Oglasi

'Šerifi' su prošli, hoće li i gradska policija

Novim prijedlogom zakona hrvatski komunalni redari dobili bi neke policijske ovlasti, a gradonačelnici žele naziv gradska policija.
Policija, PolicajacViše desetaka policajaca poslano je na ovrhu Cesarea AvenatijaReuters - Ilustracija

Hrvatska je nakon niza 'lexova' odnedavno 'bogatija' za još jedan, 'lex harač' - taj i još dva naziva dobio je Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu kojim se komunalnim redarima, između ostaloga, daje dio policijskih ovlasti.

Dok pravni i policijski stručnjaci upozoravaju da se radi o prijedlogu čije odredbe proturječe nekom drugim zakonima i ustavnim odredbama, gradonačelnici hrvatskih gradova brane prijedlog i čak traže da se takvo komunalno redarstvo zove 'gradskom policijom'.

Prema prijedlogu, komunalni redari mogli bi legitimirati hrvatske građane i ulaziti u okućnice i dvorišta bez posebnog naloga te utvrđivati kršenja.

Turk: Imamo zadaće, a ovlasti ne

Imali bi posebne uniforme i službene iskaznice, ali ne bi morali proći posebnu edukaciju ili školovanje - dovoljno je srednjoškolsko obrazovanje.

A sve dolazi nakon što je prošle godine usvojen Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, koji je zbog davanja još većih ovlasti načelnicima, gradonačelnicima i županima nazvan 'lex šerif'.

Naziv kao davanje digniteta

Turk ističe da se u Udruzi gradova ne žele miješati u ovlasti policije i naziv gradska policija koji predlažu, kaže, ne zadire u rad policije. Komunalni redari i policija su, smatra, na istom su poslu, postoji i potrebna je suradnja, makar i kroz nove zakone, kaže, koji bi donijeli poboljšanje te suradnje.

Stoga su naziv 'gradska policija' zamislili, navodi, samo kao termin kojim bi se komunalnim redarima kao gradskim službenicima koji moraju rješavati zadatke povjerene od države, dao dignitet. Slično kao i policiji.

"Da bismo dignitet naših komunalnih redara dignuli na jedan veći nivo uvažavajući činjenicu, kao što se često događa, da se lokalnoj samoupravi daju zadaci, a ne daju ovlasti, i na neki način smo zapravo podređeni u situacijama. Udruga gradova i gradovi su partner hrvatskoj Vladi, svim ministarstvima, a ne podređeni činioc izvršavanja zadataka - mi smo partneri, život se dešava u gradovima, općinama i županijama i na tome inzistiramo".

Također, prihvaća upozorenja da bi se ovim zakonom kršile ustavne odredbe, no smatra da je onda država, prije nego im je dala te zadatke, trebala u Ustavu riješiti je li to u redu ili nije.

U Udruzi gradova, koja okuplja njih 125 od 128, objašnjavaju kako je im država odredila zadatke, a nije im dala alate kojima bi ih njihovi komunalni redari mogli ispuniti.

Željko Turk, predsjednik Udruge i gradonačelnik Zaprešića, mjesta kod Zagreba, kaže kako komunalni redari sada rade na temelju devet zakona koji definiraju njihove poslove, ali kada netko, primjerice, na gradskom trgu istovari svoje smeće, ruke su im vezane.

Država je tako, navodi, odlučila da umjesto poljoprivrednog redara o poljoprivrednom zemljištu mora brinuti komunalni redar. Slično je, primjerice, i što se tiče zaštite životinja, a i dio posla građevinskih inspektora pao je na njihova leđa. Trebaju im, kaže, ovlasti.

Jagić: Onda ni ne treba policajaca

"Da možemo one ljude koji po Zakonu o komunalnom gospodarstvu naprave prekršaje, a mi ih moramo kazniti, a ne možemo ih kazniti ako ne znamo kako se zovu. To je jedno od temeljnih pitanja, dakle svatko tko iole u ovoj državi o tome razmišlja na jedan standardan način će to prihvatiti. Mi ne želimo ničime zadirati u privatnost naših građana, ali jasno moram reći da je gradonačelnik odgovoran za red, da je odgovoran za dobar izgled svojega grada i da se upravo zalažem da njegovi redari, ako već moraju raditi te poslove, imaju alate kojima taj posao mogu izvršavati i da mogu nekoga kazniti ako se neprimjereno ponaša", kaže Turk.

U Sindikatu policije Hrvatske kažu da se radi o apsurdnim idejama stvaranja parapolicije.

"To je čista glupost što traže iz te organizacije zato jer da bi se nekom komunalnom redaru dale ovlasti policije, onda najbolje da zatvore Ministarstvo unutarnjih poslova i ne treba više biti policajaca, neka njima daju sve ovlasti. Druga stvar, trebao bi se mijenjati Ustav, znači Udruga gradova treba zatražiti da se napravi izmjena Ustava, obzirom da po Ustavu samo policijski službenik ima pravo, između ostaloga, legitimirati i osobu zadržati, dopratiti i reagirati u slučaju kaznenog djela", kaže predsjednik sindikata Dubravko Jagić.

Komunalnom redaru, smatra, možda treba proširiti ovlasti u smislu da pomogne policiji da ne mora, primjerice, policija kod kontejnera koji je netko zapalio čekati dolazak vatrogasaca.

"Ali da bi komunalni redari dobili ovlasti što se tiče legitimiranja, nošenja vatrenog oružja ne daj Bože, i takvih stvari, privođenja i zadržavanja osobe, to je apsurdno i nedopustivo i to se ne smije dogoditi".

Proturječje sa zakonima i Ustavom

On je, kaže, prvi koji kao građanin i policijski službenik ne bi dao osobnu iskaznicu na uvid komunalnom redaru, a ako nekome treba proširiti ovlasti, to su, smatra, policijski službenici.

"Policiju u policiji raditi je smiješno, neozbiljno, neodgovorno i na kraju krajeva te ljude treba obučiti, ne može baš svatko biti policajac, uz dužno poštovanje svakom zanimanju. Treba ih opremiti, obučiti, trebaju proći sigurnosne provjere, psihofizičke testove", kaže Jagić i dodaje da bi to moglo dovesti do čitave lepeze potencijalnih zlouporaba.

Ustavni stručnjak Mato Palić u prijedlogu vidi više spornih elemenata. U prvom redu, od komunalnog se redara, objašnjava, pokušava na umjetan način stvoriti službena osoba kakva u hrvatskom pravnom sustavu ne postoji.

"Predviđa se da će imati nekakvu službenu odoru, pridaju mu se ovlasti koje inače ima isključivo policija, a to je da legitimiranjem utvrđuje identitet osobe za koju on procijeni da bi mogla biti odgovorna za nekakvu povredu odluke o komunalnom redu. Dopušta mu se da ulazi na okućnicu i dvorište zgrade ili druge građevine koja je u nečijem vlasništvu, čime ga se izlaže riziku da počini kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma, koje je propisano u našem kaznenom zakonu, a taj je kazneni zakon u pravnoj snazi jači", kaže Palić, ističuči da je načelo nepovredivosti doma zajamčeno Ustavom.

A u kaznenom zakonu nema određenja da je komunalni redar službena osoba koja bi mogla pod određenim okolnostima, odnosno po Zakonu o kaznenom postupku, ulaziti u nečije dvorište.

Palić: Čemu pravni fakulteti?

Pritom se, upozorava, navodi da komunalni redar pri provedbi nadzora ima ne samo pravo, nego i obvezu da ako utvrdi povredu tog zakona, može podnositi optužni prijedlog, odnosno kaznenu prijavu.

Tu nije problem samo što kršenje odluka o komunalnom redu u pravilu spada u prekršajnu odgovornost.

"Ako utvrdi da je nešto za kaznenu prijavu, to znači da bi on morao biti pravno osposobljen da zna koja su kaznena djela u kaznenom zakonu, kako se podnosi kaznena prijava, što ona po Zakonu o kaznenom postupku treba sadržavati. Kada to uzmete u obzir sa činjenicom da je za komunalnog redara propisana srednja stručna sprema, onda meni nije jasno što će pravni fakulteti".

I stručnjak za upravu Ivan Koprić smatra da su neke ovlasti kako su definirane sporne, iako ističe da su dosadašnje ovlasti komunalnih redara bile rudimentarne i izazivale su probleme u funkcioniranju lokalnih zajednica.

Lokalna policija nije nepoznanica, ali...

Lokalna policija, kaže Koprić, postoji u nekim europskim zemljama, nije nepoznanica i nije sama po sebi loša vrsta institucije, no pitanje je ovlasti, njihove širine i snage. Postoji u južnoeuropskim zemljama poput Italije, ali i u Švicarskoj. Te lokalne policije imaju ovlasti poput održavanja reda i mira, prometne regulacije i svega što se i u Hrvatskoj smatra komunalnim redarstvom, dakle nikako ovlasti provođenja kriminalističkih istraga i slično.

Neke od ovlasti predviđenih prijedlogom zakona su veće od onih lokalnih policija u tim zemljama i u tome su sporne. Tako intencije da bi komunalna policija mogla raditi nešto bez sudskog naloga, ulaziti u dvorište, legitimirati i tražiti putovnice, nisu prihvatljive. No dolaziti i provjeravati stanje na poljima, primjerice ako na njima raste ambrozija, a vlasnik ne čisti, nije sporno.

"Udruga gradova se usmjerila na to komunalno redarstvo manje-više, tu je samo pitanje tih ovlasti koje su sporne i izlaze iz okvira onoga što mislim da je bilo gdje dopušteno, bez obzira Hrvatska ili Italija".

"Međutim se bojim da ovo što je zasad bilo predviđeno u tom Nacrtu zadiranje u neka temeljna ljudska prava i bojim se da bi bilo protuustavno - mogućnost da se vrši ne samo legitimiranje nego čak uvid u putovnice, to je apsolutno nešto što prelazi mjeru onoga što je dopušteno predvidjeti zakonom", kaže Koprić.

Koprić: Dodatno jačanje lokalnih čelnika

Također, sporno je i treba li u situaciji kada se Zakonom o lokalnoj samoupravi, kako kaže, dobilo silno ojačane lokalne čelnike, njima dodatno dati još jednu produženu ruku u formi lokalne policije.

"Mislim da kad imamo tu, ja bih rekao načelničku lokalnu samoupravu, da tu nekakve mogućnosti i potrebe za decentralizacijom nema. Neka se prvo lokalna samouprava stavi u funkciju građana, a onda neka se decentraliziraju funkcije kad će građani moći to kontrolirati i kad će, na koncu, lokalna samouprava raditi u korist građana, a ne u korist tih lokalnih čelnika".

Do sada su komunalni redari, ističe, više-manje mogli samo zabilježiti da je negdje došlo do problema, da se ne poštuje neka odluka i upozoriti, odnosno kroz dijalog s građanima i onima koji su probleme prouzročili, pokušati doći do rješenja.

Načelno smatra da to nije bilo loše, no problem je što smo ovdje, kako kaže, naviknuti da se kroz dijalog ne mogu riješiti problemi, nego tako da se nekoga kazni - novčano ili drugačije.

Problem zadiranja u privatno vlasništvo

"Mi imamo jednu vrlo zaostalu kulturu poštivanja zakona. U tom smislu mi se čini da je trebalo puno više raditi na edukaciji, informiranju građana i ono što bi sigurno pridonijelo svemu tome, a to je staviti lokalnu samoupravu u funkciju građana, osigurati participaciju građana u lokalnoj samoupravi, da građani kažu što su problemi, a ne da je to sasvim od njih izolirano i odlučuje se u nekakvim lokalnim uredima tih lokalnih čelnika".

Dok je situacija takva, smatra, građani će pružati otpor, pogotovo kad ima mnogo zadiranja u privatno vlasništvo - uvijek je, kaže, bilo sporno u kojoj mjeri lokalne jedinice mogu zadirati u to.

"Tu treba razlučiti što su dobre mjere, poput sprječavanja da se šire neke biljne vrste ili da se događaju druge vrste problema, a drugo je kad vlasnik sam raspolaže sa svojom zemljom, recimo poljoprivrednim zemljištem, pa ga ne obrađuje - tu je jako sporno pitanje da li tu uopće treba, da li smije lokalna jedinica ulaziti. To su pitanja koja bi se trebala riješiti prvo Ustavom, a onda intervencijom lokalnih jedinica - svakako ne intervencijom komunalnih redara", zaključuje Koprić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.