Šef njemačke diplomatije moli Poljake za oproštaj zbog nacističkih zločina

Šef njemačke diplomatije Heiko Maas zamolio je u Varšavi poljski narod za oproštaj za sramno gušenje u krvi Varšavskog ustanka prije 75 godina i za to što su Nijemci sravnili sa zemljom veliki dio Varšave.

Njemačka ambasada uključila se u obilježavanje godišnjice izbijanja Varšavskog ustanka, spustivši zastave na pola koplja kao izraz žaljenja za to što su njemačke okupatorske vlasti ugušile ustanak u krvi a zatim kao odmazdu pretvorili u ruševine glavni grad Poljske, prenosi Beta.

“Nijemci su odgovorni za tu okrutnost. Uništenje Varšave bilo je svjestan udarac zadat zbog toga da se uništi sve što je dio poljskog identiteta. Varšava je uništena, ali nije slomljena. To nisu dopustili žitelji Poljske, ni oni koji su 1. augusta 1944. godine učestvovali u ustanku ili pomagali ustanicima, ni naredna pokoljenja koja su ponovo izgradila Varšavu”, kazao je u Varšavi šef njemačke diplomatije Heiko Maas koji zajedno sa poljskim zvaničnicima učestvuje u centralnom državnom obilježavanju godišnjice.

Borba za budućnost svijeta

Šef njemačke diplomatije je u Muzeju Varšavskog ustanka u susretu sa mladima zamolio poljski narod za oproštaj i naglasio koliko se stidi za sve što je Njemačka tokom Drugog svjetskog rata nanijela Poljskoj.

“To nije bila obična borba. To je bila borba ne samo za Poljsku već i za budućnost svijeta. Možemo mirno da kažemo da se ustanici nisu borili samo za bolju Poljsku, nego za to da Poljska uopće postoji ali su se borili i za bolji svijet. Zato je cijeli svijet dužan da se sjeća ustanika u Varšavi ovih dana i tog velikog ustanka u ljeto 1944. godine”, kazao je u Muzeju Varšavskog ustanka poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Predsjednik Poljske Andrzej Duda položio je u četvrtak vijenac pred spomenik žrtvama masakra u varšavskoj četvrti Vola gdje su nacisti gušeći ustanak ubili 2.500 građana Varšave.

“Ovo je jedno od mnogih mjesta u Varšavi gdje su sahranjeni pobijeni nevini civili. U tim prvim danima augusta 1944. godine Nijemci su ubijali gotovo 10.000 ljudi dnevno. Teško je da to danas uopće zamislimo ali to je bio veliki masakr o kome se godinama u komunističkoj Poljskoj nije ništa govorilo”, podsjetio je predsjednik Duda.

Odavanje počasti

Tokom cijelog dana kompletni državni vrh Poljske kao i predstavnici Varšave, poljski ratni veterani kao počast ustanicima polažu vijence i pale svijeće pred spomenicima vezanim za taj najveći oružani ustanak u okupiranim gradovima Evrope tokom Drugog svjetskog rata.

Varšavski ustanak od 1. augusta do 2. oktobra 1944. godine ostao je zabilježen i kao jedan od najvećih poraza, između ostalog i zbog pogrešne procjene komandanata pokreta otpora i poljske ilegalne Zemaljske armije da će ustanicima u pomoć priteći Crvena armija koja se već bližila Varšavi i da će okupacione vlasti kapitulirati i predati Varšavu Poljacima.

Varšavski ustanak diglo je između 40.000 i 50.000 boraca, iako Zemaljska armija nije imala oružje za sve njih, a na vijest o izbijanju Varšavskog ustanka Heinrich Himmler izdao je naređenje da se ne uzimaju zarobljenici i da se Varšava sravni sa zemljom i na taj način posluži kao zastrašujući primjer za cijelu Evropu.

U borbama u koje su se uključivali masovno i civili, poginulo je 18.000 ustanika a 25.000 je ranjeno a najviše su stradali Varšavljani civili kojih je poginulo 180.000.

Kada su ustanici 2. oktobra 1944. kapitulirali gotovo 550.000 Varšavljana istjerano je iz grada a Hitlerovi nacisti obistinili su Himmlerovu prijetnju i zaista sravnili sa zemljom veliki dio poljske prijestolnice.

Izvor: Agencije