Self-help literatura obara rekorde

Piše: Miroslav Filipović

Pomaže li ljudima self-help literatura, sve te knjige i priručnici sa savjetima za uspjeh u životu? Ako je suditi već po usputnom pogledu na izloge knjižara ili top-liste najprodavanijih knjiga, odgovor bi trebao biti potvrdan. Knjige s formulama za postizanje uspjeha ili spašavanje od životnih brodoloma vrebaju na svakom koraku.

Čak se i na ljestvici 10 najčitanijih i najprodavanijih knjiga svih vremena, uz Bibliju, Mao Ce-tungove Izreke, Tolkienova Gospodara prstenova, Da Vincijev kod Dana Browna ili ciklus o Harryju Potteru, našao i Alkemičar slavnoga Paola Coelha, koji bismo također mogli svrstati u neku od podžanrovskih ladica self-help literature, ali i motivacijski priručnik Misli i postani bogat, kojeg je publicist Napoleon Hill, napisao 1937. na temelju životnih i poslovnih savjeta američkog milijardera Andrewa Carnegieja.

Misli iz školskih spomenara

U hrvatskim knjižarama već je neko vrijeme jedna od najprodavanijih knjiga Ljubav s neba, hit-naslov irske mističarke Lorne Byrne, žene koja navodno vidi anđele i svoja iskustva s njima pretače u duhovne savjete.

“Anđeli su mi rekli da je ljubav najsnažnija sila na svijetu. Ljubav je ta koja pomaže usmjeriti nas u pravom smjeru i koja nas tjera naprijed. Ljubav je ono zbog čega život vrijedi živjeti”, kaže ta Irkinja.

Iste misli, kojima Byrne obara tiraže i zarađuje velike novce, možda tek neznatno drugačije sročene, lako bismo našli u mnogim srednjoškolskim zadaćama i spomenarima.

Knjige za samopomoć Brune Šimleše u Hrvatskoj ili psihoterapeuta Zorana Milivojevića u Srbiji, ultimativni su hitovi. Šimlešini bestseleri Škola života – Kako kreirati istinsku sreću i Ljubavologija, doživjeli su već nekoliko izdanja i stalno su pri vrhu najprodavanijih knjiga. Slično je i s Milivojevićevim naslovima Formule ljubavi – Kako ne upropastiti sopstveni život tražeći pravu ljubav ili Emocije – Psihoterapija i razumevanje emocija.

Ti autori su “zlatne koke” svojim izdavačima u ova, po izdavačke kuće, vrlo nepovoljna vremena.

Šimlešina posljednja knjiga U rukavicama mi je ionako prevruće, također se mjesecima ne dâ s vrhova lista najprodavanijih knjiga.

“O duhovnosti u praksi i ljubavi već sam dosta pisao u prethodnim knjigama Škola života i Ljubavologija, ali naravno, to su neiscrpne teme pa ćemo i u ovoj knjizi brojnim pitanjima pridružiti njihove bolje polovice – odgovore”, reći će Šimleša o svojoj novoj knjizi.

A kao što i sam kaže, teme su neiscrpne jer svaka nova knjiga u tome žanru vješto postavlja niz novih ili pak recikliranih starih pitanja, dovoljnih da autorima ostave prostor, a čitateljima potrebu za novim naslovima.

‘Zlatne koke’ za izdavače

“S obzirom na činjenicu koliko je naše tržište malo, objavljuje se veliki broj naslova iz područja self-help literature. Na ponajbolje naslove svjetske produkcije domaća publika više ne mora dugo čekati. Nakladnici su prepoznali prodajni potencijal takvih naslova i važno je imati ovakve knjige u ponudi, jer za njima zaista postoji velik interes. A čitatelji su spremni kupiti kvalitetnu knjigu koja će ih nadahnuti i potaknuti na pozitivne promjene, motivirati da poboljšaju svoj život i bolje razumiju sebe i svoje odnose”, kaže Marina Kralj Vidačak, direktorica zagrebačke izdavačke kuće Planetopija.

Dok je, barem u Hrvatskoj, izdavaštvo u krizi, samopomagačka literatura, uz žanr fantazije, skandinavske krimiće i još poneko komercijalno štivo siguran je izdavački zgoditak. Ni autorima ni izdavačima nije teško “pročitati” kako je danas većina ljudi nezadovoljna svojim životima, poslom, financijskom situacijom, zdravljem…

Čini se da na plodnom tlu unutarnjih strahova i lomova nije teško postići uspjeh vještim žongliranjem riječima i mislima koje često naginju ili posve upadaju u pseudoznanstvenost, parapsihologiju i kvazifilozofiju. No, kao i u svakom žanru, ni u ovom nije sve jednoznačno, pa tako ni sve autore i naslove ne treba trpati u isti koš.

“Kvalitetna self-help literatura je ona koja se često oslanja na znanstvena istraživanja i utemeljena je na iskustvu, a čitatelju otvara novu perspektivu. To su knjige koje nam pomažu da razmišljamo na drugačiji i cjelovit način”, ističe Kralj Vidačak. 

Britanski novinar i publicist Francis Wheen u svojoj knjizi Kako su prodavači magle zagospodarili svijetom, nimalo ne štedi autore “samopomagačke” literature. Pionira tog, vremenom eruptiralog žanra, on prepoznaje u slavnom izumitelju, piscu i političaru, jednom od autora američke Deklaracije o nezavisnosti, Benjaminu Franklinu.

Franklinova knjižica iz 1773., pod naslovom Almanah sirotog Richarda bila je, prema Wheenu, “potpuri banalnih, no motivirajućih maksima” tipa “tko rano liježe i rano rani, zdravlje, imetak i pamet nitko mu ne brani” ili “slabašni udarci ruše i velika stabla”. Dva i pol stoljeća kasnije – kako napominje Wheen – “tržište šupljih fraza postalo je pretrpano”.

I doista, početkom ovoga stoljeća tzv. industrija samopoboljšanja koja osim knjiga i kataloga uključuje i audio-vizualna izdanja, seminare, treninge, savjetovanja i slično, samo u SAD je ostvarivala dobit od skoro 2,5 milijarde dolara godišnje. Već polovicom prošlog desetljeća njezin se ukupni prihod popeo na devet milijardi dolara, a 2012. ta je industrija bila teška 12 milijardi dolara. Dakle, rast od 10 milijardi dolara zabilježen je u samo 10 godina i to samo u SAD-u!

Moć medija pri tom usponu bila je ključna što se, prema Wheenu, najbolje vidjelo u strelovitom uspjehu Deepaka Chopre, američkog liječnika indijskog porijekla. Okrenuvši se od klasične medicine ka alternativnoj, Chopra je 1993. dobio priliku predstaviti se u emisiji slavne Oprah Winfrey.

Nakon gostovanja kod Oprah, Chopra je, kako s dosta ironije primjećuje Wheen, od “opskurnog putujućeg trgovca čudotvornim eliksirima, postao američki nacionalni guru” objavivši u idućih 10 godina čak 25 knjiga i na stotine kazeta, videa i CD-ova stvorivši “destilat istočnjačke filozofije i kršćanskih moralnih pouka” te ga “umutivši u pjenu za kupanje duše”.

Pripomoć za krizna vremena

Kao što je pripomogla Choprinoj promociji, desetak godina kasnije Oprah je presudno pridonijela i globalnoj popularnosti Australke Rhonde Byrne (prezimenjakinje već spomenute Irkinje Lorne) čija je knjiga Tajna postala apsolutni bestseler.

Tajna njezine Tajne doista je zagonetna jer je svijetu uspjela skupo prodati formulu uspjeha koja – vjerovali ili ne – glasi: Ako dovoljno vjerujete u ono što želite, onda ćete to i postići!

Da ipak ne bi ostalo na toj prostoj formuli, Byrne ju je pretvorila u nešto složeniju jednadžbu u kojoj je prvi korak do ostvarenja želje “fokusirati se na pozitivno, a ne negativno”, drugi je “vjerovati u ono što želite”, a treći i najzahtjevniji kaže da “treba živjeti ideju onoga što želite”.

Ono što se Byrneinoj “formuli” najviše zamjera (osim posvemašnje banalnosti), jeste prebacivanje odgovornosti za neuspjeh na onoga kome je savjet upućen. Drugim riječima: ako niste uspjeli postići cilj, znači da se niste pridržavali uputa. Nije li to, zapravo, tajna uspješnog self-helpa, onog u kojem ciljeve dosežu i “samopoboljšanja” ostvaruju ponajprije autori i izdavači? 

Naprečac bi mogli zaključiti da je popularnost self-help literature karakteristična za krizna vremena, pa da zato svjedočimo poplavi autora i novih naslova iz tog žanra.

“Kriza svakako ima važnu ulogu jer u njoj čovjek doživljava razočaranje u razne sustave – zdravstveni, ekonomski, zakonodavni. Zbog toga se budi svijest o tome da si sami možemo najviše pomoći i da jedino što nam preostaje jest da mijenjamo sebe, pa ćemo time možda potaknuti i promjene u društvu. No zapravo čovjek je od pamtivijeka u potrazi za odgovorima na mnoga životna pitanja, od onih koja se tiču zdravlja, do onih duhovne, filozofske prirode, smisla i svrhe života. Zato vjerujem da se ovaj žanr nije pojavio niti će nestati s nestankom krize, samo će se promijeniti fokus na određene teme unutar tog područja”, zaključuje direktorica Planetopije, Kralj Vidačak.

Izvor: Al Jazeera