Oglasi

Selma Selman: Politička umjetnost je danas jako bitna

Selma Selman, bh. umjetnica romskog porijekla, svojim radovima razbija predrasude koje ljudima u njenoj zajednici stavljaju 'okove' i oduzimaju im bilo kakvu šansu za slobodnim individualnim izražajem.
Selman: Diskriminacija je svuda prisutna za sve manjineMehmed Mahmutović (Ustupljeno Al Jazeeri)

Pitanje identiteta, patrijarhata, stereotipa te naslijeđenih socio-kulturnih predrasuda teme su koje okupiraju rad Selme Selman, mlade bh. umjetnice i aktivistice romskog porjekla koja posljednjih godina živi i radi na relaciji Evropa-Sjedinjene Američke Države.

Na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci diplomirala je slikarstvo, nakon čega je na Univerzitetu Syracuse u New Yorku magistrirala oblast transmedija, vizuelne umjetnosti i performansa.

Njeni radovi, kojima pomjera granice i ruši stereotipe koje ljudi, kako na Balkanu, tako i u drugim, razvijenijim dijelovima svijeta, imaju prema Romima i manjima, pravo su osvježenje i zanimljiva pojava na međunarodnoj umjetničkoj sceni.

“Položaj Roma u Bosni i Hercegovini je, kao i prije, loš. Sve se mijenja na individualnom nivou, ali ne i na državnom, što znači da se bitka još vodi i ko zna kada ćemo mi biti ravnopravni građani. Diskriminacija je svuda prisutna za sve manjine”, kaže Selman.

Vlastiti život kao inspiracija

Inspiraciju najviše crpi iz vlastitog života i okruženja pa stoga ne čudi što su u prvom planu njenog društveno-angažovanog umjetničkog djelovanja pitanje identiteta, patrijarhata, stereotipa te naslijeđenih socio-kulturnih predrasuda.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Kad prikazujem svoj privatni život, koristim svoje tijelo, individualnost i lično ja - to znači da je moj rad politički. Politička umjetnost je danas jako bitna, jer ona ima mišljenje, nema samo jedan statement, jedno djelovanje, već univerzalnost i proizvod. Svakim svojim radom, sa svojom porodicom, mamom, proizvedem još nešto dodatno za nekog drugog”, ističe.

U posljednje vrijeme najčešće koristi kombinaciju tehnologije i umjetnosti koji predstavljaju važno sredstvo u njenom aktivističkom djelovanju. Izuzetak nije ni izložba No Space koju je radila u saradnji s beogradskom multimedijalnom umjetnicom Ivanom Ivković, a koja je prošlog mjeseca predstavljena u Galeriji Doma omladine Beograda. Polazna tačka izložbe je njen videorad No Space kojeg je 2018. godine izlagala na Romskom paviljonu Venecijanskog bijenala.

Od Bihaća do New Yorka

Selma Selman je rođena 1991. godine u Bihaću u romskoj porodici. Završila je Srednju umjetničku školu u Bihaću, nakon čega je 2014. godine diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjoj Luci, na odsjeku za slikarstvo.

Selman je 2013. godine učestvovala na međunarodnoj ljetnoj akademiji Tanie Bruguere u Salzburgu. 2014. godine dobila je nagradu Zvono koja se dodjeljuje najboljim mladim umjetnicima u BiH, a iste godine osvojila je rezidencijalni boravak u New Yorku.

Četiri godine kasnije je na Univerzitetu Syracuse u New Yorku magistrirala u oblasti transmedija, vizuelne umjetnosti i performansa.

Njeni radovi su predstavljeni na 58. Venecijanskom bijenalu, Kunstquartier Bethanien u Berlinu, Kunsthalle Wien u Beču, galeriji ACB u Budimpešti, L’Onde Centru za umjetnost u Parizu, Queens muzeju u New Yorku, Villa Romani u Firenci, pozorištu Maksim Gorki u Berlinu, Boutique galeriji u New Yorku…

 

“Rad na jedan paradoksalan način uništava predstave o granicama i identitetima. Kroz razgovor sa Ivanom Ivković, umjetnicom i kustoskinjom izložbe No Space, došle smo do ideje da je taj naziv prikladan za ovo trenutno vrijeme. Videorad je prilika da se zamisli sadašnja, ali nepoznata definicija budućnosti koju bismo, uistinu, mogli definirati kao pripadnost. Paradoksalno, koristeći sliku mog velikog tijela, za tvrdnju da nema mjesta za nekog drugog, izvodim vlastiti pojačani egocentrizam i sebičnost koji proizvode planetarne probleme s kojima smo danas suočeni - vrijeme ratova, migrantskih kriza, ekoloških i klimatske promjene”, pojašnjava.

Česta tema njenih radova je i odnos majke i kćerke, a govoreći o svojoj majci, koja joj je najveća inspiracija, ali i najveća podrška kroz život, kaže: “Žene na Balkanu su heroji, tako da je bitno istaći njihovu borbu i to cijeniti. Ja svoju majku prvo cjienim kao ženu pa onda kao svoju mamu.”

Studio Selma Selman

Dok priprema izložbe u Skoplju, Mariboru, Berlinu, Amsterdamu, New Yorku i Bosni i Hercegovini, u mahali Ružica rodnom Bihaću otvara Studio Selma Selman.

“Kriza uzrokovana korona virusom je, naravno, finansijski loše utjecala na većinu umjetnika i umjetnica pa tako i na mene. Problemi umjetnika i umjetnica u BiH su stalno prisutni, ništa bolje ili lošije nije bilo ni prije. Kod nas nikada nije bilo podrške za umjetnost. Ja kroz svoj samostalni rad utječem na to, jedan od načina je i pravljenje studija u kojem želim da izlažem i druge umjetnike i umjetnice. Nadam se da ću uspjeti dobiti neku podršku grada ili država”, kaže.

Djeca iz romskog naselja Ružica u Bihaću kažu da je Selma TitoSelman Hari (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Studio Selma Selman je prostor u kojem će se odvijati moje stvaranje umjetnost, prostor za izlaganje mojih radova, kao i radova mladih umjetnika i umjetnica u Bosni i šire, ali i biblioteka i mulimedijalna biblioteka za djecu iz moje mahale”, pojašnjava.

Upravo su djeca iz njene mahale bili u fokusu projekata koje je radila ranijih godina, poput Marš u školu (Get the Heck to School) u sklopu kojeg prikuplja novac kako bi povećala broj djece romske nacionalnosti u školama.

Sva romska djeca krenu u školu, ali nemaju svi mogućnost da je završe, kaže. Upravo to je, ističe, pokazala i online nastava koja je zbog pandemije korona virusa organizovana u protekloj školskoj godini.

“Online nastava je bila uspješna za skoro svu djecu koja su dio projekta Marš u školu, ali je, naravno, prouzrokovala mnogo problema za onu djecu koja nemaju pristup internetu i tehnologiji. Studio Selma Selman je u procesu nastanka, tako da se nadam da će od sljedeće školske godine sva djeca imati mogućnost pohađanja online nastava”, kaže.

Selman sa polaznicama projekta 'Marš u školu'Ustupljeno Al Jazeeri

“Za sada imamo 12 stipendista, 10 djevojčica i dva dječaka, a oko 40-oro djece je dobivalo dnevni obrok u školi. Isto tako, imamo jednu djevojčicu u srednjoj umjetničkoj skoli i jednu koja je upisala pravni fakultet ove godine”, kaže, dodajući kako je veoma zadovoljna rezultatima.

“Nastavljam projekat i sljedeće školske godine sa većim brojem stipendista”, najavljuje na kraju razgovora Selman.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.