Oglasi

Sisak: Uz gradnju islamskog centra dolaze i investicije

Nakon polaganja kamena temeljca, na proljeće se očekuje početak izgradnje islamskog centra u Sisku kao mjesta susreta svih građana.

Piše: Tomislav Šoštarić

Umjesto u maloj prizemnici na periferiji Siska, muslimanski vjernici kroz dvije do tri godine svoje vjerske obrede i okupljanja trebali bi obavljati u 'Islamskom kulturnom centru', za koji je danas polažen kamen temeljac na obližnjoj parceli od gotovo 24.000 kvadratnih metara, na kojoj bi trebalo niknuti novo zdanje.

Bio bi to treći islamski centar u Hrvatskoj - uz one u Zagrebu i Rijeci - i četvrta džamija, računajući onu najstariju u Hrvatskoj, koja se nalazi u Gunji.

San dug 20 godina

S vidnim uzbuđenjem govori o tome Alem ef. Crnkić, mladi glavni imam medžlisa Islamske zajednice Sisak.

Širok spektar uzvanika

Na subotnjoj svečanosti polaganja kamena temeljca okuplja se, kaže Crnkić, velik broj vjernika iz različitih dijelova Hrvatske, ali i iz BiH te zemalja EU-a. Najavljen je i potvrđen dolazak 20-ak autobusa. Muftija Aziz Hasanović je domaćin, uz prisustvo sisačkog biskupa Vlade Košića, predstavnika pravoslavnih i drugih vjerskih zajednica, saborskih zastupnika i raznih dužnosnika.

"Posebno nam je zadovoljstvo i čast što će biti prvi čovjek Islamske zajednice iz BiH, koji je inače i naš duhovni reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, najavljen je dolazak generalnog direktora Tike, gospodina Serdara Cama iz Turske, imamo desetak veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj, nekoliko gradonačelnika nekoliko gradova i načelnika općina, ali isto tako i načelnika u BiH. Očekujemo jednu šaroliku strukturu i širok spektar gostiju i uzvanika iz različitih pora društvenog, političkog, kulturnog, diplomatskog i vjerskog života".

Ovaj rođeni Siščanin, pripadnik treće generacije Bošnjaka koja je ovdje odrasla, kaže kako se radi o želji i snu, ali već dugo i nasušnoj potrebi, koji 2.500 muslimanskih vjernika u Sisku, odnosno pet posto populacije grada, kao i njih 4.000 u Sisačko-moslavačkoj županiji, sanjaju više od 20 godina.

Još kao dijete, kad sam pohađao vjeronauk ovdje, slušao sam kako su spominjali potrebu izgradnje džamije, islamskog kulturnog centra. Evo sad sam doživio da budem jedan od svjedoka, nositelja tog velikog projekta", kaže efendija Crnkić.

Islamska zajednica u Sisku, kaže, ima iza sebe dugotrajno društveno etabliranje i utemeljenje u zajednici i društvenom okruženju.

Muslimani, navodi, na ovom području žive već 100 godina, što se poklapa sa stotom obljetnicom priznanja islama u Hrvatskoj, koja se obilježava ove godine, u kojoj nisu željeli propustiti stjecaj okolnosti da i simbolično polože kamen temeljac.

Muslimani, ističe Crnkić, sudjeluju i doprinose u svim segmentima života grada - gospodarskom, političkom, društvenom, socijalnom, kulturnom i vjerskom, odnosno duhovnom.

Nedostatak prostora za molitvu, nastavu i aktivnosti

"Naša zajednica u Sisku utemeljena je 1967. godine. Od tada do 1974. godine muslimani su se okupljali po kućama i obavljali u određenim prigodama vjerske obrede. 1974. je kupljena ova kuća, koja je prenamijenjena za potrebe obavljanja vjerskih obreda i to je bio tada entuzijazam i domet ljudi koji su živjeli u to vrijeme. Od 1974. do 2016. potrebe su se jako multiplicirale i naravno da nisu iste".

Te potrebe podrazumijevaju u prvom redu više prostora - premale prostorije ne mogu se adekvatno opremiti za nastavu vjeronauka, predavanja i tribine, nema mjesta ni za bogatu arhivu.

"Povrh svega jeste da ni ovaj vjerski, molitveni dio, nije adekvatan - spomenut ću samo da se za bajram, kao naša glavna godišnja prigoda i molitva, u stotinjak kvadrata 200 ljudi nagura. Ili podatak da na 2.500 muslimana u Sisku imate 100 kvadrata".

Prvi konkretan i značajan korak u realizaciji projekta, kojeg je investitor Islamska zajednica u Hrvatskoj, bila je kupnja zemljišta 2006. godine od Željezare Sisak, koja je tada bila u stečaju, a kasnije i propala.

Idućih osam godina rješavani su imovinsko-pravni odnosa s državom, koja je imala udjela u zemljištu, a do vlasništva 1/1 došlo je 2014. godine.

Ove godine napokon je ishodovana pravomoćna građevinska dozvola i time je riješena posljednja pretpostavka za početak gradnje.

Živi se život, ne suživot

Edhem Omerović radio je u sisačkoj Željezari. Nakon 31 godinu rada, propašću Željezare s još  1.200 ljudi završio je na Zavodu za zapošljavanje. Pripadnici svih nacionalnosti i konfesija, kaže, u ovom nekad jakom industrijskom gradu dijele sudbinu loše gospodarske situacije. Iseljava se trbuhom za kruhom u Zagreb, Rijeku, inozemstvo. Iako, kaže, grad se održava i uređuje posljednjih godina više nego prije, radi se. "Ne daj Bože još samo da se ta rafinerija zatvori, onda je Sisak što se tiče industrije mrtav grad. Sve je zatvoreno, radi nam samo još ta rafinerija. Rade trgovački centri, ali to nije proizvodnja".

Razumijevanje i suradnja na izgradnji centra i inače u svakodnevici, kaže, prisutna je na svakom koraku. Za svaku pomoć, navodi, uskaču susjedi i prijatelji katoličke i drugih vjeroispovijesti, gradske vlasti su tu. "Ovdje se živi život, ne suživot, doslovno, i što se tiče kršćanstva i islama, ne može biti ljepše i bolje. Daj Bože da je svagdje u svijetu ovako kao što je kod nas ovdje u Sisku".

'Centar širom otvorenih vrata'

"Ono što me posebno veseli kao glavnog imama, ono što sam svjedočio proteklih mjesec dana kako traju intenzivne pripreme, jeste upravo ispunjenje naše intencije, želje i smisla gradnje Islamskog kulturnog centra, a to je da to nije projekat samo muslimana, vjernika islamske vjere, nego se pokazalo da je ovo projekat čitavog grada, Sisačko-moslavačke županije, naših sugrađana, a što svjedočimo time da je Grad Sisak ponudio pokroviteljstvo svečanosti, da je Sisačko-moslavačka županija supokrovitelj, da je sisačka biskupija također jedan od donatora i moralna podrška".

Crnkić stoga ističe da se ne ne gradi samo molitveni prostor za muslimanske vjernike, nego se želi ispuniti višestruki smisao i time odaslati poruka.

"Islamski kulturni centar želimo ponuditi kao omiljenu destinaciju svim našim sugrađanima, ljudima plemenitih, čistih namjera, dobronamjernih ljudi, otvorenog srca i duše za univerzalne vrijednosti. Želimo da to bude centar širom otvorenih vrata koji će po svom sadržaju, namjeni, multifunkcionalnosti, ponuditi sadržaje, aktivnosti i biti zanimljiv za sve dobronamjerne ljude. Tako da će islamski kulturni centar pored ovog molitvenog prostora sadržavati i kongresnu dvoranu, koja će biti za različite susrete, dijaloge, konferencije, seminare, forume, plenume itd."

Vlastitim novcem Islamska zajednica kupila je zemljište i financirala projektno-tehničku dokumentaciju, no podrška u zatvaranju cjelokupne financijske konstrukcije dolazi sa svih strana.

Donatori i ugledna židovska obitelj

"Ono što nas veseli je da prilikom prikupljanja priloga, donacija imamo ljude koji su različitih konfesija, ponukani svojom inicijativom. Na formularima u donaciji smo vidjeli imena ljudi koji se zovu i Željko, i Ivo, i Dragan, itd. Imamo mnogo tvrki na području Siska koje su se ponudile da budu jedne od sponzora. Znamo da naše braće i sestara vjernika židovske vjere nema mnogo uopće u Hrvatskoj, tako isto malo u Sisku, ali iako malobrojni, jedna židovska ugledna obitelj iz Siska je odlučila da ponudi jedan svoj prilog, donaciju".

Svesrdnu podršku građana i lokalnih vlasti ističu i vjernici. "Pravi su odnosi među građanima, s vlastima. Islamski centar nam je velika potreba, mi smo dugo godina tu, to nam je tijesno. Bit će to još jedan doprinos našem životu ovdje, mjesto okupljanja svih", kaže Munib Delkić.

"Kad se džamija napravi bit će bolje. Velika je gužva za velike blagdane, ljeti je vruće, ne možeš se okrenuti. Znaju ljudi, kažu - mali vam je prostor, morate to imati", ističe Mirsad Mujkić, koji održava i čisti sadašnji objekat.

"To je prilog i dokaz multikulturalnosti grada i dobitak za nas jer njima to treba i kao simbol, da se ne osjećaju izolirano, iako se zapravo i ne osjećaju tako jer oni su naši sugrađani Siščani, hrvatski građani. A gradu je potreban svaki novi kulturni i drugi sadržaj", kaže Josip, mještanin katoličke vjeroispovijesti.

Otvorenost prema okruženju

U islamskoj zajednici u Sisku ističu iznimnu suradnju s katoličkom crkvom te naglašavaju da je biskup Košić prvi obaviješten o terminu polaganja kamena temeljca - muftija Hasanović osobno ga je posjetio i obavijestio te ga pozvao da bude jedan od domaćina događaja. Poziv na svečanost upućen je, kažu, svim sugrađanima svih vjeroispovijesti. Zajednica se i inače u otvorenosti prema društvenom okruženju trudi većinu svojih godišnjih prigoda - blagdana, značajnih događaja, manifestacija - organizirati i na javnoj razini i veseli ih što su ti događaji vrlo posjećeni.

"Mi smo aktivni u gradu sa raznim manifestacijama. Medžlis Sisak ima jedini unutar Islamske zajednice u Hrvatskoj manifestaciju obilježavanja hidžertske nove godine već godinama, već godinama imamo razne manifestacije, naravno tu sudjeluju razne udruge s bošnjačkim predznakom. Imamo festivale bošnjačke kuhinje, tradiciju tu zadržavamo, znači pjesmu sevdalinku itd.", kaže Safić.

No, namjera je, ističe Crnkić, pokušati postići i da Sisak, kroz razne aktivnosti u novom objektu, postane 'friendly' destinacija za investitore iz dominantno muslimanskih dijelova svijeta.

Islamska zajednica kao pokretač gospodarstva

A tamošnja islamska zajednica već je angažirana na privlačenju investitora - uz suradnju i razmatranje projekata na korist tom kraju i državi s, primjerice, turskom razvojnom agencijom Tika, koja od ove godine ima ured i u Zagrebu, nadaju se da će zaživjeti veliki projekt 'Terme Siscia', za koji se traži strateški partner.

Radi se, kako kaže predsjednik Izvršnog odbora medžlisa Sisak Edin Safić, o razrađenom projektu grupe entuzijasta uz suradnju stručnjaka, koji je na državnoj razini prošao niz ministarstava te je spreman za poticaje iz fondova EU-a i za koji je već pokušao zainteresirati investitore iz arapskog i islamskog svijeta.

"Baziran je na termalnoj jodnoj vodi, koje nema nigdje u ovom dijelu Europe i svijeta. To je i jedan humani projekt gdje bi se ljudi liječili, pružila bi im se maksimalna skrb, moglo bi se pružati šest vrsta terapija, a ne samo klasična fizikalna terapija kao što ima većina toplica, nego i ostale stvari za ljude s endokrinim bolestima, određen ginekološke bolesti, dermatološke itd. Naravno, taj projekt sadržava jedan liječilišno-rehabilitacijski centar sa hotelom, jednu tvornicu za preradu jodne vode u farmakološke i biokemijske svrhe".

Projekt se sastoji od četiri cjeline, od kojih bi u samo dvije od njih posao moglo naći 250, a u cijelom projektu i do 500 osoba.

 "Ja se nadam da ćemo nešto uspjeti. Sisak je nekad bio veliki industrijski grad s puno radnih mjesta. To se sve, nažalost, s ovim promjenama i tranzicijom dosta ugasilo i sada da pokušamo barem na ovom dijelu priče - i turizma i humanosti, medicine - nešto napraviti pa zaposliti ljude", zaključuje Safić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.