Serwer: Dayton zloupotrebljavaju političari
Ime bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska pogrešno je odabrano, u vrijeme kada se bosanski rat približavao kraju 1995. godine, izjavio je za Anadoliju Daniel Serwer, profesor upravljanja konfliktima i viši stručni saradnik Centra za transatlantske odnose pri američkom Univerzitetu “John Hopkins”.
Komentirajući blizu 300 novoobjavljenih dokumenta američke Centralne obavještajne agencije o bh. ratu, koji su javno prezentirani na simpoziju “Bosna, obavještajni podaci i Clintonovo predsjedništvo” u Arkanzasu, bivši ambasador SAD-a i specijalni izaslanik za Balkan Daniel Serwer je izjavio da se dokumenti još trebaju analizirati i temeljito pročitati.
Na pitanje Anadolije zašto se administracija tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona u Daytonu 1995. godine složila s odabirom imena “Republika Srpska”, što se još smatra nepoštenim, jer su na taj način počinitelji nagrađeni i žrtve prošlog rata u Bosni i Hercegovini uvrijeđene, posebno bosanski muslimani, Serwer je odgovorio da su zvaničnici SAD-a, također, imali sumnje o tome.
‘Holbrookeova greška’
“Na pitanje o ‘Republici Srpskoj’ Richard Holbrooke nageo se prema meni na proslavi desete godišnjice Daytona [2005. godine], koja je održana na Američkom institutu za mir i upitao da li je napravio grešku što je dozvolio da taj termin bude upotrijebljen za ime entiteta. Moj odgovor je bio ‘da’. U vrijeme odluke [krajem 1995. godine] Holbrooke se prevario, misleći da je to ime teško za izgovoriti i da ga niko u međunarodnoj zajednici neće koristiti. Nije bio upravu”, smatra Serwer.
U međuvremenu su neki historičari, diplomate i novinari već tvrdili da dokumenti CIA-e neće mnogo pomoći da se sazna više o ratu u Bosni i Hercegovini, smatrajući da oni ne sadrže mnogo više od onoga što se već zna iz arhivskih dokumenata i najprodavanijih autobiografija.
Godine 2004. predsjednik Clinton objavio je knjigu svojih memoara “Moj život” od 1.000 stranica, u kojoj nedostaju neki obični odgovori na teška pitanja o Bosni, piše Anadolija.
Dokumenti koje je CIA prikupila o Bosni i Hercegovini sadrže postignuća Clintonove administracije u posredovanju Dejtonskog sporazuma i okončanju četverogodišnjeg sukoba na Balkanu.
“Taj sporazum je imao svoj značaj i Amerikanci ne bi željeli vidjeti kako se njegova postignuća negiraju”, kazao je Serwer, kao i to da “duže od jedne decenije analitičari upozoravaju na to da je Dejtonski mirovni sporazum dostigao svoj vrhunac i da više služi političarima nego običnim ljudima”.
Održavanje statusa quo
“Oni kažu da je dejtonski politički okvir obilježen mnogim nedostacima, nakon kojih su uslijedili selektivni izbori lokalnih političara u Bosni. Nedavno je visoki diplomata SAD-a Philip Reeker, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, na Birou za evropske i euroazijske poslove izjavio da Dejtonski sporazum lokalni bosanski političari koriste kako bi sačuvali svoj ‘status quo’ i svoje ekonomske interese.”
“Tako rečeno, oni [Amerikanci] su odavno došli do zaključka da Dejtonski sporazum treba biti izmijenjen, ne samo da bi se udovoljilo pitanju ‘Sejdić-Finci’. No, na Bosancima je da pokažu političku volju i formulu kako bi se odradilo ono što je potrebno”, kazao je Serwer.
U obraćanju na simpozijumu u kojem je jedan bivši predsjednik SAD-a prvi put učestvovao u događaju deklasifikacije dokumenata CIA-e, Bill Clinton je rekao da američka javnost nije zahtijevala vojnu intervenciju u Bosni i Hercegovini prije skoro 20 godina.
Clinton je kazao da Amerika treba biti ponosna na svoje posredovanje u sklapanju mira u Bosni 1995. godine.
U utorak je CIA, u saradnji s “William J. Clinton” predsjedničkom bibliotekom u Little Rocku, u Arkanzasu, objavila nove deklasificirane dokumente o obavještajnim podacima i predsjedničkoj politici tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Izvor: Agencije