Sjaj Burse, nekadašnje prijestolnice Osmanskog carstva

Emir-Sultan džamija i turbe ubrajaju se među najposjećenija mjesta u Turskoj (Ustupljeno Al Jazeeri)

S gotovo tri miliona stanovnika Bursa je četvrti je grad po veličini u Republici Turskoj. Nekada je bio u sastavu Rimskog, potom Bizantijskog, a u periodu od 1326. do 1365. godine bio je prijestolnica Osmanskog carstva. Danas je ovaj prelijepi grad dio regije Marmara.

Zbog velikog broja lijepo uređenih parkova i zelenih površina ovaj grad zovu i Zelena Bursa.

Planina Uludā (Uludağ) koja se uzdiže iznad grada, s najvišim vrhom od 2.543 metra, poznati je turski zimski, ali i ljetni sportski centar.

U predgrađu Burse je izuzetno lijep botanički park (Bursa Botanik Parkı), otvoren prije 21 godinu. Bursa je bila posljednja stanica srednjevjekovnog puta svile.

Sličnost Burse i Sarajeva

Mnogi koji su posjetili Bursu sa oduševljenjem će reći da neodoljivo podsjeća na Sarajevo. Zaista, mnogo je sličnosti između ova dva grada. Za vrijeme Osmanskog carstva u Sarajevu su izgrađena tri karavansaraja: Tašlihan, Morića han i Kolobara han. Pored hanova, čaršija je imala veliki broj sebilja, hamame, i dr. Tu su i danas dva bezistana, te džamije koje čine ambijent starog Sarajeva. Po uzoru na sarajevski, na ulazu u bursansku čaršiju općina Osman Gazi sagradila je identičan sebilj. U neposrednoj blizini je Šehrečustu džamija (tur. Şehreküstü Cami), koja nas zajedno sa sebiljom i okolnim objektima podsjeća na ambijent sarajevske Baščaršije.

Turbe Osmana I, osnivača Osmanskog carstva

Idući prema Ulu džamiji, jednom od znakova prepoznavanja Burse, jedna za drugom nižu se čaršije: Ivaz-pašina, Uzun čaršija, Kapali i Zlatarska čaršija, Velika čaršija… u kojima se može naći roba iz različitih dijelova svijeta.

Odlučili smo da uđemo u jednu od trgovina, a vlasnik, čije porijeklo vodi iz Sandžaka, nakon saznanja da dolazimo iz Bosne i Hercegovine, želio je da nas počasti ručkom. Prema njegovim riječima u Bursi živi veliki broj ljudi koji vode porijeklo s Balkana. Sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv, te probali bursanski specijalitet Iskender kebab. Sastoji se od tanko izrezane janjetine na žaru, uz koju se servira još sos od paradaiza, hljeb, jogurt, te rastopljeni ovčiji puter. Danas se po cijeloj Turskoj nalaze restorani s ovim specijalitetom, koji je izumio Iskender Mehmetoğlu krajem 19. stoljeća. Kao dezert kušali smo slatko od kestena (Kestane şekeri) koje je također bursanski specijalitet.

Ulu (Velika) džamija jedan je od simbola grada i jedna od značajnijih džamija u svijetu. Izgrađena je 1399. godine po nalogu sultana Bajezida I u seldžučkom stilu, po projektu Ali Nedžara. Ima 20 kubeta (kupola) i dva minareta i najveća je džamija u Bursi. Smatra se da je dvadeset kubeta izgrađeno umjesto dvadeset zasebnih džamija, čiju je gradnju obećao Sultan Bajazid I, ukoliko ostvari pobjedu u bici na Nikopolju, 1396. godine. Posebna je po tome što se, gotovo u sredini džamije, nalazi šadrvan. Iznad šadrvana je kube kroz koje u unutrašnjost džamije prodire blaga svjetlost. Ova džamija u svijetu je poznata po islamskoj kaligrafiji, prelijepim ispisima direktno na džamijskim zidovima i stubovima. Kaligrafski zapisi djela su najpoznatijih osmanskih kaligrafa tog vremena.

Turbe Orhana I, osvajača Burse

U godini izgradnje Ulu džamije (1399.), nedaleko od nje, džamiju je sagradio i Orhan Gazi, osvajač Burse. Ova džamija izuzetno je lijep primjer ranog osmanskog perioda u arhitekturi ovog grada. Ime je dobila po osvajaču Burse Sultanu Orhanu, sinu Osmana I, osnivača Carstva. Uz džamiju su  nekada bili smješteni i hamam, imaret (narodna kuhinja),  medresa i  karavansaraj.

Turbeti osnivača Osmanskog carstva i osvajača Burse

Na putu od Ulu džamije prema Tophaneu imamo priliku da probamo još bursanskih specijaliteta. U malim šatorima, potkraj ulice priprema se Nanin specijalitet. Pored tijesta, sadrži još sir i zelje. U blizini zidina, na brežuljku Tophane, nalazi se kompleks, u kojem su turbeta Osmana I (1299-1326), osnivača Osmanskog carstva, njegovog sina Orhana I 1326-1362) osvajača Burse i sahat-kula. S ovog vidikovca pruža se najljepši pogled na Bursu. Oko vidikovca su restorani u kojima se može odmoriti i popiti prava turska kafa.

U Koza hanu ponovo bi se trebala proizvoditi svila

Drugi dan obilaska Burse počinjemo obilaskom Koza hana. U Bursi je tokom vladavine Osmanskog carstva izgrađen veliki broj hanova, u kojima se i danas prodaje roba različitih krajeva svijeta. Jedan od njih je Koza han, u kojem bi ponovo trebalo da se proizvodi svila, a nedavno je tu održan i festival svile i svilene bube.  Danas ovaj han krase brojne trgovine u kojima se može naći roba iz različitih dijelova svijeta. U dvorištu ispod hanova su ljetne bašte, a u sredini je mesdžid sa fontanom.

Na putu prema Zelenoj džamiji mogu se obići Muzej grada Burse i Muzej islamske umjetnosti. U Muzeju grada Burse predstavljeni su predmeti koji se odnose na historiju Burse i njenih prvih pet sultana. Tokom godine u muzeju se održavaju razne izložbe. Muzej turske i islamske umjetnosti smješten je u bivšoj zgradi Zelene medrese koja je izgrađena u 15. stoljeću, po projektu Hadži Ivaz-paše. U muzeju su izloženi radovi koji datiraju od 12. do 19. stoljeća. Ovdje se mogu pogledati predmeti od metala, keramike, drveta i platna, ukrasi, oružje, rukopisi, islamski kovani novac, primjerci Kur'ana pisani rukom iz 14. i 15. stoljeća, islamske napisi, raznovrsni etnografski radovi…

Bursanske džamije i turbeti

Zelena (Yeşil) džamija poznata je još kao džamija Mehmeda I. To je jedan je od izvornih primjera osmanske arhitekture. Prema riječima Medmet-efendije džamija je izgrađena u periodu od 1412. do 1419. godine po projektu Hadži Ivaz-paše i nalogu sultana Mehmeda I Čelebija. Arhitektonski stil, poznat kao bursanski, počinje sa upravo sa Zelenom džamijom.

Arhitektonski stil, poznat kao bursanski, počinje sa upravo sa Zelenom džamijom

Stepenicama koje vode do gornje etaže dolazimo do sultanove lođe i dvije sobe namijenjene sultanovim ženama. Nasuprot džamije je Zeleno (Yeşil) turbe u kojem je ukopan sultan Mehmed I Čelebi.  I ova džamija jedan je od simobola Burse i jedno od remek-djela rane osmanske arhitekture.

U neposrednoj blizini ove džamije je Emir-sultanov kompleks, izgrađen početkom 15. stoljeća po nalogu Hundi Fatma Hatun, supruge Emir-sultana i kćerke sultana Bajazida I. Emir-sultan rođen je u Buhari. Preselio se u Bursu 1391. godine i oženio sa Hundi Hatun, kćerkom sultana Jildirim Bajazida. Kompleks se sastoji od džamije, turbeta, hamama i prostorije za derviše. Prostrano dvorište najveće je i najljepše džamijsko dvorište u Bursi.

Svakodnevno se uče mevludi

Ovdje se mevludi uče svakodnevno, što je posebno interesantno za brojne turiste, ali i za posjetioce koji svakodnevno dolaze iz Burse. Dječaci iz Burse dovode se ovdje prije sunećenja (obrezivanja), a ovu džamiju, prije vjenčanja, posjećuju i brojni mladi parovi iz Burse i okoline.

Ulu džamija je posebna po tome što se, gotovo u sredini džamije, nalazi šadrvan

S obzirom na historijski i duhovni značaj, Emir-Sultan džamija i turbe ubrajaju se među najposjećenija mjesta u Turskoj. Mezar Emir-sultana (to mu je počasna titula) nalazi se u srednjem dijelu turbeta, iza mesinganih rešetki. U turbetu su i mezarovi Emir-Alija, sina Emir-sultanovog, Hundi Hatun, njegove supruge i dviju njegovih kćeri.

Obilazak Burse završavamo posjetom Jidirim Bajazidovoj džamiji (1395). Jedinstvena je po svom osmanskom stilu u gradnje. Pažnju posjetilaca plijene besprijekorna gradnja, pročišćeni izgled i kamena fasada. Na spratu džamije je Hunkar mahfil (nekada je to bio molitveni prostor samo za sultane). Sjeveroistočno od džamije je turbe sultana Bajazida (1360-1403), izgrađeno 1406. godine po projektu Ali bin Husejna. Prvi je primjer osmanskog turbeta s trijemom.

Izvor: Al Jazeera