Oglasi

Sindikalne halife i njihove sehare

Radnici su nezaštićeni i prepušteni sami sebi, dok predstavnici sindikata dobijaju visoke plate, navode sagovornici Al Jazeere.
'Jad i bijeda, najobičniji čemer, to je slika svakog radnika u BiH', kaže Miralem TerzoAnadolija - Arhiva

Gotovo 200.000 radnika u Bosni i Hercegovini nije zaštićeno granskim kolektivnim ugovorima, izloženi su lošim uvjetima rada, poslodavci ih eksploatiraju za niske plate, čega su svjesne i međunarodne institucije, ali to predstavnicima radnika nije važno, tvrde Al Jazeerini sagovornici.

Kako kažu, granskim sindikatima i predstavnicima krovne sindikalne organizacije, Savezu samostalnih sindikata BiH, stalo je samo do vlastitih plata i redovne uplate članarina. Za radnike, otpuštene i one "koji svakog dana savijaju kičmu zbog straha od otkaza", uopće ne brinu.

"Narod je nezaštićen. Jad i bijeda, najobičniji čemer, to je slika svakog radnika u BiH", tvrdi Miralem Terzo, sindikalista i otpušteni radnik nekadašnjeg građevinskog diva, Hidrogradnje.

On podsjeća da su njegove kolege uplatile 250.000 eura članarine sindikatu, ali da 680 radnika, koji u kontinuitetu nisu dobili 37 plata, nije dobilo nikakvu pomoć ni od granskog ni od krovnog sindikata kada su se našli na ulici, kada je Hidrogradnja otišla u stečaj.

Nesreće na radu

Samo u građevinskom sektoru ima 80.000 nezaštićenih radnika, za koje se sindikati ne bore, tvrdi Miralem Terzo. Radnici nisu ni osigurani u slučaju nesreće na radu, a povrede su česte.

"Mašina otkine radniku ruku, poslodavac mu da par hiljada maraka da šuti i to je to. Nikakve sigurnosti nemaju", dodao je Terzo. Slična situacija je i u drugim granama, rekao je. 

"Sindikat je organizacija radnika i mora raditi na ostvarenju zakonom propisanih prava radnika. Nama niko nije ni marke dao, nije nam pružio ni pravnu pomoć, a bili su to obavezni. Mi smo morali tražiti pomoć od građanskih organizacija za pružanje pomoći radnicima", razočarano kazuje Terzo.

Dugogodišnji sindikalista govori da danas ne može ući u zgradu Saveza samostalnih sindikata BiH, što je neprihvatljivo.

"Ljudi su ogorčeni, izuzetno zabrinuti, Savez se odvojio od radnika", dodao je. "I sad još oni ušminkavaju zgradu, a ljudi gladni". 

Zabrinutost za prava radnika u BiH je iskazao i međunarodni sindikat iz ŽeneveUstupljeno Al Jazeeri

Koliko je ozbiljno ugroženo stanje radničke klase pokazuje i činjenica da je Međunarodni sindikat iz Ženeve u javnom pismu iskazao zabrinutost zbog nepotpisivanja 11 granskih kolektivnih ugovora, zbog kojeg je, primjera radi, samo u građevinarstvu nezaštićeno 80.000 radnika, kaže Terzo, ali i dodaje da je na pismo reagirao samo sindikat građevinara Kantona Sarajevo:

"Naš granski sindikat i SSSBiH nisu uopše reagovali. Pa zar ima smisla da se za prava radnika u BiH brinu ljudi iz svijeta, a naši sindikati, koje plaćamo, samo šute?"

Terzo, ali i Sakib Kopić, predsjednik Sindikata Solidarnosti, koji "okuplja 2.000 radnika iz 20 uništenih i urušenih preduzeća", tvrde da je čelnicima granskih sindikata i krovnom sindikatu bitno samo da "ušminkaju zgrade, dobiju članarinu i primaju plate". Kopić govori da se plate u SSSBiH kreću od 400 eura, koliko dobija čistačica, do 1.790 eura, koliko, tvrdi, dobija predsjednik Ismet Bajramović. Istovremeno, prosječna plata u Federaciji BiH iznosi nešto više od 420 eura.

"Kako radnici mogu gladovati i biti bez posla, a da čovjek koji ih zastupa dobija toliku platu?", upitao je Kopić.

Sindikalista iz Tuzlanskog kantona tvrdi da je Solidarnost osnovan kako bi se borio za prava radnika koji su izbačeni iz granskih sindikata jer nisu mogli plaćati članarinu. "Kako će platiti članarinu radnik koji mjesecima nije dobio platu?", upitao je on i dodao: "Ako ne platite članarinu, vi više ne postojite".

Kivan na krovni sindikat, Kopić prilaže dokument koji, tvrdi, dokazuje da su nezakoniti svi potpisi Ismeta Bajramovića u ime sindikata, uključujući opći kolektivni ugovor, jer njegov potpis nije deponiran u Ministarstvu pravde BiH: "To vam sve govori da imamo predsjednika koji nije validan".

Kopić poziva radničku klasu da se digne protiv sindikata, a ne protiv vlasti.

"Ne trebamo protestirati protiv vlasti, trebamo protestirati protiv sindikata koji ne rade svoj posao. Ne krivim vlast, oni rade šta im se dopuste. Mi se moramo boriti protiv neučinkovitih sindikata, koji su postali sami sebi svrha. Rade samo za lični interes", ocjenjuje on.

Sakib Kopić tvrdi da su granski i krovni sindikat bliži poslodavcima i vlasti, nego radnicima. "Zaposle im ženu, kćerku, sina… I kako onda mogu pričati da su nezavisni, da rade za radnike?"

Da stvari u krovnom sindikatu, ali i na nižim instancama, nisu na svom mjestu smatra i Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH, koji tvrdi da je potrebna nužna kvalitetna reforma.

Radnici tvrde da Bajramović nije legitimni predstavnika sindikata jer mu potpis nije deponiran u Ministarstvu pravde BiHUstupljeno Al Jazeeri

Husić kaže da radnicima njihova prava niko neće pokloniti, već da se sami sindikati za njih moraju boriti. SSSBiH je, kaže, potreba, zbog čega će se morati pojaviti kritična masa koja će iskazati odlučnost i spremnost za jednu kvalitetnu reformu i reorganizaciju u Savezu.

"SSSBiH je morao i trebao više uraditi za radnike. Katastrofa je što se bavimo jako puno sami sobom, svojim unutrašnjim politikama, umjesto da se bavimo stvarnim problemima."

Terzo dodaje da su predsjednici granskih sindikata postali svojevrsne "sindikalne halife, koji imaju svoju seharu, imaju monopol radničkog pokreta, koji rade onako kako oni žele, a ne kako radnici žele".

Husić zamjera što dosta "predstavnika radnika više hoda po svijetu, po raznim konferencijama, umjesto da obilaze fabrike, rudnike, postrojenja… da vide i čuju koji su problemi radnika".

Iako ima sindikata koji rade dobro, postoje i oni koje vode ljudi koji su bili čelnici propalih firmi, što, kaže, nema smisla.

"U Savezu postoje ljudi koji one koji rade dobro, koji se izbore za svoje ugovore, nazivaju izdajnicima. Ti ljudi imaju slična razmišljanja kao oni koji nam govore da smo dobili previše prava".

Husić dodaje da su bili izloženi optužbama s vrha da su izdajnici jer su ukazivali na probleme i propuste. Zbog tih optužbi, kažu, zahtijevaju obrazloženja, a spremni su i na protest pred Domom sindikata u Sarajevu.

"Ne može nas niko nazvati izdajnicima jer smo se izborili za svoja prava. A niko nam ništa neće pokloniti", odlučan je.

Husić navodi da se "SSSBiH mora vratiti svojim korijenima, mora se vratiti radnicima".

'Pogrešna adresa'

Ismet Bajramović, prvi čovjek Sindikata, govori da ga prvo kao čovjeka, a zatim i kao dugogodišnjeg sindikalistu, boli srce zbog nepravde kojoj su izloženi radnici u BiH. Međutim, većina optužbi je, kaže, upućena na pogrešnu adresu.

"Većinu problema koji radnici imaju trebaju rješavati njihovi granski sindikati. Statutom je riješeno šta ja mogu, a šta ne. Ja se ne mogu miješati, nekog zastupati, ako me granski sindikat ne pozove. U nekoliko slučajeva kada sam pokušao pomoći, granski sindikati su me optuživali da im se miješam u posao", dodao je.

Savez samostalnih sindikata BiH renovira zgradu, a radnici su gladni, kaže Miralem TerzoAl Jazeera

Bajramović navodi da je dobro upoznat s problemima kojim su izloženi radnici. I samog ga čude postupci određenih granskih sindikata, a motive dovodi u pitanje. "Da li su to politički, lični, neki treći interesi, to ne znam. Ali je čudno što neće da pomognu svojim ljudima".

Prvi čovjek SSSBiH govori da radnici preskaču instance, kada se radi o rješavanju njihovih problema.

Imaju svoje ogranke u preduzećima, pa kantonalne sindikate, pa granske. SSSBiH je zadnja instanca, koja ima uglavnom koordinirajuću ulogu. "U javnosti se stvorio stav da sam ja svemoguć u BiH i u Sindikatu. Najveći organ SSSBiH je glavni odbor, koji bi trebao upravljati. Predstavnike uglavnom čine predsjednici granskih sindikata, čiji glas, elektorski gledajući, više vrijedi od mog".

On kaže da se plate u krovnom sindikatu kreću od 400 eura, ali da nije istina da mu je plata 1.790 eura. "Daleko je manja, a njen iznos ću objaviti kad odem, uskoro, u penziju".

Kritike da ne organizira proteste protiv vlasti jer ih niko od radnika ne bi podržao odbacuje upravo zbog navedene hijerarhije: "Ja ne mogu organizovati proteste, ako to granski sindikati ne zatraže i ako ne pozovu radnike. Niti mogu otići u neku fabriku, posjetiti radnike, ako me granski sindikat ne pozove. U nekim slučajevima su mi i zabranjivali da dođem."

Političke igre

Sporni potpis, kaže, odavno je predmet "nekih političkih igara". Dodaje da iz nekih razloga u Ministarstvu pravde BiH nisu htjeli da Sindikat upišu u knjigu registra, zbog čega su podnijeli tužbu Sudu BiH, koju su i dobili.

"Sud je odlučio, ali Ministarstvo pravde BiH ne provodi tu presudu. Nisu unijeli potpis u registar. Sumnjamo u neke političke igre".

Sam bi, kaže, volio da se promijeni Statut, kako bi predsjednik SSSBiH imao veće ovlasti, odnosno da može mijenjati predstavnike sindikata u preduzećima i u granskim sindikatima koji ne rade svoj posao.

Ono u čemu se slažu i radnici i Bajramović jeste da je nužno ukrupnjavanje sindikata u BiH.

"Samo u Federaciji BiH imate 23 samostalna sindikata", kazao je Bajramović.

Izvor: Al Jazeera