Oglasi

Sječa šuma: Dojam kataklizme ili stvarno pustošenje

Udruge, aktivisti i građani upozoravaju na pustošenje šuma u Hrvatskoj, dio struke i Hrvatske šume negiraju opseg problema.
Šuma, SječaHrvatske šume tvrde da problema u državnim šumama nema, a neki stručnjaci upozoravaju i na probleme u privatnim šumama Ustupljeno Al Jazeeri

Već dulje vrijeme društvene mreže preplavljuju fotografije udruga, planinara i drugih građana koje prikazuju posječena stabla i tužnu sliku ogoljelog šumskog prostora u Hrvatskoj, s tvrdnjom kako se radi o devastaciji daleko od očiju javnosti.

Fotografije su nastale diljem zemlje pa aktivisti smatraju da se radi o eksploataciji koja je posve izvan kontrole.

Jedna od skupina koja intenzivno upozorava na problem jest Zeleni odred veteranske udruge VIDRA, koji je zbog toga organizirao prosvjede i druge aktivnosti, a najavljuju i novi prosvjed 29. ožujka.

Zeleni odred: Pustošenje širom zemlje

U akciju su, pojašnjava predsjednica Vesna Grgić, krenuli prije dvije godine orijentirani prvenstveno na, kako tvrde, zabrinjavajući i uočljivo ubrzano nestajanje šume na zagrebačkoj Medvednici.

"Kroz kontakte na društvenim mrežama i odaziv sve većeg broja zabrinutih građana iz doslovno svih krajeva Hrvatske došli smo do saznanja da se nesmiljena devastacija odvija već dulji niz godina, uz već vidljive posljedice - presušivanje izvora vode, ugrozu zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta, klizišta", navodi Grgić.

Planinari, gljivari, pčelari i mnogi drugi su, kaže, ukazivali na problem bez ozbiljnijeg odjeka, no oni su uspjeli zainteresirati javnost i medije intenzivnim aktivnostima na društvenim mrežama i prosvjednim marševima.

Dojam kataklizme na Medvednici

Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba, govoreći prvenstveno o Medvednici, kaže da godinama svjedoče većoj ekspolataciji, iako nisu protiv sječe ukoliko se provodi s pravovaljanim razlozima. Ukazuje da su "Hrvatske šume", nakon oluja i ledoloma koji su znatno oštetili drvni fond, uložile velik napor u čišćenje, no dojam je da je nepogoda iskorištena i u druge svrhe.

"Te je uz oštećeno drveće izvučeno i puno više ostalog drveća. Rezultat su i puno veća područja tzv. golosjeka na Medvednici, gdje su cijela područja posječena i ostavljaju dojam kataklizme".

Nebriga za Medvednicu, navodi, prisutna je dulji niz godina, no ne smatra "Hrvatske šume" samostalnim 'krivcem' za nepravilnosti, već je tu i velik broj kooperanata i vlasnika privatnih šuma koji su, kaže, umnogome pridonijeli negativnoj percepciji šumarstva.

Ukazivali su uz to, kaže, na niz elemenata na koje bi institucije trebale obratiti pažnju - od nesaniranja radilišta te puteva i markacija nakon sječe, preko zagađenja tijekom radova, do potrebe boljeg pošumljavanja i pitanja efikasnosti šumarske inspekcije u reakcijama. Posljednjih mjesec dana, navodi, intenzivirani su razgovori s "Hrvatskim šumama" i dobivena obećanja bolje komunikacije, obrazloženja sječe i plana pomlađivanja i slično.

Istovremeno PP Medvednica, navodi, ima ograničene ovlasti u tom segmentu, policija gotovo da ih nema izvan asfaltiranih puteva, a čuvari mogu podnositi prijave, ali ne i kažnjavati na licu mjesta.I Grad Zagreb bi se, zaključuje, trebao jače angažirati, a upozorava i na problem probijanja pristupnih cesta i druge propuste pri izgradnji žičare.

"Pustošenjem su zahvaćene gotovo sve hrvatske planine, brda i proplanci, nisu pošteđeni ni nacionalni parkovi i parkovi prirode, urbani parkovi, načete su čak i neprocjenjive prašume".

Uzrokom smatra provođenje obveze većeg korištenja obnovljivih izvora energije, time i drvne bio-mase što je, kaže, otvorilo vrata pustošenju, kriminalu i korupciji koji se na godišnjoj razini mjere u stotinama milijuna eura.

Kaznena prijava

"Na osnovu svih prikupljenih dokaza o organiziranom zločinačkom pothvatu podnijeli smo kaznenu prijavu USKOK-u, izvijestili Javnu pravobraniteljicu, premijera i predsjednika Sabora".

Posljedice sječe, navodi, prijete postati katastrofalne pa najavljuje da će uz podršku više političkih stranaka i udruga na novom prosvjedu izaći u javnost sa svim saznanjima.

"Gotovo potpunom, zastrašujućom slikom sprege političkog vrha, laži, korupcije i kriminala. Politička odgovornost i kozmetičke smjene nas ne zanimaju. Tražit ćemo kaznenu odgovornost", navodi Grgić.

Zelena akcija udruga je u sklopu koje postoji Zeleni telefon, servis na koji građani mogu prijaviti uočeno.

"Što se tiče prijava devastacije šuma, 2016. godine zaprimili smo ih 50, 2017. godine 57, a 2018. godine 81, što je i više nego vidljiv pokazatelj povećane devastacije šuma", navodi Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.

Šumama u vlasništvu države gospodare "Hrvatske šume", koje su u vlasništvu države, no kaže kako se stječe dojam da se gospodarenje svelo na eksploataciju.

Zelena akcija: Država nadzire samu sebe

"Nadzor nad njihovim poslovanjem vrši Ministarstvo poljoprivrede, odnosno šumarska inspekcija koja se nalazi u sklopu Ministarstva. Doista ispada kako poslovanje državnog poduzeća, nadzire državna inspekcija. Zaključak nije teško izvući. Osim toga, šumarska inspekcija, iako u zakonu za to nema nikakve osnove, ne postupa po prijavama ukoliko u katastru piše kako je navedena parcela neke druge namjene, primjerice vinograd i slično".

Kada se uzme u obzir problematično stanje zemljišnih knjiga i katastra, u velikom broju slučajeva se, navodi,radi o šumama.

Poseban problem su, ističe, investicije koje se zahvaljujući nekim izmjenama Zakona o šumama, mogu realizirati i u šumama i na šumskom zemljištu.

Tu se, navodi, ne radi doslovno o prodaji, već ustupanju šuma i šumskog zemljišta investitorima uz određenu naknadu.

"Ukoliko prostorni plan određeno šumsko područje uvrsti u građevinsko ili ga proglasi šumom posebne namjene, to se područje izuzima iz gospodarske osnove, stvori se nova čestica i uz prilično nisku naknadu investitor na tom području može graditi bilo što".

Zakonske 'prijetnje'

Poseban problem je, navodi, termin "šume posebne namjene", koji u svojoj definiciji ima i kako su to igrališta za golf.

"Imamo apsurd u samom Zakonu o šumama, koji bi šume trebao štititi, da se šume izmjenama prostornih planova pretvaraju u građevinska područja ili da je šuma zapravo igralište za golf".

Šuma, SječaPrijava građana zabrinutih stanjem šuma u Hrvatskoj sve je više i na Zelenom telefonuPlaninarski savez Zagreba

Prijeti, kaže, i moguće uvođenje kategorije robinzonskog turizma, što bi omogućilo izgradnju i do 30 objekata u područjima izvan građevinske zone.

"Zakonodavac je taj koji brojnim izmjenama zakona omogućava da se vrijedne šume svedu pod kapital kojeg će se bezobzirno eksploatirati, a ne njima gospodariti pametno sa svrhom obnove i održivog razvoja", zaključuje Šumanovac.

U "Hrvatskim šumama", pak, kažu kako se šumama u vlasništvu države gospodari stručno i profesionalno pa šumarima teško padaju optužbe za devastaciju jer su, navodi glasnogovornica Ana Juričić Musa, neistinite i neutemeljene.

Hrvatske šume: Sve po zakonima i propisima

"Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te Šumsko-gospodarskih planova. Šumsko-gospodarske planove i planove upravljanja područjima Natura 2000 odobravaju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša. Nekoliko inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova - šumarska inspekcija, inspekcija za zaštitu prirode, inspekcija zaštite na radu itd".

Za svaku je gospodarsku jedinicu, ističe, evidentirana cjelokupna drvna zaliha po vrstama te propis za gospodarenje u idućih 10 godina, što se ponavlja u redovnim ciklusima.

Ističe da primjenjuju načelo održivosti pa uzimaju manje drvne zalihe nego što priraste te ne ugrožavaju opstojnost šume ni prirodnu ravnotežu.

"Na primjer, plan sječa za 2019. iznosi 6.067.000 m3, dok je prirast veći od osam milijuna kubika godišnje. Iz tog je razloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u EU-u - šume i šumske površine prekrivaju 47 posto kopnenog teritorija".

Važno je, ističe, pronaći balans između očuvanja prirodnog resursa i gospodarskog učinka na šumi bazirane industrije - koja je jedna od najperspektivnijih i zapošljava blizu 53.000 ljudi - te ističe da je proizvodnja kroz njegu i obnovu preduvjet za kvalitetan uzgoj.

Anić: Devastacije nema, pogrešaka ima

Akademik Igor Anić sa Šumarskog fakulteta navodi kako je gospodarenje šumama regulirano Zakonom o šumama i Pravilnikom o uređivanju šuma, a ti akti vrijede za sve šume. One s obzirom na vlasništvo mogu biti državne ili privatne, a s obzirom na namjenu gospodarske, zaštitne ili posebne namjene. Najzastupljenije su one gospodarske namjene.

Dok šumama u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik, privatnima gospodare privatni, ali također sukladno zakonima i propisima, što može provoditi samo stručna osoba, licencirana u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Sustav je, ističe, jasno pravno uređen, a ukoliko se od toga odstupa, predviđene su, kaže, kaznene mjere pa i oduzimanje licence.

Tradicija šumarstva u Hrvatskoj, ističe, započela je 1765. godine i zahvaljujući dugom razvoju Hrvatska ima relativno visoku šumovitost, visoko učešće šuma prirodnog nastanka i stupnja prirodnosti i biološke raznolikosti, razne ekosustave te razvijene metode prirodi bliskog gospodarenja. No, navodi, laici često stručne zahvate, primjerice dovršni sijek kao normalan dio procesa pomlađivanja, smatraju 'devastacijom'.

"S druge strane, činjenica je da se i kod takvog stručnog zahvata može dogoditi pogreška, primjerice kada se dovršni sijek obavi bez da je na pomladnoj površini formiran mladi naraštaj nove generacije šume dovoljne gustoće".

Građani stoga, navodi, imaju pravo sumnjati i ukazivati na moguće pogreške, a stručne službe i inspekcija to trebaju procijeniti.

"Nemam brojke i podatke o pretjeranoj 'devastaciji' i 'eksploataciji' šuma. Ne mogu se složiti s generaliziranjem da se šume devastiraju ili eksploatiraju. Međutim, da su pojedini slučajevi mogući - mogući su. Zato svaku sumnju treba prijaviti nadležnim službama, a to su policija i inspekcija"..

'Ne izgleda lijepo, ali to je dio ciklusa'

"Svjesni smo da površina nakon dovršnog sijeka ne izgleda lijepo, ali bi isto tako javnost trebala znati da je to samo dio ciklusa života šume i da se šuma ne može konzervirati u jednom stadiju jer je ona živ organizam. Stara i prezrela stabla uklanjaju se kako bi se osiguralo podizanje nove, mlade šume".

Napominje i da su Hrvatske šume od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama za cijelo područje državnih šuma, a certifikacija - koja se obnavlja svakih pet godina nakon detaljnih pregleda stručne komisije - znači da se gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.

Stoga tvrdi kako na područjima kojima upravljaju nema prekomjerne sječe jer se ona obavlja prema već utvrđenim planovima koji se donose na razini više institucija.

"Uvijek se proizvodi manje drvne mase nego što prirašćuje, osigurava se prirodno pomlađivanje šuma te se godišnje još dodatno sadi više od devet i pol milijuna sadnica u područjima gdje prirodni pomladak nije zadovoljavajući ili gdje je potrebno sanirati površinu nakon pojedine prirodne nepogode", zaključuje Juričić Musa.

No, uz državne, tu je i pitanje privatnih šuma. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu kaže da su informacije o krađi, bespravnoj sječi, nestručnim zahvatima i devastaciji svakodnevne.

Problem privatnih šuma

"Iako se već duže vremena naglašava problem (ne)gospodarenja privatnim šumama, do danas se nije ništa poduzelo u smislu zaštite i očuvanja ovog prirodnog i privrednog bogatstva. Ono što se spominje u medijima samo je mali dio stvarnih činjenica", navodi Grubešić.

Najveći problemi su, navodi, krađa stabala, legalna, ali nekontrolirana sjeća, nered nakon zahvata, zlouporaba podataka povezanih s katastrom i gruntovnicom, uništavanje šumskih cesta i puteva, nestručno obavljanje radova samog kupca, manipulacija drvom bez dokumentacije i nepostojanje revirnika koji bi stručno i u skladu s propisima provodio radnje i kontrolu.

Posljedica su devastacija i degradacija privatnih šuma, drastično smanjenje drvnih zaliha, a bez prirodne obnove i okorovljavanjem,umjesto šume visokog uzgojnog oblika  nastaju šikare.

Smanjuje se ekološka vrijednost, kvaliteta staništa za divljač i druge životinjske vrste, a revitalizacija takvih površina traje ili više od 100 godina ili zahtijeva višestruko veća ulaganja nego kod prirodne obnove.

U sustavu su, ističe, najveći problemi neprimjenjivanje zakonskih propisa, nekontrola te sankcioniranje i nezakonitih i nestručnih zahvata.

Grubešić: Dobra zakonska regulativa, sistem zakazao

"Revirni sustav, u kojem se zna tko i za što je zadužen i odgovoran, riješio bi u velikoj mjeri sadašnje probleme. Takav model izvrsno funkcionira u Sloveniji. Unatoč relativno dobroj zakonskoj regulativi, sustav je zakazao - nema kontrole na terenu, inspekcijskog nadzora, kontrole prometa drvomu mjeri koju zahtjeva uvođenje reda i struke u privatne šume".

No, problem, ističe, nije samo devastacija prirodnih šuma, nego staništa kao kompleksnog pitanja, primjerice lovišta, dok je lokalnom stanovništvu najveći problem uništavanje prometnica i šumskih cesta teškom mehanizacijom.

"Tako da vlasnici parcela više ne mogu do šume doći manjim traktorima kako bi izvezli ukoliko je ostalo drvne mase, a najčešće ostanu znatne količine", navodi Grubešić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.