‘Šarena revolucija’: Jesen će biti vrelija od ljeta

Piše: Fuad Kovačević

Duže od 40 dana traju protesti u svim većim makedonskim gradovima i naseljima. I, kako tvrde, građanski aktivisti, ovaj svojevrsni otpor vladajućoj garnituri, simbolično nazvan “Šarena revolucija”, neće stati sve dok ne bude ispunjeni njihovi uvjeti, ili, jednostavnije rečeno, dok ne padne vlada Nikole Gruevskog.

Svakog dana iza 18:00 sati na gradskim trgovima se okupljaju aktivisti, predstavnici nevladinog sektora, novinari – ukratko građani “naoružani” zastavama, transparentima, trubama, pištaljkama… šalju jasan signal vladajućim partija šta misle o njihovoj desetogodišnjoj vladavini.

“Ovo što sada imamo u Makedoniji počelo je zapravo 2006. godine kada je startala diktatura. Organizirani aktivizam protiv režima je krenuo kasnije, 2009. godine, rastao svakim danom, kako je vlast bila brutalnija. Kulminacija je bila 17. maja prošle godine, kada se desio masovan nepartijski, građanski protest. Uslijedio je Dogovor iz Pržina, koji je danas praktično mrtav”, objašnjava za Al Jazeeru Marjan Zabrčanec, građanski aktivista.

Kaže kako ovaj sporazum nije propao samo zbog toga što su otkazani izbori najavljeni za 5. juni; pravi razlog je što nisu uspunjeni svi neophodni uslovi za nove, demokratske izbore – pročišćeni izborni spisak, da se država odvoji od političkih partija i da se omogući sloboda medija.

Jači revolt, manje straha

“Jedino što smo dobili je jači građanski revolt, manje straha, a u međuvremenu je formirano Specijalno tužilaštvo, koje procesuira kriminalce”, dodaje.

Donedavno se protestiralo u 24 grada, trenutno poslijepodnevni marševi ulicama organiziraju se u u 21 gradu. Vlasti su pokušale odgovoriti kontramitinzima, ali je to kratko trajalo, jer niti su ti protesti bili masovni, niti su imali pravi razlog i cilj.

“Siguran sam da uskoro slijedi razrješenje ove situacije, jer će neminovno uslijediti radikalizacija građanskog otpora. Ne mogu sada reći u kojoj će to formi biti, ali mislim da će se ići u pravcu blokiranja institucija i ustanova režima, saobraćajnica… Znam da to može dovesti do neželjenih situacija, uličnih nereda, pa i sukoba, ali to neće inicirati ljudi koji protestiraju, čak će to pokušati spriječiti”, govori Zabrčanec dok se priprema za još jednu protestnu šetnju.

Maja, Gordana i Radmila: Protestiramo protiv Vlade (Foto: AJ)

“Prvi je povlačenje uredbe o aboliciji predsjednika Ivanova, a to će se dogoditi u potpunosti, bez obzira na to što vladajuće VMRO-DPMNE i DUI nekim političkim manevrima pokušavaju to odgoditi, ili bar selektirati. Ali, diplomatski pritisak sa svih strana prevelik je i mislim da niko bez ozbiljnih posljedica to ne može spriječiti”, rekao je on za Al Jazeeru.

‘Proljeće optimalan termin’

Po njegovom mišljenju, drugi uvjet je stvaranje novog formata prelazne vlade, koja bi vodila zemlju do sljedećih izbora. Očekuje do sredine juna njeno formiranje, mada vladajuće stranke to nastoje opstruirati i na taj način “kupiti” vrijeme i bolju poziciju za predstojeće pregovore, koji će biti teški i mučni.

“Treće, očekujem da Specijalno tužilaštvo nastavi s radom u punom kapacitetu te da ta aktivnost bude kompletirana s novofimiranim specijalnim odjelom Krivičnog suda, koji bi procesuirao sve postupke tužiteljskih “specijalaca” za optužbe koje proizilaze iz afera nazvanih ‘političke bombe”, koje je prošle godine objavila opozicija.”

“I četvrto, ali ne i najmanje važno – hitno uraditi reforme u medijskom sektoru, nakon čega bi dobili pravi, a ne simulirani balans, objektivnost i, prije svega, profesionalizam u makedonskim medijima. Kad se sve ovo provede, tek onda treba ići na izbore, a prvi realan datum za njih je proljeće iduće godine, zajedno s lokalnim izborima. Ne bi me iznenadilo da dobijemo sistem ‘tri u jedan’, odnosno da, osim parlamentarnih i lokalnih, imamo i predsjedničke izbore, jer bi Ivanov, nakon povlačenja uredbe o aboliciji, trebao, zbog svog i digniteta države, podnijeti neopozivu ostavku”, zaključio je Fiidanoski.

‘Oteli su naš novac’

‘Protestiramo protiv ove vlade, koja je uzurpirala prava našeg naroda, koja je otela novac svih građana Makedonije, zato što ne možemo slobodno izraziti svoju volju’, kaže Maja Gerasimovska, koja, zajedno s Radmilom Šekarinskom i Gordanom Gerasimovskom, svaki dan šeta ulicama Skopja I traži ostavku vladajućih stranaka.
‘Idemo do kraja, bez obzira što oni svaki pu smisle nešto novo, misle da su pobijedili. Ali, mi odustati nećemo, jer mi moramo pobijediti – zbog Makedonije i ljudi koji ovdje žive’, rekla je Maja Gerasimovska.

Mirče Ademčevski, doajen makedonskog novinarstva, smatra kako samo mladi ljudi mogu izvući ovu zemlju iz krize i savjetuje im da naprave svoj pokret; ne mora to odmah biti politička partija, to mogu uraditi kasnije.

‘Revolucija prije evolucije’

“Imam iskustva što se tiče ovakvih situacija, izvještavao sam kada je 1989. godine pao Berlinski zid. Ti ljudi, uglavnom mladi, na ulicama gradova u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, palili su svijeće, ali istovremeno su zapalili i baklje promjena. Oni nisu bili politički angažirani, oni su samo tražili više slobode i demokratije. Tek su kasnije formirali političke partije, kada su postigli ono što su htjeli, kada je pao Berlinski zid. Nisu dobili vlast na izborima, to je ipak privilegija ‘velikih’, ali su ostvarili svoj cilj, izašli su iz izolacije, dobili više slobode i demokratije”, kaže on.

Smatra kako se u skorom vremenu vlast u Makedoniji može promijeniti samo njenim rušenjem, dakle – na ulici, ali to ne mora značiti da će doći do sukoba, da su neminovne nasilne metode, pucnjava…

“Ma kakvi izbori, pogotovo je teško očekivati poštene izbore nakon što je na vlasti već deset godina ista klika. Zato sam za opciju da ovi sadašnji vladaju do 2018. godine, kada je termin za redovne parlamentarne izbore, a da do tada opozicija pripremi dobar program i konačno smijeni ovu vlast”, rekao je Ademčevski.

Šta o svemu ovome misli vlast – teško je reći. Ono što žele, to poruče preko svojih medija, ali ovdje kažu kako u to ne treba vjerovati. Za ostale medije, pogotovo one koji kritički izvještavaju, niti imaju vremena, niti obzira, ali ni odgovora na usmene i pismene upite.

Izvor: Al Jazeera