Oglasi

Selimović: Trebaju nam uspješne priče o mladima u BiH

Regija se nalazi pred značajnim iskorakom, što daje jako puno mogućnosti mladim ljudima da pokažu svoje sposobnosti, kaže Selimović.
Ima dosta uspješnih priča o mladim ljudima koji su ostali u svojim državama Zapadnog Balkana, kaže SelimovićUstupljeno Al Jazeeri

Predsjednik Bosanskohercegovačke asocijacije za Ujedinjene nacije, Mak Selimović jedan je od rijetkih mladih Bosanaca i Hercegovaca koji su se odlučili na povratak u svoju domovinu. Nakon šest godina provedenih u Dohi, gdje je nakon završetka studija radio u ambasadi Bosne i Hercegovine u Kataru, te angažmana u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu, odlučio se da stečeno znanje iskoristi u rodnom gradu Sarajevu. Sa Selimovićem smo razgovarali o njegovom putu od Dohe prema Hagu, te povratku u Bosnu i Hercegovinu i sličnim temama.

  • U završnoj godini studija na Georgetown Univerzitetu u Dohi radili ste u bosanskohercegovačkoj ambasadi u Kataru. Tokom vremena provedenog u ambasadi često ste komunicirali sa bh. dijasporom u ovoj zemlji. Zbog čega se Bosanci i Hercegovci odlučuju na odlazak u Katar?

- Raditi u ambasadi Bosne i Hercegovine u državi koja je u tom trenutku bila najbogatija država u svijetu po BDP-u po glavi stanovnika je bila privilegija koja mi je pružila jedinstvenu priliku da svoje teorijsko znanje stečeno na fakultetu prenesem u djelo. U trenutku dok sam radio u bh. ambasadi u Dohi, prema tadašnjim podacima naše ambasade u Kataru je radilo oko 500 bh. državljana, s kojim smo održavali kontakt i pružali pomoć i podršku u trenutcima kada je to trebalo.

Osim toga, ambasada je nerijetko održavala prijeme za državne praznike ili prijeme i druženja sa bh. reprezentacijom u rukometu, a na svakom od njih ambasador gosp. Tarik Sadović ostavio je utisak izuzetnog i srdačnog domaćina.

Odgovarajući na drugi dio pitanja, tj. zašto se naši građani odlučuju na odlazak u Katar, bitno je istaći već pomenuto: Katar je jedna od najbogatijih država u svijetu, naravno, gledajući  BDP po glavi stanovnika. Osim toga, Katar je država čija ekonomija ima nevjerojatnu stopu rasta, u kojoj se putna, pomorska i zračna infrastruktura rapidno razvija. Naravno da brz rast katarskog tržišta i dobri uvjeti rada na tržištu, tj. konkurente poslovne ponude imaju pozitivan odjek među bh. državljanima.

  • U vremenu kada sve više mladih odlazi iz BiH, Vi ste se odlučili vratiti. Šta Vas je motiviralo za takvu odluku?

- Neko bi rekao da je to bila suluda odluka, ali ja se ne bih složio iz više razloga. Države Zapadnog Balkana su nedavno prošli kroz jako mukotrpan proces, a većina država je skupo platila svoju neovisnost. Sa gotovo u potpunosti uništenom infrastrukturom i industrijom u Bosni i Hercegovini, proces tranzicije s planske na tržišnu ekonomiju neki su nazivali sizifovom misijom, a danas se nalazimo u situaciji da BiH redovito ima stabilnu vlast i kontinuirani rast tržišta, a koja uz adekvatnu podršku i kvalitetne ljudske resurse može napraviti značajan iskorak u procesu pristupanja euroatlanskih integracija.

Mislim da je došlo vrijeme da EU prepozna trenutak i počne gledati Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj se nalazi partner koji ima nedostataka, ali koji se zajedničkim djelovanjem mogu otkloniti. Bosna i Hercegovina nije 'poseban slučaj', jer se naša država ne odudara previše od recimo Belgije.

Činjenica je da imamo složen politički sistem, ali niti smo jedini, niti bismo bili jedini u EU i pored svih svojih specifičnosti našeg političkog sistema. Ono što u našoj državi nedostaje, jeste podrška EU projektima i programima reforme obrazovnog sistema, ali i programima nacionalnog pomirenja. S postojećim obrazovnim sistemom postavlja se legitimno pitanje da li će naši građani uopće moći doći do posla – bilo u BiH ili u inozemstvu.

  • Kao dvadesetšestogodišnjak bili ste najmlađi član Sudskog vijeća u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu koje se bavilo predmetom sada već presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Kako je bilo raditi na jednom ovako kompliciranom slučaju?

- Po mom mišljenju, opširan predmet zahtjeva i široku optužnicu, ali i dug sudski postupak u kojem se moraju iznijeti dokazi, saslušati svjedoci i argumenti optužnice i obrane. Rad na predmetu Ratko Mladić je bio izuzetno naporan, ali s ovom vremenskom distancom, već mogu reći da sam ponosan na to da sam bio dio institucije koja je utvrdila osnovne činjenice sukoba u bivšoj Jugoslaviji i postavila prijeko potrebne temelje za proces pomirenja na Zapadnom Balkanu.

  • Stečeno iskustvo u Dohi i Hagu pomoglo Vam je da uz podršku partnera u Bosni i Hercegovini osnujete Bosanskohercegovačku asocijaciju za Ujedinjene Nacije (BHA UN). Koji su glavni ciljevi ove organizacije?

- BHA UN je osnovana s primarnim ciljem da promovira temeljne vrijednosti Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, a što uključuje i promociju Ciljeva održivog razvoja i Povelje Ujedinjenih nacija. Osim toga, BHA UN ima za cilj da promovira proces nacionalnog pomirenja u Bosni i Hercegovini, podržava temeljne vrijednosti UN-a i EU i nastavi s njegovanjem procesa građanskog angažmana u procesima donošenja odluka u našem društvu. Ova asocijacija je već članica vodećih regionalnih inicijativa koji imaju za cilj poboljšanja položaja mladih u regionu, a u narednim mjesecima i u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih poslova BiH planiramo započeti program „Delegat mladih UN-a“, tj. izborom, pripremom i obukom mladih ljudi iz BiH koji će zastupati interese BiH i mladih u BiH u Ujedinjenim Nacijama.

Ideja o osnivanju ove asocijacije je proistekla iz organiziranja Sarajevo Model UN konferencije koja je iz godine u godinu rasla i izrasla u vodeću konferenciju, a koja danas predstavlja platformu za razmjenu informacija i znanja između donositelja odluka i studenata. Zgoreg nije istaći i podatak da smo nedavno održali Sarajevo Model UN konferenciju na kojoj su prisustvovali mladi iz preko 30 zemalja svijeta. Učesnici ove konferencije su imali priliku da se upoznaju s radom UN-a učestvovanjem u panel diskusijama s vodećim ekspertima u domenu migracija na Zapadnom Balkanu, rodne ravnopravnosti i angažmanom mladih Zapadnog Balkana, zatim predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova BiH, UN Women, IOM-a i UNCHR-a, tj. UN-a u BiH, zatim Instituta za proučavanje jednakosti spolova iz Maribora, bivšeg predstavnika Delegat mladih UN-a Slovenije i Ureda za regionalnu suradnju. Osim toga, na ovogodišnjoj ediciji Sarajevo Model UN-a i na inicijativu predstavnika BHA UN-a, dogovorena je tijesnija suradnja s organizacijama iz Banja Luke i Mostara, ali i načelna suradnja i međusobna podrška s Asocijacijom za Ujedinjene Nacije u Sloveniji.

  • Da li mladi u BiH, ali i zemljama regiona imaju razloga za ostanak u svojim zemljama?

- Osobno smatram da imaju. Maloprije smo pričali o našem regionu i mislim da upravo to što se naš region nalazi pred značajnim iskorakom daje jako puno mogućnosti mladim ljudima da pokažu svoje sposobnosti. Ima dosta uspješnih priča o mladim ljudima koji su ostali u svojim državama Zapadnog Balkana i osobno smatram da se dosta vremena i previše prostora u medijima daje onima koji odlaze iz svojih država, jer se time podupire kreiranje javnog mnijenja da u Zapadnom Balkanu ne vrijedi ostajati.

Smatram da mediji nose dosta odgovornosti u kreiranju javnog mnijenja i zato apeliram na iste da daju više prostora pozitivnim primjerima ostanka i uspjeha u našem regionu, jer vjerujte mi takvih primjera ima mnogo.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.