Oglasi

Siljanovska Davkova: Kao predsjednica ću nas osloboditi 'zaevizma'

Kandidatkinja VMRO-DPMNE-a, uoči drugog kruga izbora, koji će biti održani 5. maja, nastavlja predsjedničku utrku boreći se za neopredijeljene glasače.
Gordana Siljanovska Davkova: Prespanski proces je na skandalozan način prekršio sve što se moglo prekršiti u pravnom sistemuAl Jazeera

Kandidatkinja najveće opozicione partije u Republici Sjevernoj Makedoniji VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska Davkova je, uoči drugog kruga izbora, koji će biti održani 5. maja, izjavila kako nastavlja predsjedničku utrku boreći se za neopredijeljene glasače.

Ona je poručila da su vladajuće strukture u zemlji postale nervoznije poslije rezultata iz prvog izbornog kruga, održanog 21. aprila.

"Rezultat je zabrinjavajući i opomena, koja bi u drugoj zemlji možda već dovela do raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora", istakla je kandidatkinja VMRO-DPMNE-a.

U prvom krugu izbora Siljanovska Davkova je dobila 42,24 posto (319.240 glasova), a ispred nje je, s neznatnim brojem glasova, bio Stevo Pendarovski, zajednički kandidat vladajuće koalicije, Socijaldemokratski savez Makedonije i Demokratska unija za integracije, koji je osvojio 42,85 posto (323.846 glasova).

Aktivan angažman u cijelom svijetu

U drugi krug se nije uspio plasirati kandidat opozicionih albanskih partija Alijansa za Albance i BESA Blerim Raka, koji je dobio je 10,57 procenata (79.915 glasova).

U prvom krugu na izbore je izašlo 755.816 građana Sjeverne Makedonije, a nevažećih listića je bilo 4,34 posto (32.828).

Gordana Siljanovska-Davkova rođena je 1955. godine u Ohridu. Stručnjak je za ustavno pravo i profesor Pravnog fakulteta "Iustinianus Primus".

Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Skoplju, gdje je i magistrirala. Doktorirala je na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1994. godine. Od 2004. godine redovni je profesor na Pravnom fakultetu u Skoplju, na UKIM-u, gdje predaje ustavno pravo i politički sistem.

Bila je članica Ustavne komisije Sobranja i ministrka bez portfelja od 1992. do 1994. godine. Bila je ekspert za izbore Ujedinjenih naroda i potpredsjednica grupe nezavisnih stručnjaka za lokalnu samoupravu pri Vijeću Evrope. Bila je i članica Venecijanske komisije.

Autor je brojnih naučnih radova o ustavnom pravu i političkom sistemu.

Vrijednosti euroatlantskih integracija

 "Kada ulazite u političku trku, ideja je pobjeda. U političkoj historiji nezavisne Makedonije nije se nikada desilo da neko pobijedi u prvom krugu, zbog visokog izbornog cenzusa, ali i zbog unutrašnje fragmentacije društva - i po političkoj, i po etničkoj liniji. Dakle, spremna sam i pozitivno raspoložena što se tiče odluke građana 5. maja", kazala je ranije za Al Jazeeru Siljanovska Davkova.

Iako je kandidatkinja VMRO-DPMNE-a, tvrdi da je u nekoliko navrata kritizirala dosadašnjeg predsjednika Đorgea Ivanova, "u trenucima kada sam smatrala da griješi". Ako postane predsjednica, planira biti mnogo glasnija i proaktivna, otvorenija za građane, za medije i civilni sektor.

"Češće ću koristiti pravo na suspenzivni veto, umjesto jedanput godišnje, koristit ću ustavne mogućnosti da se ćešće obraćam parlamentu, posebno da bih prenijela glas raznih manjinskih i marginaliziranih grupa. I, naravno, planiram održati sistem checks and balances, tako što neću biti ničiji instrument za provođenje partijske politike, bez obzira ko je na vlasti", kazala je ona.

Tvrdi da je apsolutno za euroatlantski put Sjeverne Makedonije.

"Makedonija je jednom nogom već u NATO-u, i to odavno, od vremena kada je zemlja participirala u svim važnijim misijama i terenskim aktivnostima, a sada još više kada vijesti o ratifikaciji Protokola za članstvo u zemljama članicama dolaze svakodnevno. Punopravno članstvo će biti ne samo nagrada za dosadašnje napore (naša je armija uvijek bila visoko ocjenjivana, posebno od SAD-a), već će zahtijevati još više ulaganja u modernizaciju vojske. Planiram inicirati posebnu izgradnju kapaciteta za cyber-security i pomoći da Makedonija nađe najbolji način da da doprinos Savezu", kazala je Siljanovska Davkova.

‘Razmotrit ću ime Sjeverna Makedonija’

"Put ka EU će biti mnogo teži i duži, jer se pokazalo da promjena imena zemlje ne donosi čarobne rezultate, jer su sve sistemske slabosti tu i još se produbljuju. Tu imam u vidu erozija sistema vladavine prava, zavisnost pravosuđa, kršenje ljudskih prava, političku korupciju i nepotizam, ekonomski pad... To su sve ozbiljne prepreke, na što nam ukazuju i naši saveznici u Briselu, Parizu, Berlinu... Zalagat ću se za istinsko provođenje Kopenhaških kriterija, a ne da se nadamo da će nagrada doći sama od sebe, jer je [aktuelni premijer Zoran] Zaev proveo sporazum o promjeni imena i Ustava kršeći pravne norme radi 'viših ciljeva'."

Kaže da će, ako postane predsjednica, ponovo "razmotriti" novo ime zemlje – Republika Sjeverna Makedonija.

"Sama neću ništa preuzimati, neću djelovati na svoju ruku, ali ono što mogu uraditi, zbog principa vladavine prava i trajno dobrih odnosa s Grčkom (gdje, isto tako, neka buduća vlada može osporiti sporazum), jeste preipitivanje onoga što su Zaev i [grčki premijer Aleksis] Tsipras uradili zbog (geo)političkih razloga. Male zemlje nemaju se na što oslonoti u međunarodnim odnosima osim na dosljednu primjenu međunarodnog prava."

Za Prespanski proces tvrdi kako je na "skandalozan način prekršio sve što se moglo prekršiti u pravnom sistemu (od potpisivanja, preko referenduma, do ratifikacije i promjene Ustava), ostavio je i nacionalnu traumu. Vlada Zorana Zaeva se fokusirala jedino na ovaj cilj, bez obzira na to što su Kopenhaški kriteriji postali kolateralna žrtva i zapostavila sve ostalo, tako da smo danas ne sjevernije, nego južnije (metaforički rečeno) od Brisela i naših strateških ciljeva."

Tvrdi kako se Sjeverna Makedonija "suočava s najgorim oblikom zarobljene države 'zaevizmom', jer su institucije u rukama bahate, korumpirane i nesposobne elite. Podstaknuta podrškom grupe cijenjenih profesora, odlučila sam istupiti iz profesorskog kabineta i da ono što znam iz teorije pokušam primijeniti u praksi", rekla je Siljanovska Davkova.

VMRO-DPMNE (ne)će bojkotirati izbore

Većina analitičara u Sjevernoj Makedoniji smatra da je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbota bio maksimum za Gordanu Siljanovsku-Davkovu i da će za Pendarovskog glas dati oni koji su u prvom krugu glasali za Blerima Reku, odnosno uglavnom Albanci.

Da bi izbori bili legitimni, odnosno da bi "uspio" drugi krug, na birališta se treba odazvati minimum 40 posto biračkog tijela (na spisku je nešto više od 1,8 miliona osoba), pa se čuju glasovi kako bi VMRO-DPMNE mogao pribjeći taktici bojkota izbora, kako bi time možda otvorio novu institucionalnu i političku krizu.

"Kako stvari stoje nakon prvog kruga i rezultata Gordane Siljanovske Davkove, smatram da ni na kraj pameti nije VMRO-DPMNE-u da bojkotira drugi krug. Taj rezultat pokazuje da je kompletna glasačka mašinerija VMRO-DPMNE-a podignuta na najviši nivo te da će ih u drugom krugu biti još više", izjavio je za Al Jazeeru novinar i politički analitičar iz Skoplja Agim Jonuz, dodavši kako to ne znači da će pozicija biti "pospana" i da će dozvoliti da situacija ide u korist glasačkog tijela VMRO-DPMNE-a.

"Najveći hendikep Siljanovske Davkove je to što je na strani politike koja je u međunarodnim vodama nepoželjna, ne koristi napretku, razvoju i približavanju Sjeverne Makedonije NATO-u i EU. Retorika s kojom je ona nastupila i temelj PR-a na kojem se bazira kampanja je u pojedinim dijelovima apsurdna, jer, nakon svih međunarodno ratificiranih dogovora i bezrezervne pomoći EU-a, javna je tajna da ona nije baš dobrodošla kao novi predsjednik", kaže Jonuz.

S druge strane, izneseni stavovi i obećanja s kojima nastupa ne govore ništa drugačije od onoga što je već postojeća instalacija aktuelnog predsjednika, koga veći dio građana Sjeverne Makedonije želi vidjeti što prije kao ličnost koja je završila mandat.

"Prema tome, ambijent koji postoji u intelektualnim krugovima je negativan po pitanju Siljanovske Davkove. Mišljenje analitičke javnosti je da ukoliko ona i postane predsjednica, to će samo značiti da će u narednom periodu umjesto Ivanova biti – Ivanov. Što će donijeti samo novi haos usred haosa u kojem se nalazi Sjeverna Makedonija", kazao je Jonuz.

Da u drugom krugu neće biti bojkota od VMRO-DPMNE-a, kao što su to tajno uradili na referendumu 2018. godine oko Prespanskog dogovora, smatra i dugogodišnji novinar iz Skoplja Teo Blaževski.

Kako naći još 100.000 novih glasova

"Mislim da je Gordana Siljanovska Davkova već dostigla maksimum u prvom krugu te da VMRO-DPMNE nema više glasova koji bi mogao dobiti od Makedonaca ili glasača iz redova manjina, osim možda par hiljada starih članova partije. Oni ne vole ni Hristijana Mickovskog [novog lidera partije, koji je naslijedio Nikolu Gruevskog], ali ni Siljanovsku Davkovu, jer je deklarirani liberal, a ne konzervativac", kaže Blaževski za Al Jazeeru.

Zvuči paradoksalno, ali sada je glavna poruka opozicije "pravda i pravna država", dok je Prespanski ugovor s Grčkom gotovo pa zaboravljen, govori on.

"Oba kandidata, Pendarovski i Siljanovska Davkova, sada trebaju pronaći i mobilizirati u makedonskom dijelu glasačkog tijela još 80.000 do 100.000 glasača kako bi se ispunio census te izabran pobjednik, odnosno predsjednik."

"Što se tiče izlaska Albanaca na birališta, njihove glavne partije, DUI (vječito na vlasti od 2002. godine) te Alijansa za Albance i BESA (nove opozicione stranke, s poslanicima od 2016. godine), imaju mali kapacitet da zainteresiraju glasače za drugi krug, u kojem, uslovno rečeno, nema njihovog kandidata (nije Albanac), ali i zbog pogrešnih politika partijskih vrhuška u kampanji", zaključio je Blaževski.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.