Oglasi

Skills Show - mjesto na kojem možete naći posao

Događaj posvećen stručnom obrazovanju i karijernom razvoju pod nazivom Skills Show održava se u Sarajevu.
Učestvuje veliki broj kompanija, a raznolike su i grane privrede iz kojih dolazeBritish Council

U centru Skenderija u Sarajevu održava se najveći regionalni događaj posvećen stručnom obrazovanju i karijernom razvoju, pod nazivom Skills Show, a u organizaciji British Councila.

Kroz ovaj projekat želi se potaknuti zapošljavanje mladih, na način da se jača saradnja između poslodavaca i obrazovnih institucija u regionu, te da se promovišu stručna zanimanja među osnovcima koji se odlučuju o svom budućem zanimanju.

Skills Show okuplja predstavnike ministarstava obrazovanja, rada, privrednih komora, direktore i nastavnike srednjih stručnih škola iz Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije, Makedonije i BiH.

Među učesnicima su učenici 14 srednjih škola iz BiH, ali i njihovi vršnjaci iz Albanije, Crne Gore i Srbije.

Svjedoci smo da se u BiH, ali i regionu često ističe kako je obrazovni sistem neusklađen sa tržištem rada. Da bi se to promijenilo i zapošljavanje potaknulo potrebno je da komercijalni i obrazovni sektor sarađuju.

„Kako će kompanije planirati razvoj u industriji ako nemaju obučene i sposobne ljude da se uključe u proces proizvodnje. Svakoj kompaniji veza sa školom je ključna iz razloga što buduća radna snaga upravo dolazi iz škola.

Ono što britansko iskustvo pokazuje jeste da saradnja između obrazovnog i privrednog sektora može pomoći u stvaranju produktivne, efikasne i motivisane radne snage opremljene relevantnim vještinama. Danas se više od 130.000 britanskih kompanija svake godine uključi u partnerstvo sa obrazovnim institucijama“, kaže Larisa Halilović, direktorica British Councila u BiH.

U Skills Showu učestvuje veliki broj kompanija, a raznolike su i grane privrede iz kojih dolaze.

'Uvijek nam fali radnika' 

Kompanija Sinkro, koja se bavi proizvodnjom namještaja jedna je od učesnika na ovom događaju. Direktor Omar Kuštrić kaže da su prije pola godine otpočeli “malu reformu školstva“, tako što su omogućili đacima iz Srednje drvne škole praksu u njihovoj kompaniji.

„Osnovni razlog zbog kojeg smo se uključili na Skills Show je potreba za proizvodnim zanimanjima. U našem slučaju, u industriji namještaja, to je nedostatak tapetara i stolara. Tako da je ovo dobra ideja kako bi poslodavci dobili kvalitetne radnike, a djeca našla zaposljenje odmah po završetku škole“, kaže Kuštrić.

Dualni sistem obrazovanja u kojem đaci koji pohađaju proizvodne ili zanatske škole rade u tvornicama dva ili tri dana sedmično, a preostale dane idu u školu na nastavu odavno se primjenju u zemljama zapadne Evrope. U BiH i zemljama regiona stanje je drugačije.

„Razlog zbog kojeg sam pokrenuo praksu u kompaniji je što nam treba edukovane radne snage koja može odgovoriti potrebama tržišta. Već smo zamijetili nekoliko vrijednih momaka i djevojaka i rekli smo im da kada završe školu, ako oni to žele, dođu kod nas raditi. Jer nama je uvijek potrebno radne snage. Možda u BiH, gdje stalno čujemo da je velika nezaposlenost, to zvuči nevjerovatno, ali vjerujte, iz naše perspektive, to je apsolutno netačno jer mi stalno tražimo ljude i ne možemo naći dovoljan broj radnika“, kaže Kuštrić.

Na Sinkro štandu organizovan je mali work shop, na kojem majstor praktično pokazuje kako se prave neki komadi namještaja. Ideja je da đaci vide šta to znači raditi kao tapetar, stolar ili šivač. Štand je također mjesto gdje će potencijalni radnici moći aplicirati za posao u Sinkro kompaniji.

Adnan Suljić jedan je od učesnika događaja Skills Show, učenik je trećeg razreda Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, smjer stolar. Kaže kako je Skills Show dobra prilika da učenici strukovnih škola pokažu poslodavcima šta znaju, ali i da škole razmijene kontakte sa poslodavcima i tako učenicima osiguraju praksu, a potom i posao.

„Škola mi je osigurala praksu, trudio sam se, želio sam da naučim posao i poslije mjesec dana ponuđen mi je posao i to nakon što završim formalno obrazovanje. Ne može se sve naučiti na školskoj praksi, bitno je otići u kompaniju. Tek tada možete uvidjeti šta stvarno znači biti stolar i tek tada naučite sve. Ja sada radim sve kao i pravi majstori . Posao u struci izuzetno je bitan za mene, da ne bude da sam se džaba školovao, a radim nešto što nema veze sa mojim zanimanjem. Bitno mi je da mogu pomoći porodici, jer roditelji ne rade, a ja ću imati posao po izlasku iz srednje škole“, kaže ponosno Adnan.

'Ni po babi, ni po stričevima' 

Nešto drugačija situacija je u sektoru energetike i inženjerstva. Tamo potražnja za radnicima nije velika kao u drvnoj industriji, ali firme svake godine zapošljavaju određeni broj novih radnika. Firma Energoinvest SUE ima 50 zaposlenih radnika, od toga 23 inženjera, ali to ne znači da im nisu potrebni i radnici sa srednjoškolskim diplomama, i upravo je to jedan od razloga što su se prijavili ne Skills Show.

„Ove godine zaposlili smo tri radnika. Znam da to nije veliki broj, ali morate razumijeti i poslodavce. Ja bih prihvatio djecu na praksu, ali njima je potreban mentor koji će ih uvesti u posao, a nama su potrebni radnici na raspolaganju i tu dolazi do problema“, kazao je Suzan Hota, direktor kompanije Energoinvest SUE.

Poslodavac mora biti motiviran da prihvati učenike, moraju mu se stvoriti uslovi, a to ne mogu riješiti ni škole, ni kompanije nego sistem koji će prepoznati ovaj problem i riješiti ga.

Hota kaže da u odabiru radnika nikada neće presuditit ništa drugo sem znanja i sposobnosti.

„Mi imamo mogućnost da biramo i uvijek izaberemo najbolje. Znamo koje škole prave dobar kadar i tamo tražimo buduće radnike. Privatna smo firma i primamo koga hoćemo, kod nas nema zaposlenja ni po babi, ni po stričevima“, naglašava Hota.

Neophodno je napraviti kvalitetnu saradnju između škola i poslodavaca. Znajući važnost zaposlenja u današnje vrijeme škole se angažuju u tome i u skladu sa svojim kapacitetima sarađuju sa kompanijama, kako bi njihovi učenici pohađali praksu i u konačnici dobili posao u struci.

Srednja elektrotehnička škola za energetiku je primjer kako se obrazovni sistem može angažovati i napraviti saradnju sa poslodavcima.

Samira Karamehić, direktorica ove škole kaže kako praksu kod poslodavaca još uvijek ne pohađaju svi učenici, jer ne postoji razvijen sistem u kojem bi privreda mogla prihvatiti 500 učenika na praksu u jednoj godini.

„Ovaj problem bi trebao biti riješen na nivou ministarstava, gdje bi se trebao izmijeniti pravilnik o organizovanju ferijalne prakse, koji je trenutno u izradi. Škole ponaosob sarađuju sa privredom i oraganizuju praksu u kompanijama, a mnogo bi nam pomoglo kada bi se to sistemski riješilo.

Na praksu šaljemo bolje đake, koji su zaista zainteresovani i žele da se bave onim za što se i školuju.

Nama su jako važne i povratne informacije iz kompanija u koje idu naši učenici. Nerijetko se poslodavci plaše primiti na rad djecu od 16 godina, a u pravilu se iznenade njihovom odgovornošću. Djeca kada im date priliku da se dokažu jako dobro odgovore na izazov“, kaže Karamehić.

Prvo da privreda stane na noge

Ideja da poslodavci organizuju stručna usavršavanja nastavnika i na taj način direktno pomognu usklađivanje nastave sa potrebama na tržištu rada mora zaživjeti na nivou cjelokupnog sistema. Opet su škole prepuštene same sebi. 

„Bilo bi jako važno da postoji kontinuirano stručno usavršavanje na nivou škola - kompanija. Ova škola je na tom fonu uspostavila saradnju sa Elektroprivredom, koja ima svoj edukacioni centar u Zenici, tako da nastavnici imaju priliku da se educiraju zajedno sa osobljem Elektroprivrede. Ali opet moram naglasiti da moramo imati edukacije nastavnog kadra koje pomažu više instance vlasti, a ne da se svaka škola ponaosob bori za sebe“, kaže Karmehić.

Bitno je izraditi nove nastavne planove i programe, koji će u potpunosti odgovarati stvarnom stanju na tržištu rada. Predstavnici kompanija sa kojim sarađuje Srednja elektrotehnička škola za energetiku članovi su savjetodavnog vijeća škole i daju preporuke u izradi novog nastavnog plana.

Profesori i učenici ove škole su prije 15 dana bili gosti škole u Wolfsburgu, koja sarađuje sa Volswagenom i koja primjenjuje dualni sistem obrazovanja. Takav sistem obrazovanja je u potpunosti prilagođen privredi u smislu da se učenici specijalizuju za određeni profil zanimanja koji je potreban Volkswagenu.

Očigledno je da se mora sačekati da privreda stane na noge, pa tek onda početi primjenjivati koncept dualnog obrazovanja.

Karamehić naglašava kako „država nema razvijenu privredu u toj mjeri da može prihvatiti sve učenike na praktičnu nastavu koja bi se izvodila dva dana u sedmici. Bili bismo presretni kada bismo uspjeli naše učenike uvezati sa privredom u toj mjeri, ali treba prvo stvoriti uslove za to.“

Trend gimnazijskog obrazovanja

I Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti ima uspostavljenu saradnju sa tržištem rada. Za školsku praksu posjeduje školske laboratorijske radionice - pekaru, mesaru, mljekaru, frizerski i kozmetički salon i poljoprivredno imanje, ali istovremeno sarađuje sa malim i srednjim preduzećima, ali i velikim privrednim sektorom sa kojima ostvaruju stalnu i povremenu praksu za učenike.

Sa firmom Klas imaju dogovorenu stalnu praksu, a svake godine jedan učenik dobije i posao.

„Nas u školi interesuje šta će biti sa učenicima kada završe školu. Naša uloga je da budemo spona između mladih i poslodavaca“, kaže Suad Alić, direktor škole.

Alić naglašava kako su i roditelji donekle bili prepreka u razvijanju stručnog obrazovanja, tako što nisu ohrabrivali djecu da upisuju stručne škole. U našoj zemlji je razvijen trend gimnazija, a moramo biti svjesni da od relanog sektora ovisi sve.

„Ne možemo stalno isticati kako obrazovni sisitem i tržište rada nije usklađeno i šta nas to razdvaja. Uglavnom su to izjave i sa jedne i sa druge strane, a da nismo svjesni sa kakvim to resursima raspolaže onaj drugi i zato su događaji poput ovog jako bitni. Moramo napraviti novu strategiju i pronaći zajednički interes“, kaže Alić.

Ani Kapetanović je učenica četvrtog razreda ove škole, smjer kozmetički tehničar, i sa još 19 kolega učestvuje na Skills Showu. Profesorica praktične nastave ih je odabrala kao posebno marljive i sposobne.

„Naravno mi smo prihvatil tu ponudu i čast nam je prezentovati školi u najboljem svjetlu. Ovo je izvrsna prilika da se učenici pokažu kao dobra radna snaga, i da poslodavci kozmetičkih i frizerskih salona primjete naš talenat i volju za radom, a ono što je nama jako bitno jeste da nas zadrže u svojim salonima. Moja poruka svim mladim kolegama je - radite ono što volite i bit ćete uspješni", kaže Ani.

Motivacija za učenike

Kada bi se učenicima obezbijedilo zaposlenje poslije završene škole, potakao bi se visok nivo motiviranosti.

Direktorica British Councila je iskazala zadovoljstvo interesom za događaj koji je prevazišao sva očekivanja. Poslodavci žele biti u komunikaciji i direktnom kontaktu sa mladim ljudima tj. svojom budućom radnom snagom i to je definitivno jedan od razloga za učešće.

Ovaj događaj je inspirisan World Skills UK-om koji se jednom godišnje organizuje u Birminghamu, u Velikoj Britaniji i koji privlači skoro 80.000 učesnika. Što ga čini najvećim i jednim od najznačajnijih događaja ove vrste u svijetu.

Sarajevski Skills Show održava se u centru Skenderiji, koja je jedan od partnera događaja, a svjedoci smo teške situacije u kojoj se centar nalazi.

„Nadamo se boljim danima za Skenderiju, i saradnji na obostrano zadovoljstvo. Do saradnje smo došli uz pomoć Vlade KS i Ministarstva privrede, a menadžment Skenderije je istinski prepoznao važnost jednog ovakvog događaja, te su uz nas od prvog dana“, kazala je Halilović.  

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.