Slana pustinja postala oaza

U zapadnom Kataru, u zemlju slaniju od mora, tehnolozi su ubacili gljivu mikorizu i dobili livadu punu povrća i pšenice.

Kako raste globalna potražnja za hranom, tako raste i pritisak da se sve veći dio zemlje pretvori u obradive površine. Katar je na tom planu napravio iskorak.

Ono što je urađeno u ovoj bliskoistočnoj zemji, tvrdnja je da je hranu moguće uzgajati nezavisno od toga koliko su brutalni vremenski uvjeti.

U slanoj pustinji u zapadnom dijelu Katara, gotovo da nema života. Samo metar ispod površine tla nalazi se voda koja je slanija od morske.

Ali, na površini je potpuno neočekivana slika. Slana pustinja je postala plodna oaza.

Ključ uspjeha

"Odabrali smo ovu zemlju jer je poznata kao najgora u Kataru, uglavnom zbog količine soli. Ovdje nije bilo znakova života. Nije bilo moguće zasaditi bilo šta. To i jeste bio izazov za testiranje nove tehnologije, da vidimo može li zemlja postati plodna", kaže Mohamed al Attyah iz Državne agencije za poljoprivredu i resurse.

Ključ uspjeha leži u maloj gljivi, zvanoj mikoriza. Masovno je uzgajana u laboratoriji, a kasnije ubačena u zemlju na ovoj farmi.

Pšenica, kukuruz, rotkvice i paradajz, rastu zahvaljujući mikorizi, a njihovi plodovi hranjivi su koliko i oni koji se uzgajaju na običnoj plodnoj zemlji.

Ona se veže za korijen biljke i pomaže joj da lakše apsorbira vodu i minerale, te korijen čini otpornijim na sol. Također, veoma je otporna na toplotu.

Hrane u nekadašnjoj slanoj pustinji sada ima u izobilju. Pšenica, kukuruz, rotkvice i paradajz, sve to raste zahvaljujući mikorizi.

Laboratorijski nalazi su pokazali da su plodovi hranjivi koliko i oni koji se uzgajaju na običnoj plodnoj zemlji.

Uticaj klimatskih promjena

"Sto posto je organska i ekološka. Nismo dodavali nikakve hemikalije ni u zemlju ni u biljke, tako da se ova tehnologija može primijeniti bilo gdje“, objasnio je Pramod Govinda Pillai, poljoprivredni istraživač.

A tehnika je jeftina i istraživači tvrde da se, ako se može primijeniti u katarskoj pustinji, onda može upotrijebiti bilo gdje, što povećava prehrambenu sigurnost.

"Prehrambena sigurnost podrazumijeva da nam je hrana dostupna kad god je zatrebamo," kaže Mohamed al Attiyah. 

Klimatske promjene svake godine otežavaju proizvodnju hrane, a prema istraživanju Ujedinjenih naroda do 2050. godine, proizvodnja hrane se mora povećati za 70 posto. 

Promjena neobradive zemlje u obradivu jedan je od načina da se to postigne.

Izvor:Al Jazeera
 

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.