Slobodna Dalmacija: Hrvatska u diplomatskom ratu sa susjedima

'Hrvatska je na svim stranama u diplomatskoj defanzivi iako za to nema razloga', smatra Vesna Pusić (Al Jazeera)

Hrvatska je u svojevrsnom lančanom pogoršanju diplomatskih odnosa s gotovo svim susjedima, piše hrvatska štampa.

Ako je u bivšoj SFRJ zbog sličnih motiva bila popularna uzrečica o okruženju ispunjenom “brigama” (koje su činile Bugarska, Rumunija, Italija, Grčka, Albanija, Mađarska i Austrija), onda se na nivou brojki može zaključiti da ni danas u brigama Hrvatska odviše ne zaostaje uprkos znatno manjem teritorijalnom obimu, piše Slobodna Dalmacija.

Prema pisanju splitskog lista, ubrzo nakon zatezanja konopca sa Slovenijom zbog neprihvatanja odluke arbitražnog suda o razgraničenju Hrvatska je ušla u ciklus razmjene diplomatskih nota sa Srbijom zbog ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu i paljenja glasila srpske manjine Novosti.

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom “zakovitlali” su se zbog prepucavanja u vezi s gradnjom Pelješkog mosta, a u posljednje vrijeme i zbog izjava o opasnosti od “islamskog radikalizma”, koji iz Bosne, navodno, prijeti Hrvatskoj i Evropi.

Crna Gora Hrvatskoj također šalje protestne note zbog spomenika emigrantu s terorističkom prošlošću Miri Barešiću, koji je u Švedskoj pravosnažno osuđen zbog ubistva ikone njihovog antifašističkog ustanka Vladimira Rolovića, a spirali negativizma u okruženju priključila se nedavno i Mađarska, pridruživši se Sloveniji u blokadi prijema Hrvatske u OECD, međunarodnu Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj.

Hrvatska je s Italijom, zasad, još u relativno nepomućenoj atmosferi, piše Davor Krile za Slobodnu Dalmaciju.

Historijat djelovanja

Razloge takvog stanja u odnosima Hrvatske sa susjedima bivši hrvatski diplomat Ivica Maštruko ne vidi u profesionalnim diplomatima koji trenutno vode Hrvatsku nego primarno u bremenitom i kompleksnom historijatu ukupnog djelovanja, odnosno nedjelovanja.

Razlozi za komplikovanje odnosa s raznim državama u okruženju, po njegovom mišljenju, nisu međusobno povezani, ali ponegdje imaju zajedničke dodirne tačke i interesne okvire koji se na neki način preklapaju ili se iz njih izvode dugoročni zaključci.

Sve je na neki način krenulo od potrebe definisanja graničnog pitanja koje Hrvatska mora riješiti sa svima, osim s Mađarskom i Italijom.

Politika Hrvatske u smislu utvrđivanja granica bila je ne čvrsta nego rigidna, a zbog pritiska nacionalističkog naboja sve dosadašnje vlade pregovarale su bez najmanje sklonosti kompromisima.

“Kako bi sve vlade izbjegle odgovornost zbog takvih politika, sa Slovenijom smo prihvatili da idemo na arbitražu, koja je potom kompromitirana. Europa i svijet su, međutim, na strani arbitražne odluke ne zbog sklonosti Sloveniji nego zbog zaštite procedure i institucije koja je provodi”, navodi on.

Kao jedino realno rješenje za izlaz iz sadašnjeg stanja on predlaže potpisivanje bilateralnog sporazuma o granici sa Slovenijom, koji bi uključio sve elemente arbitražne odluke. Time bi izašli iz agonije međusobnog prepucavanja, a formalno ne bi odstupili od stava da arbitražu ne prihvataju.

Za eksplozivne i nervozne relacije s drugim državama koje okružuju Hrvatsku Maštruko smatra da donekle posljedično proizlaze iz slovenskog slučaja, prenosi agencija Tanjug.

Odluke arbitražnog suda

Arbitraža Hrvatsku, prema svemu sudeći, očekuje i sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, a susjedi su se na primjeru Slovenije uvjerili da Hrvatska nije baš sklona poštivanju odluka arbitražnog suda.

I rat s Bosnom i Hercegovinom u vezi s Pelješkim mostom u jednoj je mjeri odgovor te zemlje na dugogodišnje nerješavanje graničnog pitanja, a u drugoj je i refleks intenzivne prisutnosti hrvatskih političkih lidera u Bosni i Hercegovini i u bosanskohercegovačkom političkom životu.

Ta posebna atmosfera koju hrvatski funkcioneri kreiraju u Bosni i Hercegovini i oko nje izaziva očitu nervozu u bošnjačkim krugovima, upozorava bivši diplomat s dugogodišnjim iskustvom.

Za zategnute odnose s Mađarima sklon je da zaključi da su uglavnom očekivani, i to kao posljedica naslijeđa prošlosti u vezi s MOL-om i INA-om i istrage u vezi sa Zsoltom Hernadyjem.

Ali koliko god diplomatski odnosi Hrvatske sa susjedima bili slojeviti i kompleksni, činjenica je da Hrvatsku u Briselu i drugim evropskim centrima sve češće percipiraju prije kao “troublemakera” i izvor problema nego kao konstruktivnu evropsku komponentu, zaključuje Ivica Maštruko.

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić smatra da je Hrvatska na svim stranama u diplomatskoj defanzivi iako za to nema razloga.

Uvjerena je da bi problem sa Slovenijom trebalo riješiti izbjegavanjem svađa i na premijerskom nivou.

Izvor: Agencije