Šegrtovanje – budućnost stručnog obrazovanja
Projekat dualnog obrazovanja na kojem radi niz hrvatskih ministarstava, te privredna i zanatska komora, ima za cilj učenicima srednjih stručnih škola dati šansu za konkretno znanje i platu, a poslodavcima odgovarajuće radnike. Nadaju se da bi takozvano šegrtovanje uz pomoć evropskih fondova moglo postati budućnost stručnog obrazovanja, te da bi u konačnici zaustavilo iseljavanje mladih, javlja reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.
O tome kako se pravilno upravlja modernim mašinama, priprema alat ili obrađuju dijelovi, sedamnaestogodišnji Leon, kaže, nije mogao naučiti u školi. Zato je na plaćenoj praksi – tokom školske godine, ali i praznika.
“Naučio sam upravljati mašinom, pisati program sam naučio, moramo si sve pripremiti. Ja sam tu išao na praksu s ciljem, jer sam se nadao da bum ostal raditi u Kostweinu”, kaže Leon Puškadija.
Austrijska kompanija za proizvodnju mašina u Varaždinu, osigurala je prostor, strojeve i osobu kako bi obrazovali svoje buduće zaposlenike. U posljednje četiri godine, ravno iz srednje škole, na posao su primili tridesetak radnika.
“Osam mjeseci prije kraja školovanja oni se raspoređuju na radno mjesto koje će vjerojatno kasnije i raditi. Dok radniku kojeg zaposlimo, koliko ja vidim iz iskustva, koji je vani negdje završio obuku, treba do tri mjeseca da bi shvatio sistem firme”, objašnjava Božo Golubić, voditelj prakse.
Zahtjevi kompanija
Treba opstati na globalnom tržištu, kaže Hans Kostwein, direktor firme, a snaga je u – zaposlenicima.
„Dualno obrazovanje, kakvo imamo u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, donosi velike prednosti jer mladi veliki dio praktičnog obrazovanja dobiju izravno u kompanijama. Tako možemo formirati mlade prema zahtjevima kompanijama u vrlo ranoj fazi”, kaže Kostwein.
No takve su kompanije u Hrvatskoj, zasad iznimka.
Kako bi provjerili jesu li poslodavci u Hrvatskoj uopće zainteresirani za dualno obrazovanje, Hrvatska gospodarska komora provela je preliminarnu anketu među najvećim kompanijama.
Ispitivanja se nastavljaju, ali već sada bi kompanije bile spremne uzeti gotovo hiljadu prodavača, 700 zavarivača, više od hiljadu kuhara i konobara, 560 krojača i šivača, a i zanimanja poput zidara, tesara, strojobravara, pa i vozača, itekako imaju budućnost u Hrvatskoj.
Više u videosnimku…
Izvor: Al Jazeera