Oglasi

Sela su nam prazna, a sada se prazne i gradovi

Epidemija je razgolitila sve probleme Hrvatske te se sve glasnije čuju razmišljanja o neophodnim promjenama u društvu.
Hrvatska već godinama, kaže Ljubo Jurčić, vodi deindustrijalizaciju u industrijskom društvuEPA - Ilustracija

Još samo prije nekoliko mjeseci, preciznije u tjednima početkom godine, situacija u Hrvatskoj izgledala je optimistično. Bilježila se rekordna zaposlenost, plaće su rasle, BDP je rastao, iza nas je bila još jedna rekordna turistička sezona, a očekivalo se i od ove da bude još bolja…

Sve je ukazivalo kako i građani Hrvatske dolaze polako na svoje i da će poslije godina krize, odricanja i stezanja remena konačno početi živjeti jednim ljepšim i kvalitetnijim životom.

A onda se dogodila epidemija korona virusa koja je pokazala koliko je to sve zapravo bilo umjetno i koliko malo treba da sve padne u vodu. Naime, korona virus je svima vrlo brzo pokazao da je Hrvatska ovisna o gotovo svemu, pa da čak niti hrane ne proizvodi dovoljno za svoje potrebe. O nekim običnim proizvodima, poput maski za lice, dezificijenasa i slično, da se i ne govori. Uvoz je bio i ostao prvi izbor.

Ključna je politika

Upravo radi toga sve češće se mogu čuti razmišljanja kako bi 2020. godina u Hrvatskoj trebala biti godina promjena, odnosno godina u kojoj će se napraviti korjenite promjene u društvu kako neki novi napredak i kvalitetniji život više ne bi bili umjetni.

Govori se o potrebi smanjenja broja županija i općina, oslanjanja na domaću proizvodnju, ulaganja u poljoprivredu, smanjivanja uvoza, reformi državne uprave, dizanja turizma na neku višu i profitabilniju razinu… Sve te promjene sve glasnije očekuju i sami građani jer su kroz godina iza nas uvidjeli da ovako više ne ide te da će Hrvatska iz godine u godinu sve više zaostajati za zemljama zapadne Europe.    

"Kada je riječ o industriji, tu će najviše toga ovisiti o utjecaju epidemije korona virusa na dalje ponašanje hrvatske politike. Ako epidemija našim političarima rasvijetli greške koje su napravile sve prethodne politike, a niti jedna nije ispravila i sada su one nikad vidljivije, moglo bi se govoriti o nekim promjenama. Neophodno je napraviti pravilne procjene ali i promjene smjera daljeg razvoja. Međutim, ako ne dođe do toga i nastavimo po starom onda se neće ništa dogoditi te ćemo i dalje pričati o istim problemima. Industrija će i dalje nastaviti da propada, barem ono što je ostalo od nje, a toga je malo", kaže bivši ministar gospodarstva i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić.

Pojašnjava i kako sve ovo što se pozitivno događalo u Hrvatskoj kada je riječ o povećanju zaposlenosti, BDP-a i slično nije rezultat nikakvog sustavnog rada i odluka nego najboljih uvjeta za gospodarstvo u povijesti EU i svijeta koji su vladali proteklih godina.

I za hrvatski turizam, koji iz godine u godinu donosi milijarde eura prihoda i održava državu, kaže kako treba korijenite promjene.

"Već godinama unazad Hrvatska vodi deindustrijalizaciju u industrijskom društvu. Ne samo da nemamo ekonomsku politiku, nego imamo i katastrofalnu strukturu ekonomije. Zapadne zemlje postale su razvijene kada su razvile prehrambenu industriju. Toga kod nas nema i zato su nam sela prazna, a sada se prazne i gradovi. Hrvatska danas uvozi 30 posto električne energije, a 50 posto ukupne energije. Farmaceutsku industriju smo prepustili strancima. To su nedopustive strateške greške jer smo si uništili ekonomske motore", rekao je Jurčić.

Obrazovanje ključni problem

Govoreći o mogućnosti promjena koje su toliko potrebne Hrvatskoj, hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić kaže kako ne očekuje nikakve promjene. Jedine promjene koje bi se mogle dogoditi su one na izborima, a i oni su redoviti tako da nema nikakve krize vlasti niti, kako kaže, bilo kakvih naznaka nekih većih promjena u bilo kojem segmentu društva.

Prema njegovim riječima, ključni problem u Hrvatskoj je obrazovanje i što prije se mora "dobiti mlade sugrađane koji će drugačije promišljati svijet oko nas, gledati na kultove ličnosti te imati snage priznati i ispraviti vlastiti greške, a uspjehe drugih pohvaliti".  

"Nažalost svih nas to se još neće dogoditi. Volio bih poslije ovoga iskustva sa koronom virusom više pažnje kao država pridajemo znanosti jer sada smo svi vidjeli koliko je ona važna za živote svih nas. Unatoč svim problemima sa kojima se suočavamo, situacija u Hrvatskoj danas je puno bolja u usporedbi sa zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije… Demokracija je u Hrvatskoj zaživjela, mediji su slobodni, postoji niz portala koji kritički prate rad vladajućih, a to je od iznimne važnosti. To je veliki uspjeh Hrvatske. Neuspjeh je što je i dalje prisutna korupcija i nepotizam", rekao je Klasić.

I politički analitičar Žarko Puhovski ne očekuje nikakve posebne promjene iako su one, kako kaže, ne potrebne nego nužne.

"U ekonomskom smislu neće biti nikakvih promjena. Hrvatska ne može bez turizma. Hrvatsko gospodarstvo nije ovisno o kineskim materijalima i proizvodima pa će tako i lakše izaći iz krize. Zbog toga se ekonomski ništa neće promijeniti te ćemo i dalje gledati u nebo nadajući se suncu i dobroj turističkoj sezoni od koje mnogo toga ovisi. Isto tako država će i dalje nastaviti da podržava poduzetnike, a ne zaposlenike. Drugim riječima, sve će ostati isto", mišljenja je Puhovski.     

Nestanak stranaka i političara

Niti u političkom smislu ne očekuje neke veće promjene, iako uskoro slijede parlamentarni izbori. Očekuje pobjedu HDZ-a i njihovu koaliciju za Domovinskim pokretom Miroslava Škore. Ne isključuje niti mogućnost stvaranja velike koalicije sa SDP-om. Pobjedu Restart koalicije, koju predvodi SDP, smatra gotovo nemogućom.

"Dobra stvar ovih izbora je što će se Hrvatska konačno riješiti tragedije koja se zove Blaženka Divjak koja je ministrica obrazovanja u Vladi, kao i Hrvatske narodne stranke (HNS). Njen mandat obilježilo je nesnalaženje i neprincipijelnost. Ovi izbori dovest će i do nestanka nekih drugih političkih stranaka i političara, što je također dobro. U političkom smislu moglo bi biti nekih promjena i tu priča o promjenama i reformama u Hrvatskoj staje", istaknuo je Puhovski.

Kada govori o mogućnosti promjena na "političkom nebu" Hrvatske, politički analitičar Davor Gjenero očekuje određene promjene ali ništa dramatično.  

"I dalje će dva glavna politička igrača biti HDZ i SDP. Političke stranke koje će i formalno nestati ne postoje u nekom značajnijem smislu niti danas. HSLS je već nestao, a nakon ovih izbora očekujem isto tako da nestanu HNS kao i stranka Milana Bandića. Vjerujem da istu sudbinu čeka i niz manjih stranaka koje niti inače ne predstavljaju nikakvu posebnu političku snagu u Hrvatskoj", smatra Gjenero.

Tvrdi kako su promjene potrebne i u gospodarstvu, turizmu, poljoprivredi te da bi 2020. godinu i sve što se dogodilo trebalo iskoristiti na najbolji način. Ipak, neizvjesno je hoće li se na takav korak odlučiti politička elita. Osnovni razlog tome je što svi oni znaju što bi takve promjene i reforme, među kojima je i smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi, značilo za njihove izborne rezultate.

Tek će se vidjeti kolika je budžetska rupa

"Turizam i gospodarstvo svakako trebaju jedan sasvim drugi smjer. Vlada RH je učinila značajne napore da se zadrži zaposlenosti i sačuvaju radna mjesta ali će unatoč tome tek posljednji kvartal ove i prvi kvartal iduće godine pokazati kolika je rupa u proračunu nastala i u kolikom je Hrvatska zapravo problemu. To je vrijeme da se krene sa reformama, a to je jedini način ako se želi osigurati efikasnost privatnog sektora i javna uprava u mjeri koja je odgovarajuća", rekao je Gjenero.

Dodaje kako je potrebno iskoristiti i određena iskustva iz epidemije korona virusa kada se vidjelo da se sa puno manjim brojem ljudi, uz uvođenje digitalizacije, može upravljati javnim poslovima. Očekuje i drastično smanjivanje broja općina i županija jer se, kako kaže, drugačije ne može preživjeti. Pri tome svakako treba sačuvati zdrave dijelove javnih službi.

"Svakako je da bi 2020. godina mogla postati jedna od ključnih godina za dalju budućnost Hrvatske. Ostaje da se vidi hoće li politika imati hrabrosti napraviti te promjene i u kojem će smjeru te promjene ići, odnosno hoće li zaista doći do promjena i reformi pa ćemo krenut naprijed ili će se zadržati ovakvo stanje i napraviti nekakve kozmetičke promjene i na taj način pridonijeti da i dalje o stanemo gdje smo", zaključio je Gjenero.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.