Shell prestaje tražiti naftu na Arktiku

Shell je odustao od potrage za naftom na Arktiku. Kompanija je priopćila da nije mogla pronaći dovoljno energenata kako bi opravdala nastavak istraživanja. Ovi su planovi od početka nailazili na otpor aktivista za zaštitu životne sredine, pa je pitanje jesu li oni i presudili.

No, nisu se samo ekološki osviještene grupe žalile na Shellove operacije na Arktiku. Dioničari kompanije smatrali su da golemi troškovi bušenja nemaju smisla s obzirom na trenutačne niske cijene nafte.

Američko ministarstvo za prostorno uređenje zaključilo je da postoji 75 posto šanse za veliko izlijevanje nafte u Čukotskom moru, s katastrofalnim posljedicama po životinjski svijet i ekosustav. Ali, to nije spriječilo Obaminu administraciju da Shellu odobri istraživanje nafte, unatoč tome što je kompanija morala obustaviti operacije bušenja 2012. godine, zbog niza nesreća i grešaka u upravljanju.

Menadžment Shella suočio se ovog ljeta s najozbiljnijim prosvjedom, kada su aktivisti, vozeći se kajacima prema Arktiku, privukli pažnju svjetske javnosti. Posljednja događanja vide kao svoju pobjedu.

Eskalacija klimatskih promjena

“Postavili smo temelj za borbu protiv istraživanja nafte u regiji sjeverozapadnog Pacifika i na samom Arktiku. Iako moramo biti oprezni zbog drugih naftnih kompanija koje imaju slične planove, vjerujemo da ćemo zaustaviti Shellove buduće operacije”, kaže Cassady Sharp iz Greenpeacea.

Deutsche Bank je procijenila troškove Shellovog propalog arktičkog projekta na osam milijardi eura. Ali, za investitore, koji su zabrinuti zbog cijena nafte i predstojećih međunarodnih razgovora o klimatskim promjenama, odustajanje od projekta ima smisla.

“Uzevši u obzir trenutačne cijene nafte, nijedan projekt istraživanja na Arktiku se ne isplati”, kaže ekonomist Jacob Funk Kirkegaard.

Procijenjeno je da Arktik skriva 20 posto svjetskih zaliha nafte i gasa. Znanstvenici već dugo upozoravaju da te količine energenata moraju ostati netaknute, kako bi bila spriječena eskalacija klimatskih promjena. Ranije ove godine, norveški Statoil odgodio je svoje planove na Arktiku, a 2012. godine ruski Gazprom je odustao od projekta u Barentsovom moru, koje je dio Arktičkog oceana.

Aktivisti se nadaju da će, zbog posljednjeg neuspjeha, energetski giganti Arktik ostaviti na miru.

Izvor: Al Jazeera i agencije