Saudijska Arabija posudit će 58 milijardi dolara; kuda ide novac?

Ukupni vanjski dug zemlje naglo je skočio u posljednjih pet godina (EPA)

Imajući u vidu rast javnog duga i smanjenje deviznih rezervi, može se reći da ekonomska kriza u Saudijskoj Arabiji ide u pravcu eskalacije u sljedećim mjesecima.

U izvještaju koji je objavio britanski portal Middle East Eye Mohamed Ayesh kaže da je saudijski ministar finansija Mohammed al-Jadaan nedavno otkrio da će njegova vlada ove godine posuditi 220 milijardi saudijskih rijala (58,6 milijardi dolara).

Ustvari, ta najava baca svjetlo na sve veći teret duga u zemlji i nameće pitanja o finansijskom položaju Rijada, posebno nakon što je Kraljevina prije nekoliko godina zabilježila jednu od najnižih stopa duga u svijetu.

Saudijska Arabija spada u najveće ekonomije u arapskom svijetu i jedina je arapska članica G20, osim toga što je najveći izvoznik nafte na svijetu.

Regionalni utjecaji

Ayesh je objasnio da je ekonomski prosperitet u Saudijskoj Arabiji privukao milione kvalificiranih arapskih i stranih doseljenika koji rade za saudijske kompanije i javne institucije. Kao rezultat toga, ekonomski pad u zemlji imat će utjecaja i na cijelu regiju.

Usred teške globalne ekonomske krize koju je izazvala pandemija korona virusa Saudijska Arabija suočila se s velikim padom cijena nafte i poremećajem vjerskog turizma u svetim mjestima Meki i Medini, s obzirom na to da milioni posjetilaca ove godine nisu mogli putovati u tu zemlju radi obavljanja vjerskih obreda.

Čak i prije brojnih kriza koje su se pojavile posljednjih mjeseci podaci Svjetske banke otkrili su da bruto vanjski dug Saudijske Arabije premašuje 183 milijarde dolara na kraju 2019, u odnosu na 151 milijardu dolara na kraju 2018, te da će ta brojka dodatno porasti u ovoj godini.

Rast duga

Ukupni vanjski dug zemlje naglo je skočio u posljednjih pet godina: krajem 2014, nekoliko mjeseci prije početka rata u Jemenu, iznosio je nešto manje od 12 milijardi dolara, što pokazuje da je stopa skočila za više od 1.500 posto u proteklih pet godina.

U istom petogodišnjem razdoblju smanene su i novčane rezerve. Izvještaji Monetarne agencije Saudijske Arabije pokazuju da su ukupna rezervna sredstva zemlje procijenjena na 732 milijarde dolara na kraju 2014, ali da su pala na 499 milijardi dolara do kraja 2019. To znači da je u roku pet godina “isparilo” 233 milijarde dolara.

Ti podaci pokazuju da je u pet proteklih godina, dok je Saudijska Arabija pozajmljivala desetke milijardi dolara iz inozemstva, također povlačila sličan iznos iz državnih rezervi.

Što je još važnije, sve te brojke datiraju od kraja 2019, prije pada cijena nafte, širenja korona virusa i pada putovanja i globalne trgovine. Kuda je onda otišao sav taj novac?

Posrednički ratovi

Iako je nejasno kamo su usmjerena sva ta sredstva, znatnu promjenu u tom razdoblju označio je početak rata u Jemenu u martu 2015, kao i drugi regionalni sukobi u Libiji i Siriji, koji su se pretvorili u posredničke sukobe, privlačeći različite zaljevske igrače.

S druge strane, Rijad je nedavno najavio veliku kampanju štednje, koja uključuje smanjenje od osam milijardi dolara za ambiciozni program reformi “Vizija 2030”, koji je bio glavni prioritet prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Na kraju, s rastom javnog duga i padom rezervnih sredstava, ekonomska kriza u  Saudijskoj Arabiji na putu je da eskalira u sljedećim mjesecima, pogotovo ako ne dođe do ponovnog povišenja cijena nafte i ako se nastavi pandemija korona virusa, što prijeti najgorom recesijom još od Velike depresije.

Izvor: Agencije