Sinod SPC-a zabrinut zbog Kosova

Puni suverenitet i integritet Srbije na Kosovu ne smije se dovesti u pitanje ni po koju cijenu, priopćio je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve nakon izvanrednog zasjedanja, uz napomenu kako ne podržava “zamrznuti konflikt”.

Istodobno, Sinod izražava zabrinutost da se pod vidom navodnog razgraničenja između Srba i Albanaca nameće mogućnost odvajanja dijela Kosova “iz sastava Srbije”.

Pozvali su nositelje državne vlasti da, “umesto na traženju što bržeg sporazuma s Prištinom, više pažnje posvete izgradnji jedne državne i nacionalne platforme, u čijoj bi pripremi učestvovale sve relevantne institucije društva”.

Po njihovom stajalištu, Kosovo “nikada nije bilo, niti može biti samo političko pitanje za čije rešavanje monopol imaju isključivo državni organi”.

Pitanje Kosova “za nas je, kroz svu našu istoriju i danas, pre svega pitanje opstanka našeg sveštenstva, monaštva, vernog naroda i naročito naših drevnih svetinja, bez kojih ne bismo bili ono što jesmo”, poručili su episkopi SPC-a.

‘Sve jači međunarodni pritisci’

Obveza Sabora i SPC-a prema Kosovu danas je veća jer je zemlja pred sve jačim međunarodnim pritiscima da se odrekne Kosova ili da, kroz direktno priznanje ili prešutnom saglasnošću Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim narodima. Odricanje Srbije od njega pod bilo kojom formom zauvijek bi ukinulo svako povijesno pravo Srbije na “ovim prostorima srpske duhovnosti i državnosti”, dodaju.

Posebice ih zabrinjava to što se, pod vidom navodnog razgraničenja između Srba i Albanaca, nameće mogućnost odvajanja dijela Kosova iz sastava Srbije i njegovo priznanje kao dijela neovisnog Kosova ili “Velike Albanije”.

Episkopi su naveli da bi posljedice takve odluke bile tragične za opstanak naroda i svetinja jer bi u tom slučaju većina Srba ostala bez adekvatne zaštite i sigurnosti, zbog čega bi bili “prinuđeni na iseljavanje sa svojih istorijskih prostora”.

“Na taj način bi došlo do brisanja svih tragova srpskog istorijskog postojanja. Ideja takozvane podele unosi veliki nemir i zabrinutost među naše vernike i ne uživa podršku najvećeg broja građana Srbije uopšte”, upozoravaju episkopi.

Smatraju kako je “postavljanje ishitrenih rokova i pored krajnje nepovoljnih uslova na terenu i kompleksne situacije u Evropskoj uniji bez ikakvog opravdanja”.

Vučić: Pogađa me loše miješanje SPC-a u politiku

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Helsinkiju da ga pogađa “loše mešanje” Srpske pravoslavne crkve u politiku.

Povodom priopćenja Sabora SPC-a da se ni po koju cijenu ne smije dovesti pod upitnik pun suverenitet i integritet Srbije na Kosovu kazao je da “suverenitet čuvaju teritorija i narod” i pitao “šta od toga Srbija ima na Kosovu”.

“Šta nam je ostalo od 1999. i od 2009. i gde su nam vojska, narod i koju teritoriju kontrolišemo? Kako da to čuvamo”, upitao je Vučić i dodao da su za njega ljudi najvažniji.

Kako je naveo, puni suverenitet znači da Srbija uvodi vojsku i policiju.

“To je značenje tih reči. Plašim se da je to neodgovorno. Neću da se kockam, a da čuvam naš narod naravno da hoću, ali time što ćete se truditi da jasno ne želite bilo kakav kompromis, plašim se da nećemo imati oko čega da pravimo kompromise, jer nas je neodgovorna politika dovela u ovu situaciju”, rekao je Vučić za Televiziju Pink.

Pregovori pod okriljem EU-a

Nakon oružanih sukoba koncem ‘90-ih, okončanih ulaskom međunarodnih mirovnih snaga (KFOR) i povlačenjem srbijanske vojske i policije te odlaska najmanje 200.000 Srba s Kosova, vlasti su u Prištini, uz potporu zapadnih zemalja, proglasile neovisnost Kosova, koju Beograd ne priznaje.

Pregovori o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova vode se pod okriljem EU-a, uz čije je posredovanje u travnju 2013. postignut Briselski sporazum, prenosi Hina.

Ključna primjedba Beograda jest da Priština nije ispunila svoju obvezu iz tog dokumenta i formirala zajednicu općina sa srpskom većinom.

Srbija je suočena s pritiscima EU-a i Zapada da s Kosovom postigne pravno obvezujući sporazum kao preduvjet za nastavak eurointegracija.

Posljednjih mjeseci u optjecaju je ideja o mogućem razgraničenju, čak i razmjeni teritorija, no glavni pregovarači, predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci, za to nisu osigurali potporu ni na političkoj sceni ni šire u društvu.

Izvor: Agencije