Savez za promjene koji ništa ne mijenja

Piše: Mladen Mirosavljević

Sportskim rječnikom rečeno, ako pobjednik ne mijenja taktiku u okviru strategije kojom nadmudruje protivnika u ostvarenoj utakmici, a protivnik to i dalje ne uviđa, onda pobijeđeni nikada neće postati pobjednik. To je, za razliku od opozicije, odavno shvatio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, prepoznavši da je ovo vrijeme populista i nadmetanja bez fer-pleja i da cilj opravdava sredstvo. Od izbora do izbora neprestano pronalazi nove taktike kako bi bio u prednosti ispred protivnika, dobijajući izbore na jednu te istu “foru”. To je za sada, napokon, izgleda, u okviru opozicionog Saveza za promjene jedino shvatio bivši entitetski predsjednik i lider Narodne demokratske partije Dragan Čavić, koji je izjavio ono što u svojim tekstovima, na ovom mjestu, pišem već mjesecima: da se opozicioni Savez za promjene, koji participira u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, sastaje jedino kada treba reagovati na Dodika.

“Ne mogu da prihvatim da mi nemamo inicijativu da definišemo politike koje će biti svima u ovoj zemlji jasne, i to po svim pitanjima koja nas opterećuju. Treba nam jasan politički stav. Ja insistiram na tome da Savez za promjene definiše svoje politike po svim pitanjima i da te politike budu osnov za djelovanje Saveza. Ako toga nema, mi smo i dalje opozicija, ali onda ne izgledamo kao koherentna i organizovana struktura koja se zove Savez za promjene. Mi smo, u principu, stalno trčali za nekim Dodikovim inicijativama i stalno davali odgovore na pitanja koja on konstantno postavlja i zatrpava nas njima svaki dan. A ja mislim da je Dodik prošlost i da njime ne treba da se bavimo”, kategoričan je Čavić.

Nisam siguran koliko će to doprijeti do ostalih opozicionih lidera i koliko su spremni da to stanje promijene dosljedno u praksi. A, to je Dodik shvatio davnih dana, stalno igrajući utakmicu na način i na dijelu terena koji to sam odredi, naizgled veoma dosljedan sebi i radeći sve u interesu nacije i naroda. Ovog puta smislio je nešto čime opozicija, i svi u Republici Srpskoj, treba da se zabavljaju do sljedećih opštih izbora kroz dvije godine i na čemu misli dodatno oslabiti opozicione stranke sve dok se međusobno ne razjedine, a Savez za promjene raspadne, baveći se sami sobom, kao što to čine od završetka lokalnih izbora, na kojima su katastrofalno izgubili.

Opozicija je ‘izdajnička i probosanska’

Zauzvrat su i dalje ostali da participiraju u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, zbog čega je njihov legitimitet potpuno upitan, a što Dodiku savršeno odgovara. On i ne bi bio toliko upitan da su bar na nivou Bosne i Hercegovine napravili ijedan potez koji bi pokazao da imaju neki smislen koncept na kojem istrajavaju i dokazuju da se po bilo čemu razlikuju od vladajuće koalicije, osim istog načina kadroviranja na osvojenim funkcijama.

I dok priču o referendumu, veoma lošoj ekonomskoj situaciji, nezaposlenosti i provođenju Reformske agende malo ko i spominje, Dodik je nametnuo novu, krupnu temu, kojom bi svi trebalo da se bave do opštih izbora za dvije godine, koje vladajuća koalicija planira ubjedljivo dobiti. Entitetska Vlada je, na inicijativu Dodika, donijela zaključak kojim su sva ministarstva zadužena da naprave analizu zakona i troškova institucija Bosne i Hercegovine nastalih prenosom 68 nadležnosti iz njihovih resora, koliko ih je pobrojano, na nivo Bosne i Hercegovine, a sve je to navedeno u dokumentu “Spisak prenesenih nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na Bosnu i Hercegovinu”.

Zatim će pojedinačne analize biti objedinjene u jedan dokument, koji će biti upućen na razmatranje Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ako se time ne bude bavila, ili u entitetskoj Skupštini bude imala drugačije mišljenje o tome, opozicija će ponovo, dodatno, biti anatemisana kao “izdajnička” i “probosanska”, čime će njeno rušenje u očima entitetskih glasača biti ubrzano nastavljeno, dok se bude koprcala u vlastitom nesnalaženju.

Svima je jasno da je Dodikova inicijativa, koju osim opozicije, gura i u Narodnu skupštinu, ali i cjelokupnoj javnosti, naizgled smislena i privlačna entitetskim građanima, ali samo naizgled. Realno analizirajući, ta inicijativa nesprovodiva je u stvarnosti i u suprotnosti je i sa sadašnjim pravnim, unutrašnjopolitičkim i društvenim ustrojstvom Bosne i Hercegovine i sa svim težnjama ove zemlje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, kao i svim izjavama koje Dodik daje u susretu s međunarodnim zvaničnicima.

Važne su samo pare

Dok se, s jedne strane, maltene zaklinje kako Bosna i Hercegovina nema drugu alternativu za Evropsku uniju i njene vrijednosti, Dodik, s druge strane, “gura” suprotnu priču, koja je dezintegraciona i u praksi potpuno neprovodiva. Dok, s jedne strane, insistira na povratku nadležnosti, ostaje činjenica da je upravo njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata, na samo jednoj sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine 2005. godine, verifikovao 25 nametnutih zakona. Upravo u ovom trenutku ingerencije u bankarskom sektoru se s entitetskog prenose na nivo Bosne i Hercegovine, a supervizija prepušta Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Dakle, zdravorazumski posmatrano, čak i u državi kao što je Bosna i Hercegovina vraćanje nadležnosti s nivoa Bosne i Hercegovine na entitetski nivo značilo bi razgradnju ovakve države i njeno vraćanje u 1995. godinu i neposredni završetak rata, o čemu u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine niko i ne pomišlja. Očito je da Dodik, osim matiranja opozicije ovom inicijativom radi inicijative, želi da amortizuje negativne posljedice u javnosti svih budućih prenosa nadležnosti s entitetskog na nivo Bosne i Hercegovine, kao i sve one bolne rezove koji moraju proizaći iz realizacije Reformske agende i potpisanog Pisma namjere s Međunarodnim monetarnim fondom, na osnovu kojeg se dobio kreditni aranžman neophodan za preživljavanje entiteta.

A priča koja nas čeka do opštih izbora neće biti laka. Recimo, kada je samo riječ o budžetu za sljedeću godinu, koji treba da iznosi oko 3,1 milijardu konvertibilnih maraka (oko 1,55 milijardi eura), 800 miliona KM (oko 400 miliona eura) odnosi se na otplatu spoljnog duga Republike Srpske. A tek svi ostali problemi s kojih pažnju treba skrenuti nekom “jakom” temom kojom će se svi baviti…

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera