Oglasi

Slijedi li zaista ikakva odmazda Zapada prema Dodiku?

Osim protiv Dodika, neophodne su i šire mjere za suzbijanje uticaja Srbije i Rusije, jer je u krizi region, a ne samo BiH.
Nove sankcije za Dodika su najavljene otvorenije nego ikadEPA-EFE

Reakcije međunarodnih faktora na najnoviju krizu u BiH izazvanu SNSD-ovom blokadom rada državnih organa ukazuju da ova kriza neće završiti spontanim slijeganjem prašine, ali ima nekoliko opcija kako bi se dalje mogla razvijati.  Osnovno je pitanje – slijedi li zaista ikakva „odmazda“ Zapada prema Dodiku. Čija i kakva? Novi momenti u reakcijama međunarodne zajednice su najave sankcija EU prema smjernicama za krizne situacije koje već postoje. Međutim, ovo je situacija koja genezom i širinom prevazilazi okvire Bosne i Hercegovine tako da samo djelovanje prema strukturama okupljenim oko SNSD-a i Dodika nisu dovoljne. Neupitna je povezanost događaja u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji sa BiH, a time i potreba da dio rješenja regionalne krize bude i NATO!

Čime prijete SAD i EU?

Dakle, iz prvih reakcija OHR-a, ambasada zemalja Kvinte i NATO-a iščitava se da su konačno shvatili opasni potencijal Dodikovih poteza i geostratešku dubinu turbulentnog procesa u regionu kojim upravljaju centri moći u Beogradu i Moskvi. Zbog toga su zapadni centri moći i podigli znak STOP, ali još ne vidimo konkretne prepreke koje bi zaustavile operativca Dodika. Ipak, nove sankcije za njega su najavljene otvorenije nego ikad. Šta se događa i izgovara iza zatvorenih vrata možemo tek naslućivati na temelju informacija koje slučajno ili kontrolirano cure u javnost.

Među prvima je na Dodikovo političko nasilje reagirao američki ambasador Nelson. Već narednog dana, nakon što je Dodik kroz zaključke NSRS objavio blokadu odlučivanja u državnim organima, Nelson je stigao u Predsjedništvo BiH zaprijetivši mu da takvo ponašanje povlači posljedice. „Te posljedice bi se ogledale u novim sankcijama. Jer u Vašingtonu vladavina zakona diktira odgovor na bilo kakve aktivnosti koje jasno podrivaju Dejtonski mirovni sporazum,“ stajalo je u Nelsonovoj izjavi za javnost, a sam Dodik je potvrdio da se „dobar razgovor tokom sastanka pretvorio u prijetnje...“

Izaslanik Washingtona za Balkan Matthew Palmer bio je još direktniji: „Svako ko se pridruži anti-dejtonskim stavovima riskira da se pokrene odgovor Sjedinjenih Država. Svi moramo biti jasni, međunarodna zajednica kolektivno mora jasno staviti do znanja, da je to neprihvatljivo i da mu neće biti dopušteno da opstane. Svi u Banja Luci, u Republici Srpskoj, koji se svrstaju uz stav koji je zauzeo gospodin Dodik, moraju razumjeti rizike koje to nosi.“  Trenutno je sporedno, ali je i logično pitanje – odnosi li se ovo i na saveznika Dragana Čovića?

Posljednji u nizu koji su najavili sankcije su zvaničnici EU i bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch koji otkrivaju da u Evropskoj komisiji od 2011. godine postoji dokument, okvir za uvođenje sankcija. Taj okvirni dokument predviđa mogućnost zabrane ulaska i prolaska kroz Uniju, ali i zamrzavanje svih financijskih sredstava i izvora, „...za one koji: (a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno prijete sigurnosnom stanju u Bosni i Hercegovini; ili (c) ugrožavaju Opći okvirni sporazum za mir iz Daytona/Pariza i njegove priloge, uključujući mjere utvrđene u provedbi navedenog Sporazuma.“

Vidimo da Milorad Dodik & co. ispunjavaju sve uslove iz ovog dokumenta pa je pitanje – šta se čeka. Wolfgang Petritsch je, sigurno ne slučajno, najavio: „Prema meni potvrđenim informacijama, pripremaju se nove sankcije protiv Milorada Dodika. Evropska unija ozbiljno razmatra da Dodiku zabrane vizu, odnosno ulazak u EU.“ Opće je mišljenje da samo to neće biti dovoljno. I sam Petritsch ocjenjuje: „"Kao član Predsjedništva BiH koji priziva secesiju, to znači da je on u izravnom sukobu, jer on, kao predsjednik, mora braniti državu, njezin integritet i suverenitet. Ne smije djelovati protiv BiH. Smatram da on mora biti opozvan iz Predsjedništva BiH."

Dodikova taktička varka!

Posljednjih dana vidljiva je Dodikova promjena ponašanja i relativiziranje već rečenog, ali stručnjaci upozoravaju da bi to mogla biti varka.

Zapad mora uvesti ozbiljne sankcije prema pojedincima te ekonomske sankcije prema RS, zabranu kretanja u EU za Dodika i najuži krug saradnika, diplomatske sankcije,“mišljenja je Dr. Ahmed Kico, stručnjak u oblasti sigurnosti i bivši uposlenik OSA-e BiH. On upozorava i na prividno taktičko povlačenje Dodika nakon reakcije Zapada. „Dodikovo reteriranje u stavovima je taktički potez, nakon što je iznenađen da je udario „na tvrdo“. Ali to je mimikrija, a ne stvarno odustajanje. Dodik fingira reteriranje, jer mu je rečeno da će snositi sankcije. Sada ovim ublažavanjem stavova nastoji odvratiti Zapad da sankcije zaista i poduzmu“ kaže Kico.

Ovo je već viđeni Dodikov trik. Simulira da se zaustavio u svojoj destruktivnoj politici prema državnom sistemu BiH, ublažava javnu retoriku samo kako bi zavarao moćne neprijatelje. Primiriće se kratko vrijeme, a zatim nastaviti gdje je stao. To je činio već nekoliko puta i to je smišljena taktika kako bi se očuvao kontinuitet procesa kojeg je glavni operativac. Zapravo, Dodik i kad bi se htio sada zaustaviti, ne smije  jer je on samo izvršilac planova sa višeg strateškog nivoa. I baš zato se  Dodika ne smije pustiti ni korak dalje.

Blokada pa destrukcija državnog sistema BiH nije smo po sebi cilj, nego je dio šireg plana destabilizacije regiona. Vidimo da su specijalnim ratom zahvaćeni i Crna Gora i Kosovo, dok se Makedonija mudrom politikom nastoji izvući od uticaja izvana. Srbija je poprište suptilne ruske igre moći sa dopremanjem sistema „Pancir 1“ i sve ove činjenice ukazuju da se radi o opasnim procesima u regionu pa zato i odgovor sa Zapada mora odgovarati tom širem kontekstu.

Region je u krizi, ne samo BiH

„Ovdje je bitno kako će SAD, NATO i EU reagirati na sveukupnu situaciju. Administracija, NATO i EU trebaju sinhronizirano djelovati da bi se zaustavila Dodikova destrukcija u BiH, ali i djelovanje Srbije i Rusije u Crnoj Gori. Teško je izdvojeno djelovati samo u BiH i imati rezultat. NATO mora reagirati na dopremanje sistema Pancir 1 u Srbiju. To je sofisticirana hibridna operacija Rusije na teritoriji Balkana. Takva vrsta igre iziskuje i konkretan odgovor i organa BiH. Trebali bi reagirati prema ambasadi Rusije kako bi se isporuke kontrolirale! Jer, poslije Pancira 1 nastaviće se doprema naoružanja, a to je konkretna prijetnja,“ dodaje dr. Ahmed Kico.

Analize ranijih isporuka novog naoružanja u Hrvatsku i Srbiju ukazale su da nisu prekršeni limiti utvrđeni Sporazumom o subregionalnoj kontroli naoružanja, ali je u praktičnom smislu ojačavanjem zračnih i oklopnih snaga te dopremom savremenog ruskog sistema Pancir 1 Vojsci Srbije značajno narušen stvarni odnos vojnih efektiva armija u regionu. O tome više treba da razmišljaju NATO armije i zemlje koje okružuju Srbiju, nego BiH.

Iz NATO-a su reagirali diplomatskim negodovanjem generala Fredericka Hodges: „Pitam se čemu li ovi sistemi služe? Od koga Srbija smatra da treba da se brani? Zapad je neumoran u pronalaženju načina da priđe Srbiji. I ne predstavlja nikakvu prijetnju Srbiji", rekao je Hodges. Međutim, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je vrlo drsko i direktno odgovorio dajući naslutiti čemu bi ruski PVO sistem trebao poslužiti: „Zar treba da budemo najslabiji u regionu kao onda 1995. godine kada je malo falilo da padne Banjaluka!“

Nema sumnje da su SAD i NATO shvatili poruku i konačno prepoznali da stvarna opasnost dolazi od Rusije te da se ovdje radio geostrateškoj igri moći u kojoj Rusija već dugo ima inicijativu i osvaja prostor. Višegodišnja pasivnost Zapada dovela je do toga da je sada hibridnim napadima zahvaćena čak i članica Saveza – Crna Gora – a da se zatim insinuira kako je Pancir 1 nije namijenjen samo odbrani Srbije!

Pojačanje za misiju Altea ?

Američki portal „US Intelligence News“, koji se često poziva na američke obavještajne zvaničnike, objavio je da je EU planirala uvesti sankcije protiv Dodika još prošle godine kada je MUP RS proveo brutalnu akciju razbijanja masovnih protesta grupe „Pravda za Davida.“ Upravo taj plan je sada u Bruxellesu aktiviran, ali tiče se samo Dodika.

To svakako neće biti dovoljno. Izvor iz međunarodnih snaga u Sarajevu otkriva da će NATO svakako poduzeti niz sistematičnih akcija oslanjajući se na „prijateljske snage“ u regionu.  Povoljna okolnost za Crnu Goru i Makedoniju je njihovo članstvo u Savezu. Povoljna okolnost za Kosovo je pokroviteljtvo SAD. A jedina povoljna okolnost za BiH su misija EUFOR-a i „Program reformi“ koji je nedavno konsenzusom potpisan, poslan i prihvaćen u sjedištu NATO-a. Taj dokument omogućava, kroz reforme, niz organizacijskih promjena i ojačavanja Oružanih snaga BiH, SIPA-e, OSA–e BiH, Granične policije BiH, odnosno državnih sigurnosnih efektiva. Naravno, to može biti malo duži proces, a državi trebaju hitne mjere. Prostor za to postoji u trenutnoj misiji EUFOR-a „Altea“ koja i danas, obzirom na mandat, ima mogućnost ojačavanja kontigenata u BiH po ukazanoj potrebi. Imajući u vidu tendencije i sve veći sigurnosni rizik, potreba za većim sigurnosnim garancijama u BiH itekako postoji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.