Sindikati u Srbiji i Hrvatskoj protiv zakona o radu

Sindikati u Srbiji i Hrvatskoj odbili su pregovore o novim zakonima o radu. Tvrde da je vlast prevarila radnike.

Dva najveća sindikata u Srbiji ne namjeravaju vraćati se u radnu grupu koja piše izmjene Zakona o radu jer smatraju da će taj akt unazaditi tržište rada u toj zemlji.

Ministar privrede Saša Radulović, čiju su smjenu tražili sindikati, ne odustaje od donošenja Zakona o radu po hitnom postupku, a sindikatima poručuje da su izmjene zakona nužno provođenje reformi. 

Umjesto u nadležnom ministarstvu, čelnik najveće sindikalne organizacije u Srbiji u svom uredu se informira o najnovijim izmjenama Zakona o radu.

‘Predlozi radikalni’

Nezadovoljni pojedinim prijedlozima, Savez samostalnih sindikata, ali i drugi veliki sindikat Nezavisnost, više ne sudjeluju u pisanju tog akta.

“Predlozi koji dolaze su toliko radikalni, toliko loši za zaposlene u Srbiji, toliko smanjuju prava da jednostavno za nas nisu prihvatljiva da o njima razgovaramo na ovakav način”, kaže Ljubisav Orbović.

Ministar privrede Saša Radulović se zahvalio sindikatima na dosadašnjem radu, ali nema namjeru niti podnositi ostavku, što traže sindikati, niti povlačiti Zakon o radu.

“Zakon je u najdubljem interesu svih građana Srbije uključujući i zaposlene. Mi moramo da otvorimo zapošljavanje. Ovo je nepopularno, političari ne žele o ovom da govore. Ako neće niko, onda će ministar privrede”, poručio je Radulović.

Prijedlog Zakona o radu predviđa da radni odnos na određeno može trajati i do 36 meseci, uvodi rad na daljinu, ukida prekovremeni rad, dok otpremnine poslodavac isplaćuje samo za period koji je radnik proveo kod njega. Zakonom će također biti olakšane birokratske procedure za poslodavce.

“U ovoj zemlji 97 posto preduzeća imaju do 10 zaposlenih. To su uglavnom porodična preduzeća. Većina vaših prijatelja, ljudi koje znate koji su se otisnuli u biznis, to su preduzeća sa dva tri zaposlenih, gde su porodice i prijatelji, gde ljudi jedni druge znaju, gde neki komplikovani ugovor nije potreban”, kaže Dušan Korunoski iz Unije poslodavaca.

Hitan postupak

Zakon o radu trebao bi se uskoro naći pred Vladom, a do kraja godine biti usvojen u Skupštini. Taj hitan postupak je i jedan od razloga zašto su sindikati napustili pisanje zakona.

“Nema nikakvih iznenađenja da bi sad neko na pola puta mogao da nađe razlog da ovaj proces prekine ili da pokuša da prekine”, smatra Zoran Martinović iz Ministarstva rada.

Ministar privrede kaže da mu nije jasno zašto dva najveća sindikata koče izmjenu lošeg zakona, osim ako problem nije utvrđivanje reprezentativnosti, što novi zakon propisuje.

“Imamo situaciju da Strauss-Kahn dođe u Beograd i da ta dva sindikata neće da učestvuju na sastanku zato što će drugi sindikati biti prisutni pa moramo odvojene sastanke da zakazujemo, jedan za njih, jedan za ostale”, kaže ministar Radulović.

Sindikati navode kako neće odustati od svojih zahtjeva te da se neće vraćati u radnu grupu za pisanje zakona.

“Izmenjeni Zakon o radu bi trebalo da bude jedan od stubova nove ekonomske politike i doprinse početku sveobuhvatnih reformi javnog i finansijskog sektora, ali i dovede do većeg zapošljavanja u zemlji u kojoj je četvrtina radno sposobnog stanovništva bez posla”, javlja reporter Al Jazeere Marko Subotić.

I hrvatski sindikati nezadovoljni

Slična situacija je i u Hrvatskoj. Dodatno snižavanje cijene rada, uz sve nesigurnija radna mjesta, tako hrvatski sindikati i opozicija vide novi paket Zakona o radu, privremenim poslovima i mirovinama.

Tvrde da se preko leđa radnika ide na ruku poslodavcima, a spominje se čak i generalni štrajk. Poslodavci za sada šute, kao i ministar rada.

A i u hrvatskoj javnosti su ova egzistencijalna pitanja u drugom planu u odnosu na ćirlilicu i definiciju braka.

I žene i muškarci mogli bi raditi do 67. godine života, 56 sati tjedno. Nerijetko povremene poslove na vaučere, za male nadnice.

To je, kažu oporbeni Hrvatski laburisti, budućnost radnika ako prođe Vladin paket Zakona o radu, privremenim poslovima i mirovinama.

“Nije kasno suprotstaviti se, pobuniti protiv ovih zakona jer još uvijek nisu u fazi odlučivanja u Saboru. Kada dođu u Hrvatski sabor, tada stvarno bude prekasno”, poručuje predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Vlada bi ih u Sabor mogla poslati već sljedećeg četvrtka, ako ne poslušaju građane koji po Hrvatskoj već danima lupaju po bačvi u znak prosvjeda.

“Zar ih nije sram, šta žele, ptičjeg mlijeka? Ljudi nemaju za kruh, a oni žele sve više i više”, kaže Jasna Aljinović Žuanić, radnica iz Zagreba.

Istupili iz GSV-a, najavljuju prosvjed

Nezadovoljni pregovorima s ministrom rada i poslodavcima, sindikati su pred Vladom poslali jasnu poruku. Istupaju iz Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), a idućeg tjedna organiziraju prosvjed na Markovu trgu. I tu nije kraj.

“Ukoliko naš prosvjed u četvrtak doslovno ovu Vladu ne stavi u poziciju da shvate da krivo rade, bit ćemo spremni na sve moguće daljnje akcije, uključujući i generalni štrajk i sve druge oblike”, poručuje Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Bore se protiv radnog vremena do 56 sati tjedno, što se u četiri mjeseca mora svesti na prosječnih 40 sati. Protiv su produljenja privremenog zapošljavanja s jedne na tri godine, kao i jednostavnijih otkaza – pa i trudnicama.

Poslodavci i Vlada šute

Poslodavac k tome više ne mora zbrinjavati višak radnika. No, radnici mogu štrajkati i za samo jedan dan kašnjenja plaće.

“Tim setom radnog zakonodavstva ne da neće otvoriti nova radna mjesta, nego jedini cilj njihovih promjena je snižavanje cijene rada, pretvaranje relativno sigurnog rada u potpuno nesiguran rad”, smatra Damir Jakuš, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Poslodavci danas šute. Ni na sjednici Vlade o tome ni riječi. Tek nada potpredsjednika Vlade Branka Grčića.

“Prekid razgovora u nekim trenucima može biti akt izražavanja vlastitog mišljenja, ali ja vjerujem da će se ti razgovori nastaviti”, kaže Grčić.

“Tri, za radnike vrlo bitna zakona, pripremala su se posljednjih mjeseci, dok je Hrvatska raspravljala o ćirilici u Vukovaru i definiciji braka. Borba sindikata i Vlade oko smanjenja radničkih prava prošla je gotovo nezapaženo. A ako najavljeni prosvjedi ne potaknu dodatne pregovore, nova pravila radnici bi mogli osjetiti već početkom sljedeće godine”, javlja reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Izvor: Al Jazeera