazvanom pandemijom korona virusa, a među najugroženijim djelatnostima svakako je kultura.

Zbog restriktivnih mjera donesenih u cilju suzbijanja epidemije korona virusa, kulturne institucije širom regije zatvorile su svoja vrata početkom marta. Svoje aktivnosti prebacili su tada u digitalno okruženje pa je kultura nastavila živjeti na internetu.

No, njihova egzistencija ozbiljno je ugrožena, a najpogođeniji su slobodni umjetnici i honorarci koji žive od ugovorenih projekata (predstava koje rade, filmova koje snimaju, izložbi koje organiziraju itd.) kojima je efektivno izbijen ionako mršav prihod iz ruku.

“Radio sam na predstavi Shuffle No 2 Thomasa Staeyerta u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica i taj projekt je pomjeren za 2021. godinu. Reprizna izvođenja svih predstava su otkazana do daljnjeg. To, u svakom slučaju, nije ugodan položaj, ni u profesionalnom, privatnom, niti finansijskom smislu, za slobodnjake”, kaže u razgovoru za Al Jazeeru bh. glumac Benjamin Bajramović.

Danima su bh. umjetnici i kulturni radnici skretali pažnju na težak položaj u kojem su se našli, no umanjenjem budžeta za kulturu i brisanjem transfera za udruženja građana iz sektora kulture nadležni su još jednom pokazali potpuno odsustvo senzibiliteta i nerazumijevanja prema ovom sektoru.

“Od rata naovamo nismo imali primitivniju, pohlepniju, nemoralniju i nepismeniju garnituru vlasti. Oni ne samo da ne konzumiraju kulturu (osim one stranački propisane, vjerske i nacionalne) već je zatiru i dave, ne zato jer je se plaše, već zato što u njoj ne vide nikakvu svrhu”, ističe.

Podsjeća da u trenutku dok Njemačka, naprimjer, izdvaja desetine miliona eura za spas nezavisne kulture, BiH iskorištava priliku da je dodatno osiromaši.

“Oni sebi kroje državu, a država bez snažne, sekularne, progresivne i kritički nastrojene kulture, bez intelektualaca, bez inteligencije je njihova utopija. Nadam se da će, nakon što ovo prođe, ljudi shvatiti da su nacionalizam i klerikalizacija samo instrumenti manipulacije i da vode u izolaciju i primitivizaciju, nikako u procvat”, kaže Bajramović.

Na rubu egzistencije

Situacija nije ništa bolja ni u Srbiji. U uredbi Vlade Srbije o rebalansu budžeta, kojim je više od pet milijardi eura izdvojeno za ublažavanje posljedica pandemije, nije bilo mjesta za kulturu.

“Slobodni umetnici, to jest oni bez pozadinske matične kuće, odnosno plate, su svakako došli u vrlo problematičan položaj. Oni nemaju nikakve prihode, a najveći broj njih je i bez neke ušteđevine. O tim ljudima zasad ne brine niko. Ugroženi su. Tu čak i ne govorimo o nanetoj šteti, nego o preživljavanju”, kaže reditelj Andraš Urban.

Solidarnost kolega na djelu

Svakako treba istaći solidarnost u pozorišnim ansamblima širom BiH, Srbije i Hrvatske koji su otvorili Fondove solidarnosti i odvojili dio svojih primanja za kolege honorarce.

“Pozorište Kostolanji Deže u Subotici koji prevodim odlučio je da će iz sopstvenih izvora isplatiti nezaposlenim honorarnim saradnicima i one predstave koje su dogovorene ali otkazane zbog pandemije”, kaže Urban.

Popović Dragović razmišlja da napravi platformu koja će okupljati umjetnike koji pomažu jedni drugima.

“To je svakako pomoć koja neće dugoročno rešiti probleme, ali se nadam da ćemo uspeti da podržimo jedni druge i skupimo novac da bi pomogli najugroženije. Uvek pomislim da bi svet mogao funcionisati na nivou solidarnosti sada i odmah. Moja država neće stati uz umetnike i zato se sami moramo organizovati”, ističe.

“Politika je lepo objasnila i objašnjavaće da prvo ekonomija, pa posle kultura i umetnost. Siromaštvo nije samo materijalno, mi se svakako borimo sve vreme i sa onom siromaštvom koji se javlja na intelektualnom, duhovnom planu, sa neznanjem, zlonamerom. Taj isti svet, taj isti odnos koji se javlja u ‘mirna’ vremena i sada uzima svoj danak. Znači, da se ne pravimo previše iznenađeni”, dodaje.

Među hiljadama slobodnih umjetnika Srbije koji su se našli na ivici egzistencije je i Irena Popović Dragović, renomirana kompozitorka iza koje je na stotine predstava, filmova i mnoštvo nagrada, a koja je izgubila desetak poslova u regionu.

Organizacija za zaštitu autorskih prava SOKOJ uplatila joj je fiksnu i jednokratnu pomoć od 200 eura (24 hiljade dinara), a država je još jednom ostavila na cjedilu.

“Sad je samo došlo do izražaja sve ono što godinama stoji kao giljotina. Može se reći nemar, nebriga. Zapravo, umetnost nije isplativa, a umetnici su lajavi. Postiđena sam. Ostavljena. Ono što je u neku ruku lakše je to što me moja zemlja, malo po malo, ostavljala bez oslonca, brige… Sad je takvo stanje, pandemija, stavljeni smo u poziciju da je čak i glupo tražiti od jadne i napaćene zemlje koja je u ‘mučnoj i teškoj borbi protiv nevidljivog neprijatelja’”, kaže Popović Dragović.

Vapaj slobodnih umjetnika 

Imajući u vidu aktuelnu situaciju izazvanu pandemijom korona virusa, a u okviru mjera podrške sektoru kulture, Vlada Crne Gore je usvojila set hitnih mjera za sektor kulture koji podrazumijeva dodatnu podršku od 500 hiljada eura za kulturne djelatnike.

“Pored planiranih 100.000 eura, shodno Zaključku Vlade Crne Gore, uvećali smo iznos fonda za ovaj konkurs za dodatnih 50.000 eura. Na ovaj način obezbijeđena je veća podrška, a samim tim i održivost ove važne oblasti kulture u aktuelnim okolnostima”, saopćilo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ministarstvo kulture Hrvatske je odmah po proglašenju vanrednog stanja počelo uvoditi hitne mjere kao odgovor na pandemiju korona virusa te je, između ostalog, osnovalo Krizni fond koji je prvenstveno namijenjen samostalnim umjetnicima, honorarcima i freelancerima.

Taman kada pomislite da konačno u regiji imamo i pozitivan primjer odnosa države prema sektoru kulture, shvatite da nije sve onako kako izgleda. Naime, većina samostalnih umjetnika nije uključena u mjere podrške, a Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika je o cjelokupnoj situaciji izvijestila i predsjednika Zorana Milanovića.

“Očekujemo jedinstvo i solidarnost sa slobodnim umjetnicima kako bi im se pomoglo da prežive ovu krizu, jer ako se sada ne uloži u opstanak nezavisne kulture Hrvatska će se isprazniti od slobodnih umjetnika”, poručili su iz Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

A dok čekaju konkretne mjere pomoći, izrazili su nezadovoljstvo i predloženim Zakonom o obavljanju umjetničke djelatnosti koji je u proceduri donošenja i prema kojem bi, kako kažu, Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika trebala izgubiti svoje ključne ovlasti.

Ovakvim odnosom nadležnih je sektor kulture, za koji se u državama regije iz godine u godinu izdvaja sve manje novca, sada bukvalno “bačen na koljena”. Nema sumnje da će posljedice biti dalekosežne i da će kulturnoj sceni trebati vremena da se ekonomski oporavi.

Izvor: Al Jazeera