Oglasi

Selmani: Kontrola medija u Makedoniji

Vlada zloupotrebljava moć da bi uspostavila potpunu kontrolu nad medijima, kaže predsjednik Udruženja novinara.
Vlada želi odvratiti novinare i medije od kritiziranja rada institucija, smatra SelmaniUstupljeno Al Jazeeri

Razgovarao: Sefer Tahiri

Stanje medija u Makedoniji je vrlo loše. U posljednjih nekoliko godina, zbog Vladinih pritisaka veliki broj medija je pod ključem, uključujući i najpopularniju i najutjecajniju televiziju A1, a veliki je broj medija koji su zatvoreni zbog ekonomskih razloga.

Makedonija jе jedina zemlja u Evropi koja je osudila novinara zatvorskom kaznom. Udruženje novinara Makedonije (UNM) i Vlada, iako su započeli dijalog za rješavanje problema u medijskoj sferi, trenutačno ne vode nikakve razgovore. Predsjednik UNM, Naser Selmani, u razgovoru ističe da Vlada vodi agresivnu politiku protiv medija.

  • Kako UNM ocjenjuje slobodu medija i koliko posljednji izvještaj Europske komisije o progresu zemlje ističe nedostatak slobode medija?

Selmani: Stanje je veoma teško. Makedonska Vlada zloupotrebljava moć da bi uspostavila potpunu kontrolu nad medijima. Ne može biti slobode medija u zemlji u kojoj se novinari osuđuju na zatvorske kazne zbog novinarskog rada.

Štoviše, sudovi izriču visoke neproporcionalne kazne za novinare i medije koji kritički prate rad institucija. Cilj je vrlo jasan, odvratiti novinare i medije od kritiziranja rada institucija. Time vlast demisionira medije koji u demokratskim zemljama služe javnom interesu.

Ocjena Europske komisije je poražavajuća za Vladu. Bruxelles je morao konstatirati realnost koja traje već poduže, a o kojoj mi govorimo kontinuirano, a posebno da makedonska Vlada kontrolira medije, a time i medijske sadržaje.

Drugim riječima, EU je napokon priznao da u Makedoniji ne postoji sloboda medija.

  • U usporedbi sa zemljama u regiji, da li je stanje bolje ili gore?

- Sve balkanske zemlje imaju ozbiljnih problema sa slobodom medija, ali mislim da je stanje u Makedoniji najteže. Tako agresivne politike vlasti protiv medija i novinara kako bi se kontrolirao njihov rad nema nigdje.

Ovdje je Vlada uspjela uspostaviti potpunu kontrolu nad najvećim medijima. Od njih je načinila propagandna sredstva koja hvale njene politike i obračunavaju se svima koji razmišljaju drugačije od Vlade.

U zemljama oko nas postoje jaki i utjecajni elektronski i tiskani mediji koji imaju kritički stav ka radu svojih vlada. Nažalost, to ne postoji u Makedoniji, a ako nastave s ovom politikom, neće ih uopće ni imati.

  • Makedonija je donijela dva zakona o medijima, no iako se trebao nastaviti dijalog medija s Vladom, to se ne događa u stvarnosti. Zašto Vlada izbjegava razgovore s medijskom zajednicom o prevazilaženju problema u medijskoj sferi?

- Godinu dana nakon vanrednih izbora u aprilu ponudili smo Vladi organiziranje niza javnih rasprava u kojima na javnoj sceni bi se raspravljalo oko svih primjedbi Europske unije u odnosu na slobode izražavanja i slobodu medija. Ideja je bila dati priliku svim zainteresiranim stranama da identificiraju izvore problema i pokušati da dođemo do rješenja prihvatljivih za sve. Vlada je bez obrazloženja odbila to.

Pristali smo na nastavak sudjelovanja u radnoj skupini postavljenoj od strane vlade koja je trebala pronaći model za trajno finansiranje javnog servisa, Makedonske radiotelevizije (MRT). Održano je nekoliko sastanaka, a na kraju smo podnijeli pismeni prijedlog finansiranja MRT-a, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor od Vlade. Imamo konačna rješenja za sve probleme s kojima se suočavaju novinari i mediji, ali problem je što nema političke volje u Vladi da se ozbiljno radi na njihovom prevazilaženju. Njima se naši predlozi ne dopadaju jer se boje da će izgubiti kontrolu nad medijima. Mi smo zainteresirani za konzistentna rješenja, a ne za šminku.

  • Kako se realizira utjecaj vlasti na uređivačku politiku medija?

- Vlast se koristiti svim nedomokratskim metodama zastrašivanja novinara i medija kako bi se obeshrabrili u namjerama kritizirati je. Najbrutalnije su prijetnje zatvorskim kaznama. Vi znate da je već jedan novinar dobio prvostepenu sudsku presudu zbog navodnog otkrića zaštićenog svjedoka, a drugi čeka na izručenje iz Srbije.

Drugi moćan način za kontrolu je korupcija javnim novcem. Za nas Vladine reklame nemaju povezanosti sa javnim interesom, već su alibi Vladi trošiti javni novac u medijima, kako bi se potkupila njihova uređivačka politika. Sad je Vlada smislila drugi osnov za trošenje javnog novca u elektronskim medijima, finansiranjem tzv. domaće proizvodnje. Mi nismo protiv subvencioniranja određenih medijskih sadržaja, ali ovaj sistem je apsolutno neprihvatljiv.

Ako Vlada želi pomoći, onda neka pomogne tiskanim medijima koji se suočavaju s ozbiljnim problemima na tržištu zbog pojavljivanja online medija. Evo, neka za početak smanje na pet posto porez na papiru i drugim potrošnim materijalima za štampanje novina i sedmičnika. No, namjera nije pomoći medijima koji ga trebaju, već onima koji godišnje generiraju milijune u dobiti i najutjecajniji su, te preko njih kontrolirati javno mnijenje.

  • Koje mjere predlažete da bi bilo jednake raspodjele sredstava koja se dijele medijima za objavljivanje državnih reklama za informiranje građana?

Predlažemo trošenje javnog novca u medijima koje će biti transparentno. Drugo, želimo definirati jasno šta je javni interes za Vladine kampanje. Treće, utvrditi kriterije za dodjelu sredstava, te naknade ne bi trebale biti tako visoke da bi mogle poremetiti medijsko tržište. Tražimo od Vlade da odustane od namjere za finansiranje domaće proizvodnje radiodifuzera. Također, potrebno je umanjiti za 50 posto neophodne satove programa koji emiteri trebaju emitirati godišnje.

  • Makedonija je dekriminalizirala klevetu i uvredu, ali da li to znači da je umanjen broj pritužbi od strane političara i poljoprivrednika za novinare? Imali smo slučaj da je kažnjen tjednik Fokus, ali desila se očita solidarnost među novinarima. Jesu li sudovi na strani političara?

- Broj tužbi protiv novinara je sada smanjen sedam puta. Prije dvije godine imali smo ukupno 325 aktivnih sudskih postupaka protiv novinara pred kaznenim sudovima, dok sada pred građanskim sudovima imamo oko 50, od kojih je u prvostupanjskom postupku oko 20 na strani novinara. Nadamo se da će drugostupanjski sud potvrditi ove presude.

Prije dekriminalizacije, najviša kazna protiv novinara za klevetu bila je 25.000 eura, a sada  je 5.000 eura. Uprkos očitom smanjenju iznosa kojima će se kažnjavati novinari zbog klevete, smatramo da je suma 5.000 eura naknade previsoka za novinare.

Uvjereni smo da je odluka da se kazne novinari sedmičnika Fokus na naknadu od 6.000 eura i više od 3.000 eura za sudske troškove apsolutno nepravedna, i nije na temelju naših zakona i prakse Europskog suda.

U ovom slučaju postoji odstupanje od prakse koje je sud do sada primenjivao. Čudno je kako može isti sud, čak i isti sudac odlučiti, za slične situacije, drugačije. Sumnjamo da je u ovom slučaju bilo utjecaja te da je tužitelj nositelj snažne javne funkcije.

Imamo novu sudsku praksu koja je u prilogu novinara, ali to se ne odnosi na slučajeve u kojima nositelji visoke javne funkcije tuže novinare. I to je neprihvatljivo za nas, jer sudska praksa u Strasbourgu navodi da javni službenici trebaju imati veću toleranciju na javne kritike.

  • Očekujete li oslobođajuću presudu za novinara Tomislava Kežarovskog, koji je u kućnom pritvoru?

- Ako sud primjenjuje pravo i praksu Europskog suda, Kežarovski treba biti pušten na slobodu, tu nema sumnje. On je otkrio zloupotrebe u radu javnih ustanova, a to je visok javni interes. Za takve storije novinari u demokratskim zemljama su nagrađeni, a ne šalju se u pritvor. Ako sud odluči po dokazima u ovom slučaju da ne treba odgovarati novinar, već oni koji su proglasili za zaštićenog svjedoka osobu koja je godinu dana prije dobijanja takvog statusa bila javno kompromitirana.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.