Oglasi

Schennach za AJB: Država BiH po viziji života Ivice Osima

Političari u BiH su odvojeni od svakodnevnice... Daytonski sporazum nije ustav... Ivica Osim je uspio da Nogometni savez BiH ima jednog predsjednika!
Ivica Osim ne poznaje etničke grupe, on je uvijek na BiH gledao kao na jednu državu, kaže SchennachParlamentsdirektion/WILKE/klub.spoe.at

Prošlost ne smije biti zaboravljena, ali mora se graditi budućnost, poruka je austrijskog parlamentarca i bivšeg novinara Stefana Schennacha Bosni i Hercegovini, zemlji koja mu je, kako kaže, prirasla srcu.

Političar Socijaldemokratska stranka Austrije (SPO) i član Bundesrata, gornjeg doma Austrijskog parlamenta, u svom je govoru pred Vijećem Evrope uputio oštre kritike na račun političara u BiH, a govorio je, između ostalog o situaciji u Mostaru, masovnom odlasku mladih iz zemlje i Daytonskom ustavu.

Sa Schennachom, koji je svoje divljenje prema bh. nogometnom treneru Ivici Osimu pretočio u knjigu, smo razgovarali o evropskoj perspektivi zemalja regije, političkoj situaciji u BiH i zabrinjavajućim porukama koje dolaze od dijela austrijskog političkog establišmenta kada je u pitanju ta zemlja.

  • Nedavno ste u govoru pred Vijećom Evrope kazali da je BiH zemlja u koju ste uvijek bili zaljubljeni. Šta vas toliko veže za BiH?

- Bosna i Hercegovina je multinacionalna zemlja, BiH je tragedija, BiH predstavlja toliko puno stvari, ta zemlja je mjesto gdje se religije i kulture spajaju. BiH mi je prirasla srcu.

  • Vijeće Evrope je usvojilo rezoluciju o BiH, njome se kritizira činjenica da u BiH još nisu provedene ustavne promjene kojima bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Sejdić-Finci i Pilav. Kako vi generalno gledate na političku situaciju u BiH, šta političari moraju uraditi da bi zemlja napredovala?

-Treba se desiti potpuna promjena političkih aktera. BiH je u dubokoj agoniji. Ništa više ne ide, ništa se ne kreće. Ogroman je broj političara i političarki koji su potpuno odvojeni od svakodnevnog života Bosanaca i Hercegovaca. BiH je jedina zemlja koja ne poznaje građanke i građane, nego samo tri etničke grupe. To je nepodnošljivo. Modernizacija ustava se mora desiti. Kazao sam i da je Nogometni savez BiH jedina institucija u toj zemlji koja ima jednog predsjednika. Svugdje po trojica, prestanimo sa tim besmislicama!

Daytonski sporazum je donio mir, ali on nije ustav. Greška koja je napravljena jeste ta da se na Dayton gleda kao na ustav.

  • U vašem govoru ste spomenuli i grad Mostar, gdje su posljednji izbori održani 2008. Šta je rješenje, postoji li opasnost, kako neki političari tvrde, 'da cijela BiH postane Mostar'?

- Da, ali ako ti političari žele snositi odgovornost, a ne znaju uopće šta je to, za mlade ljude koji svakodnevno odlaze iz BiH. Ne znam nikoga u BiH, od mladih ljudi, ko vidi budućnost u toj zemlji. A kada kažem mladi ljudi, mislim na osobe do 40 godina. Oni kažu: “Mi želimo u drugu zemlju, svejedno koju, samo da odemo odavde“. Mostar je sramota, to je jednostavno jedna sramota. Pa niko na lokalnom nivou nije sposoban da poduzme neku akciju, a svi političari leže u svojim 'grobnicama' i kradu omladini budućnost.

  • Kako gledate na odnos susjednih zemalja prema BiH, nekada se čini da one svojim djelovanjem ne doprinose napretku zemlje i stvaranju stabilnog političkog okruženja?

- To može biti slučaj, ali ne može izreka uvijek biti inostranstvo. Rješenje je u samoj državi. Ljudi moraju imati hrabrost da jednostavno pređu preko tih etničkih 'grobnica'. Prošlost ne smije biti zaboravljena, ali mora se graditi budućnost.

  • Krajem 2017. su u Austriji održani izbori. Pobjedu je odnijela Austrijska narodna stranka (OVP) austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, a u vlast je ušla i krajnje desna Slobodarska stranka (FPO), čiji lider i sadašnji vicekancelar Heinz-Christian Strache otvoreno tvrdi da Republika Srpska treba dobiti mogućnost da se izjasni o nezavisnosti". Da li ovakve i slične izjave ugrožavaju stabilnost BiH, ali i cijele regije?

- Taj čovjek ne zna šta govori. Taj čovjek nema nikakvo geopolitičko znanje. On ne poznaje BiH. On “blebeta“ o stvarima koje su komplicirane i to zbog činjenice da su neke tamo srpske desničarske stranke savjetovale Srbe u Austriji da biraju FPO. To je neodgovornost posebnog ranga i mislim da je on u tom pogledu već vraćen na zemlju. To je jednostavno toliko glupo 'blebetanje' koje može u nekim okolnostima imati teške posljedice.

  • U februaru bi trebala biti usvojena nova strategija Evropske komisije ze Zapadni Balkan. Šta očekujete od finalnog nacrta te strategije?

- Sa sigurnošću mogu reći da su Srbija i Crna Gora najbliže članstvu. Bosna i Hercegovina je nekada bila jedna od predvodnica u regiji u tom pogledu, a sada je na Balkanu na zadnjem mjestu. To se mora reći. Ona je i iza Albanije i Makedonije kada su u pitanju eurointegracije. Ako neke od regionalnih zemalja žele članstvo i rade na tome, onda su to Srbija i Crna Gora. I Makedonija je nekada bila jedna od predvodnica, ali se i to promijenilo proteklih nekoliko godina. Ipak, i Makedonija je ispred BiH, BiH je zadnja.

Iz ove perspektive je prijem BiH u Evropsku uniju nezamisliv. Država koja nije država, ne može biti članica EU-a. Smiješno je da se na svaki sastanak šalju tri predstavnika. Toliko mi je žao zbog BiH, stvarno mi je toliko žao, ali zemlja u kojoj ustav ne funkcionira, u kojoj su narodi podijeljeni, u kojoj se djeca iz mješovitih brakova tjeraju da se od jednog roditelja odvoje, ne može u EU. To je sve nepodnošljivo. BiH je deset godina nakon rata zaboravljena od strane međunarodne zajednice, ali ona nije ništa pozitivno uradila kako bi podsjetila na svoje postojanje.

U svaku strategiju Evropske unije će i BiH biti uključena, ali članstvo je beskrajno daleko. O tome sada uopće ne trebamo govoriti.

  • Političari u BiH često kažu: 'Kada ste u slučajevima Bugarske i Rumunije zatvorili oči, zatvorite i ovdje'.

- Rumunija i Bugarska su zemlje sa jasnim ustavom. U Rumuniji i Bugarskoj nema Mostara. Rumunija i Bugarska nisu podijeljene, iako, primjerice u Bugarskoj živi 10 posto ljudi koji imaju turske korijene. Tamo ima i pripadnika Roma, ali svi su oni Bugari. To u BiH nema. Mora se prvo otkloniti ta politika podijeljenosti, onda je potreban normalan ustav, onda normalna vlada i onda se može vidjeti dalje. Smiješno je da se 20 i više godina nakon rata u BiH nije uradilo više. Perspektive za članstvo nema kada se godinama negiraju presude Evropskog suda za ljudska prava.

  • Iako ste političar, napisali ste i knjigu o bh. nogometnom treneru Ivici Osimu –“Die Welt ist alles, was der Ball ist (Svijet je sve ono što je lopta)“. Kojim povodom ste to uradili? Zanimljivo je da Ste u svom govoru pred Vijećem Evrope kazali da ne razumijete “zašto u BiH mogu da angažiraju svoje snage za nogometne utakmice, a ne mogu za druge stvari“.

- Ivica Osim je osoba koja se uvijek korektno ponašala. Ivica Osim ne poznaje etničke grupe. On je uvijek na BiH gledao kao na jednu državu. On isto razgovara sa Miloradom Dodikom, kao i sa ostalima. Uvijek je pokušao raditi ono najbolje za svoju zemlju. On je bio zadnji i najpopularniji trener nogometne reprezentacije Jugoslavije. Ova velika ličnost je bio moj motiv da napišem knjigu. Ta knjiga se bavi svim pitanjima: religijom i historijom Balkana, siromaštvom i bogatstvom... Ivica Osim nije samo bio jedan od najvećih nogometaša u vrijeme Pelea i jedan od najznačajnijih trenera, nego i univerzitetski profesore filozofije i matematike.

On je, naprimjer predvidio 2002. nastajanje oružane grupe Islamska država Irak i Levant. Tada je kazao: “Oni će doći, imat će druga imena i bit će brutalniji“. To je bila reakcija na Osamu bin Ladena.

Pravi motiv za pisanje knjige je bio taj, što nikada nisam vidio da neko reagira na jednu situaciju kao što je on: “Došao sam kući nakon posla i upalio televizor. Tada sam naletio na intervju sa Ivicom Osimom, gdje ga novinar nakon utakmice uzbuđeno pita kako se osjeća nakon prvog puta da je jedan austrijski tim pobijedi na strani. On je gledao kao da je njegova ekipa izgubila 10:0. Kazao je da se ne može veseliti, jer je tako uništio snove najmanje 11 ljudi. Pritom je mislio na Panathinaikos. Tada sam se zapitao: “kakav je ovo čovjek?“. Tada sam počeo istraživati. Tada sam saznao o tragediji, ratu, njegovoj porodici, ostavci u Beogradu nakon opsade Sarajeva.

Pratio sam ga skoro 15 godina i vodio s njim intervjue. Posjećivao sam ga u Japanu, kada je bio na rehabilitaciji, pa u Sarajevu. Te šetnje kroz Sarajevo sa Ivicom Osimom neću nikada zaboraviti. I nakon moždanog udara je uspio da doprinese tome da Nogometni savez BiH ima jednog predsjednika. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko me također pitao kako je Osim to uradio, a ja sam  mu rekao da mora pročitati knjigu kako bi to saznao.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.