Oglasi

Šarović pozvao Hrvatsku da revidira sporni pravilnik

Naknade za voće i povrće trebaju kao i drugdje u EU, što bi državama nečlanicama bilo prihvatljivo, smatra Šarović.
Hrvatska nas ne smije ljutiti, nego nas mora poštovati, kazao je ŠarovićEPA

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović smatra da je najbolje rješenje za trgovinski spor koji je nastao između Hrvatske i država zapadnog Balkana, zbog povećanja iznosa pristojbi za nadzor nad kvalitetom uvezenog voća i povrća, izmjena te odluke i primjena tarifa kakve vrijede u drugim državama-članicama Europske unije.

Nada se dogovoru o tom pitanju sa ciljem izbjegavanja protumjera koje bi svakako utjecale na hrvatski izvoz na tržište susjednih zemalja.

U međuvremenu su i ministri poljoprivrede iz Srbije i Hrvatske razgovarali o mjerama koje je uvela Hrvatska.

Srbijanski ministar Branislav Nedimović za Al Jazeeru je rekao da je od hrvatskog kolege tražio da se "naknade vrate na nivo pre povećanja, jer su one sada mnogo više od troškova za fitosanitarne kontrole u drugim zemljama".

Hrvatska je za 22 puta povećala naknade za fitosanitarnu inspekciju za uvozne poljoprivredne proizvode, pa će Ministarstvo poljoprivrede u Srbiji tek analizirati koliki gubici su nastali primjenom novih mjera na granici s Hrvatskom.

"Ono što je dobro za Srbiju u ovom trenutku da nismo imali toliku količinu poljoprivrednih proizvoda koja je išla na prostor Hrvatske. Jedan deo jesmo, ali nama najveći deo posla je u kasnijim mesecima i moramo ovo da spremimo da ne bi ti proizvodi bili ugroženi kad dođe septembar, oktobar i novembar", rekao je Nedimović.

Šarović je, pak, novinarima u Sarajevu potvrdio kako je za ponedjeljak, 7. kolovoza dogovoren sastanak ministara trgovine odnosno poljoprivrede balkanskih država pogođenih odlukom hrvatskom Ministarstva poljoprivrede o novom pravilniku za provedbu fitosantitarnog nadzora nad uvezenim voćem i povrćem.

Utvrditi zajednički stav

Ministri iz regije u Sarajevu će se okupiti već u nedjelju navečer, a za ponedjeljak je zakazan formalni sastanak s ciljem usuglašavanja zajedničkog stajališta.

"Namjera nam je izaći sa zajedničkim stavom ako je to moguće", kazao je Šarović objašnjavajući kako ipak nisu sve države u istoj poziciji jer, primjerice, Crna Gora u Hrvatsku izvozi znatno manje poljoprivrednih proizvoda nego BiH.

I Nedimović je za "zajednički stav svih zemalja koje su oštećene ovim merama", jer je to po njemu "jako važno".

Svi su ipak na tragu očekivanja da će se postići dogovor s Hrvatskom, a Šarović je kazao kako je najbolji način da Hrvatska povuče ovaj svoj pravilnik ili da ga revidira tako da naknade budu na razini ostalih europskih država, što bi za trgovinske partnere izvan EU bilo prihvatljivo.

On drži kako uvođenje protumjera ne bi bio dobar put, no ističe kako je BiH u Hrvatsku u 2016. godini izvela poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od tek pedesetak milijuna eura dok je hrvatski izvoz takvih proizvoda u BiH bio čak 300 milijuna eura.

"Hrvatska to mora imati u vidu, ne smiju nas ljutiti, a prije svega nas mora poštovati", kazao je Šarović.

On je istodobno potvrdio kako u BiH intenzivno rade na dobivanju dozvole za početak izvoza peradi i peradarskih prerađevina na tržište EU, a pritom je primarna meta tržište Hrvatske.

Dolazi i inspekcija

Do ulaska Hrvatske u EU peradarski uvoz iz BiH bio je vrijedan oko pet milijuna eura na godišnjoj razini, a nakon toga je obustavljen s obzirom na stroga pravila kvalitete koja vrijede u Uniji.

Potkraj rujna u BiH stiže inspekcijski tim Glavnog ravnateljstva EU za zdravlje i sigurnost hrane kako bi provjerio ispunjavaju li četiri odabrane tvrtke iz BiH kriterije za izvoz na tržište Unije.

"Nadamo se da će biti odobren sistem kojega imamo BiH i da će se u zemlje EU moći početi izvoziti pileće meso, njihove prerađevine, a nadamo se i jaja", kazao je Šarović. dodajući kako je riječ o sektoru koji ima veliki potencijal za širenje.

Procjena je kako peradarski sektor u BiH zapošljava najmanje 10.000 osoba koja sudjeluju u cijelom proizvodnom lancu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.