Oglasi

Siva ekonomija je zamka iz koje je teško izaći

Četvrtina bh. privrede nalazi se u sivoj zoni, što znači niže prihoda za državu i manje prava za radnike.
Postojeći fiskalni sistem kažnjava rad i destimuliše zapošljavanje odnosno hrani sivu ekonomiju, kažu analitičariEPA - Ilustracija

Bosna i Hercegovina je na posljednjem mjestu u Europi kad je u pitanju „lakoća“ poslovanja, a siva ekonomija čini četvrtinu BDP-a. Prvoj tvrdnji uporište se nalazi u izvještaju Doing Business koji svake godine kreira Svjetska banka – Bosna i Hercegovina je ove godine na vrlo lošem 86. mjestu među 190 država i posljednja u Europi. S druge strane, četvrtina bh. gospodarstva nalazi se u sivoj zoni, pokazuje Izvještaj Europske komisije o napretku BiH, što znači manje prihoda za državu i manje prava za radnike.

Ne upozorava samo EU na problem sive, odnosno neformalne ekonomije za koju konstatiraju da je „i dalje značajna […] i igra značajnu ulogu u pružanju (neregistriranog) zaposlenja i prihoda, ali i u narušavanju konkurencije i smanjivanju osnove za oporezivanje i doprinose za socijalno osiguranje“, nego to čine i drugi strani promatrači ekonomskih kretanja u BiH. I svi preporučuju pojačanu borbu protiv te pošasti, a toga su svjesni i mnogi u državi. No, pomaka nema - prije svega u zaustavljanju angažiranja radne snage 'na crno', obavljanja ilegalnih novčanih transakcija, nelegalnoog prometa roba i usluga. I sve to negativno utječe na privlačenje stranih investicija i konkurentnost bh. gospodarstva.

Kao jedan od ključnih faktora za pojavu sive ekonomije Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, navodi poslovnu klimu, odnosno poslovno okruženje. Objašnjava kako je „privreda u BiH u dosta nepovoljnijem položaju po pitanju okruženja u kom posluju u odnosu na evropsku konkurenciju, a postojeća poreska regulativa ukazuje da je realna privreda opterećena mnogim materijalnim i nematerijalnim obavezama“.

„Kod nas su, formalno, niske stope poreza (porez na dobit 10 odsto i PDV 17 odsto), ali je zakonska regulativna jako komplikovana, pa su preduzeća dužna da se pridržavaju više od 20 zakona vezanih za fiskalne i parafiskalne namete, te 30-ak zakona koje govore o kaznenim odredbama. Preduzeće je dužno da u toku godine preda preko 100 raznih prijava i obrazaca“, ukazuje Pucar.

Niža produktivnost i sporiji razvoj

Objašnjavajući loš položaj Bosne i Hercegovine na Doing Business listi, navodi koje sve kategorije u pozicioniranju pojedine države promatra Svjetska banka. To su: pokretanje posla, pribavljanje građevinskih dozvola, priključenje na električnu mrežu, registriranje vlasništva, pristup financiranju, zaštita manjinskih investitora, plaćanje poreza, trgovina s inozemstvom, realizacija ugovora i rješavanje insolventnosti.

„Zbog toga, društvo kao što je naše, koje ne stvara plodno tlo za rast privrede, sticanje znanja, nove ideje i njihovu široku upotrebu u privredi, ali i u ostalim aspektima života, upada u zamku iz koje je teško izaći“, konstatira.

Vraćajući priču na loše poslovno okruženje navodi kako ono „doprinosi rastu sive ekonomije, nezaposlenosti i siromaštva“ uz napomenu da „takvo ekonomsko stanje onemogućava društvo da dovoljno ulaže u sticanje i stvaranje znanja kao najvažnijeg faktora u stvaranju materijalnog i svakog drugog bogatstva“.

„Rezultat je, najčešće, niža produktivnost i sporiji razvoj. Zbog toga je važno da preduzmemo prve korake kako bismo krenuli putem kojim ćemo, ne samo smanjiti sivu ekonomiju, već doći do ekonomije i društva znanja, kao najboljeg dugoročnog rješenja za smanjivanje neformalnih ekonomskih aktivnosti“, predlaže Pucar.

Destimulacija zapošljavanja

Ekonomski stručnjaci, domaći i strani, ukazuju kako treba mijenjati poreznu politiku, ali ne povećanjem poreza. Na pitanje kako bi izgledao model koji bi predložio bh. vlastima, da je u poziciji, za rješavanje problema sive ekonomije, Admir Čavalić, ekonomski analitičar i asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, kaže kako se mora razmišljati u pravcu promjene cjelokupnog fiskalnog modela za Bosnu i Hercegovinu.

„Umjesto rada, fiskalni teret se mora prebaciti na potrošnju. To je dosta pravednije jer povećavamo fiskalnu bazu koja je ujedno određena slobodom izbora o potrošnji. Postojeći fiskalni sistem kažnjava rad i shodno tome destimuliše zapošljavanje odnosno hrani sivu ekonomiju. Kada ovakvom fiskalnom sistemu dodamo pojedine socijalne beneficije koje su određene radnim statusom (poput npr. zdravstvene zaštite), onda nam je jasno zašto je veliki broj ljudi u domenu sive ekonomije. Jednostavno postoji širok dijapazon inicijativa za ovakvim djelovanjem“, napominje Čavalić.

Djelomičnim rješenjem smatra eventualnu promjenu svijesti odgovornih osoba u kompanijama, ali i svih građana (primjerice, da odbiju raditi ako im se ne uplate doprinosi ili prijave one koji to ne čine). No takvo rješenje za suzbijanje sive ekonomije, upozorava, „ne spada u domene ekonomije“.

„Ekonomski posmatrano, potrebno je modelirati sistem koji stvara inicijative za formalno, zakonski definisano tržišno djelovanje. Jednostavno kazano, najbolji je onaj ekonomski sistem koji ne nudi dovoljno nagrade za prevaru i nelegalne aktivnosti. Tržišni akteri su prije svega vođeni vlastitim interesom, što podrazumijeva da će pronalaziti lakši način za privređivanje ako je sistem tako modeliran da ne nudi adekvatne alternative“, predlaže.

Po njegovim riječima, mora se promijeniti paradigma borbe protiv sive ekonomije i u tom smislu „potrebno je boriti se protiv sistema koji tjera ljude u domen sive ekonomije jer u osnovi, shodno bihevioralnoj ekonomiji, najveći broj tržišnih aktera, bilo poslodavci, radnici ili trgovci, voli raditi pošteno“.

„Naravno, uvijek postoje oni koji izbjegavaju pravila, ali pitanje nije kako zabraniti navedene, već kako napraviti institucije koje su dovoljno inkluzivne da ih prihvate i iskoriste njihovo stvaranje vrijednosti“, navodi Čavalić.

Nesavjesni završavaju na sudu

Zanimljivo je i kako vidi zakonski okvir za suzbijanje sive ekonomije. Smatra ga „veoma rigidnim“ te konstatira kako je to „djelimično i problem odnosno uzrok fenomena sive ekonomije“. Kao primjer navodi tržište rada za koje kaže da nije fleksibilno i dovoljno liberalizirano što stvara inicijative za pojedince da izbjegavaju zakon. Tu je svakako i problem korupcije, dodaje, što je opet rezultat rigidnosti zakonskih rješenja.

„Umjesto drakonskih kazni za pojedine kompanije i pojedince, možda bi bilo bolje raditi na zakonskim rješenjima koji će nuditi manje kazne, ali pritom kažnjavati sve, bez ikakve selekcije. Selektivna primjena postojećih zakonskih rješenja koji su, barem na papiru, sasvim jasni, na dugi rok upravo vodi razvoju sive ekonomije“, navodi.

A kad je provedba zakona u pitanju, Al Jazeera se obratila Upravi za indirektno oporezivanje u čijoj su nadležnosti PDV, trošarine (akcize), carina i cestarina. Navode kako njihovi inspektori, samo u kontrolama koje provode, „na godišnjem nivou utvrde naknadnu obavezu kod poreznih obveznika u iznosu većem od 80 milijuna konvertibilnih maraka (40 milijuna eura)“. Riječ je, konkretno, o onome porezni obveznici ne prijave sami u prijavama samooporezivanja, već im se naknadno u kontrolama utvrdi kao dodatna obaveza.

Uprava je od svog osnutka nadležnim tužiteljstvima proslijedila 1.653 izvještaja o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko od kaznenih djela iz područja neizravnih poreza, gdje je procijenjena šteta po proračun u iznosu većem od 165 milijuna eura. Mnogi su predmeti, tvrde, već procesuirani pred nadležnim sudovima.

Ono što nije u njihovom opisu posla, a to su kontrola prijave radnika i plaćanja izravnih poreza, kao što su, među ostalim, porez na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, u nadležnosti su poreznih uprava entiteta i Brčko distrikta. I upravo je na njima dodatna obveza da se situacija promijeni, a borba protiv sive ekonomije dobije novi zamah kako bi Bosna i Hercegovina krenula nekim pozitivnijim ekonomskim trendovima.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.