Oglasi

'Šarena revolucija': Jesen će biti vrelija od ljeta

Masovni protesti po makedonskim gradovima, tvrde aktivisti i građani, neće stati sve dok ne padne vlada Nikole Gruevskog.

Piše: Fuad Kovačević

Duže od 40 dana traju protesti u svim većim makedonskim gradovima i naseljima. I, kako tvrde, građanski aktivisti, ovaj svojevrsni otpor vladajućoj garnituri, simbolično nazvan "Šarena revolucija", neće stati sve dok ne bude ispunjeni njihovi uvjeti, ili, jednostavnije rečeno, dok ne padne vlada Nikole Gruevskog.

Svakog dana iza 18:00 sati na gradskim trgovima se okupljaju aktivisti, predstavnici nevladinog sektora, novinari - ukratko građani “naoružani” zastavama, transparentima, trubama, pištaljkama... šalju jasan signal vladajućim partija šta misle o njihovoj desetogodišnjoj vladavini.

"Ovo što sada imamo u Makedoniji počelo je zapravo 2006. godine kada je startala diktatura. Organizirani aktivizam protiv režima je krenuo kasnije, 2009. godine, rastao svakim danom, kako je vlast bila brutalnija. Kulminacija je bila 17. maja prošle godine, kada se desio masovan nepartijski, građanski protest. Uslijedio je Dogovor iz Pržina, koji je danas praktično mrtav", objašnjava za Al Jazeeru Marjan Zabrčanec, građanski aktivista.

Kaže kako ovaj sporazum nije propao samo zbog toga što su otkazani izbori najavljeni za 5. juni; pravi razlog je što nisu uspunjeni svi neophodni uslovi za nove, demokratske izbore - pročišćeni izborni spisak, da se država odvoji od političkih partija i da se omogući sloboda medija.

Jači revolt, manje straha

"Jedino što smo dobili je jači građanski revolt, manje straha, a u međuvremenu je formirano Specijalno tužilaštvo, koje procesuira kriminalce", dodaje.

Donedavno se protestiralo u 24 grada, trenutno poslijepodnevni marševi ulicama organiziraju se u u 21 gradu. Vlasti su pokušale odgovoriti kontramitinzima, ali je to kratko trajalo, jer niti su ti protesti bili masovni, niti su imali pravi razlog i cilj.

"Siguran sam da uskoro slijedi razrješenje ove situacije, jer će neminovno uslijediti radikalizacija građanskog otpora. Ne mogu sada reći u kojoj će to formi biti, ali mislim da će se ići u pravcu blokiranja institucija i ustanova režima, saobraćajnica... Znam da to može dovesti do neželjenih situacija, uličnih nereda, pa i sukoba, ali to neće inicirati ljudi koji protestiraju, čak će to pokušati spriječiti", govori Zabrčanec dok se priprema za još jednu protestnu šetnju.


Zabrčanec: Uslijedit će radikalizacija građanskog otpora (Foto: AJ)

Na pitanje kada je to uskoro, odgovara kako je uvjeren da narod, građani, neće ići na godišnji odmor, na ljetovanje, neće ostaviti državu da propadne, te kako očekuje rasplet tokom narednih par mjeseci.

"Vlast kaže da smo mi huligani, plaćenici, da smo prodali državu, a mi odgovaramo - nema pravde, nema mira, idemo dalje, idemo do kraja, do pravde i slobode. Mi koji protestiramo ne gledamo da li je neko od nas član neke partije, najvažnije je da je protiv nenarodnog režima."

'Neće nas podijeliti'

Vlast ih optužuje da su oružje u rukama opozicije, a on tvrdi kako je konekcija s opozicijom isključivo na ulici, gdje se vide svaki dan, jer ko god dođe na ulicu, on je s građanima, a protiv vlasti.

Smatra da i ako bude ukinuta uredba o aboliciji 59 osoba, koju je donio predsjednik Gjorge Ivanov, protesti neće biti slabiji, jer je to samo jedan od osam uvjeta a to neće dovesti novu vladu koja će ispuniti njihove ciljeve, to neće dovesti do fer i demokratskih izbora.

"Vlast nas je pokušala podijeliti i po nacionalnim šavovima, pravili su po saobraćajncama velike krstove i orlove, ali građani na to nisu nasjeli. U našim redovima su i Albanci, ima tu različlitih vjera i nacionalnosti, raznih zastava i obilježja i ponosni smo što do sada nije zabilježen nijedan konflikt u tom šarenilu. Uvjeren sam da ga ni kasnije neće biti. Mi smo svi građani Republike Makedonije, ali potpuno uvažavamo svačije nacionalno, vjersko ili neko drugo opredjeljenje", kaže Zabrčanec.

Na pitanje kada se mogu očekivati bolji dani za Makedoniju i građane, odgovara kako bolje može biti već sutra, a da bi bilo dobro "trebaju nam dvije-tri godine, da iščistimo sve što je ostavio ovaj režim, njihove katastrofalne tragove".

Simpatizeri "Šarene revolucije" imaju redovnu komunikaciju s predstavnicima međunarodne zajednice, održavaju sastanke, javne debate, stranci podržavaju građanski sektor, daju podršku mirnim i civiliziranim protestima, ali kako tvrdi ovaj građanski aktivista, sve to piše u Ustavu Makedonije.

'Rodbinsko-prijateljske veze'

"Mi najprije tražimo pad korumpiranog i autokratskog sistema. Mi smo nemirni, ali nismo nasilni; niko nema pravo monopolizirati i dominirati nad građanima koji traže ono što im pripada. Ovi protesti nemaju lidera ili lidere, svaki građanin koji poštuje i bori se za ova tri principa je lider 'Šarene revolucije'", kategoričan je Marjan Zabrčanec.

Slično kao on razmišlja Xhabir Memedi Deralla iz organizacije za ljudska prava Civil, koja djeluje od 1999. godine, a izbore prati od 2008. godine. Bave se, osim izbora, brojnim temama, socijalnom pravdom, sindikalnim organiziranjem, međuetničkim odnosima...

"Mi znamo kako možemo doći do poštenih, kredibilnih, demokratskih izbora", kaže on za Al Jazeeru i ponavlja tri najvažnije stvari koje se moraju napraviti: odvajanje države od vladajućih partija, slobodne medije i korektan birački spisak.


Dellara: Ovdje je kompletnu vlast kidnapirala grupa ljudi (Foto: AJ)

"Ovdje je kompletnu vlast kidnapirala grupa ljudi, koja vlada rodbinsko-prijateljskim vezama, koja je učinila teški kriminal, brutalnu krađu, brojne finansijske malverzacije, pokrala javni novac, opustošila budžet... Oni deset godina ubrizgavaju mržnju, a za to vrijeme isisavaju novac. Tome konačno treba stati ukraj."

Kao i mnogi, tvrdi kako su najvažniji mediji pod strogom kontrolom vladajućeg režima. Poneki vidljivi kutak slobode medija samo je namjera vlasti da pokažu kako ima slobodnih medija, da imaju pokriće pred međunarodnom zajednicom. Vlast je zatvorila bez ikakvih problema neke medije koji im nisu bili skloni, na medije su slali specijalne policijske snage, istjerali su 2012. godine iz Sobranja, osim predstavnika opozicije, i novinare.

'Više birača nego stanovnika'

"Dogovorom iz Pržina, birački spisak je trebao biti revidiran, ali odgovorno tvrdim da je on sada gori nego što je bio ranije. Državna izborna komisija trebala je provjeriti kako to da na spisku ima više od 1,8 miliona birača, a Makedonija, prema neoficijelnim procjenama, jer nije urađen popis, ima oko 1,6 miliona ljudi, plus dijasporu. Komisija je u startu kazala kako na spisku ima sumnjivih gotovo 500.000 imena. Zatim je taj broj rapidno opadao, da bi na kraju kazali da se terenski treba provjeriti samo 80.000 imena. To samo pokazuje da je Državna izborna komisija sarađivala s vlašću, ili joj je vlast to naradila, svejedno", rekao je Deralla.

On smatra kako izbori mogu biti održani i prije jeseni, ali to ovisi od vlasti. A oni, kaže, dobrovoljno to nikada neće uraditi, jer znaju "šta sve ostavljaju iza sebe, pustoš, krađu, pa bi u tom slučaju morali razmišljati o svojoj slobodi, odnosno zatvoru".

"Specijalno tužilaštvo vodi istragu od premijera pa do 'pješadinaca' u strukturi vlasti, opozicionari su objavili 'bombe', evidentirano je da je 26.000 ljudi prisluškivano, veliki je broj dokaza da su učinjeni težak kriminal i nasilje."

Deralla smatra kako, bez obzira da li opozicija ima kapaciteta da preuzme državu, aktuelna vlast više ne smije ostati, jer to zemlji vodi u opću propast. Ako opozicija sada nema tu snagu, morat će je izgraditi, uz pomoć eksperata, građanskog društva, pa i međunarodne zajednice.


Fidanoski: Hitno uraditi reforme u medijskom sektoru (Foto: AJ)

"Međunarodna zajednica je zadnjih deset godina bila za to da se Makedonija očuva kao stabilna zemlja, ali je na taj način stradala demokratija. Iako smo cijelo vrijeme upozoravali međunarodni faktor da oni toleriraju fašistoidnu, krajnje kriminogenu strukturu na vlasti, oni su se na to oglušivali niz godina. Dakle, do ovakve situacije je, između ostalog, došlo i zbog takvog stave međunarodnih predstavnika", rekao je on.

Zajedno na protestima

Smatra da je ono što se očekuje, ustvari, već doživljeno, a to je prošlogodišnji napad u Kumanovu, za koji postoje snažne indicije da je bio smišljen i namješten sukob kako bi se sklonila pažnja sa aktuelne teške situacije.

"Oni koji su na vlasti, a za to imamo dokaze, rade na tome da unesu razdor i nasilje među etničkim zajednicama. Ako postoji ijedna dobra stvar od ovakve vladavinje, onda je to smirivanje međuetničkih tenzija, jer su se svi građani ujedinili s jednom mišlju - traže slobodu, pravdu i demokratiju. Makedonci, Albanci, Turci, Srbi, Bošnjaci, Romi... zajedno, sa svojim zastavama, marširaju na protestima, i to rade već godinama."

"Mi se smijemo šaliti s kapacitetom koji ova klika na vlasti ima, a to je mnogo novca, puno ljudi, poluge kojima mogu napraviti dramatične nerede. Oni su već satjerani u ćošak i sada slijedi jako delikatno stanje, jer više nemaju gdje. Ljeto će biti vruće, ali jesen još vrelija i žešća", kazao je Xhabir Memedi Deralla.

Zoran Fidanoski, novinar i analitičar političkih zbivanja u Makedoniji, kaže kako ima još mnogo koraka koje treba učiniti da bi se stiglo do novog datuma izbora.


Maja, Gordana i Radmila: Protestiramo protiv Vlade (Foto: AJ)

"Prvi je povlačenje uredbe o aboliciji predsjednika Ivanova, a to će se dogoditi u potpunosti, bez obzira na to što vladajuće VMRO-DPMNE i DUI nekim političkim manevrima pokušavaju to odgoditi, ili bar selektirati. Ali, diplomatski pritisak sa svih strana prevelik je i mislim da niko bez ozbiljnih posljedica to ne može spriječiti", rekao je on za Al Jazeeru.

'Proljeće optimalan termin'

Po njegovom mišljenju, drugi uvjet je stvaranje novog formata prelazne vlade, koja bi vodila zemlju do sljedećih izbora. Očekuje do sredine juna njeno formiranje, mada vladajuće stranke to nastoje opstruirati i na taj način "kupiti" vrijeme i bolju poziciju za predstojeće pregovore, koji će biti teški i mučni.

"Treće, očekujem da Specijalno tužilaštvo nastavi s radom u punom kapacitetu te da ta aktivnost bude kompletirana s novofimiranim specijalnim odjelom Krivičnog suda, koji bi procesuirao sve postupke tužiteljskih “specijalaca” za optužbe koje proizilaze iz afera nazvanih ‘političke bombe", koje je prošle godine objavila opozicija.”

“I četvrto, ali ne i najmanje važno - hitno uraditi reforme u medijskom sektoru, nakon čega bi dobili pravi, a ne simulirani balans, objektivnost i, prije svega, profesionalizam u makedonskim medijima. Kad se sve ovo provede, tek onda treba ići na izbore, a prvi realan datum za njih je proljeće iduće godine, zajedno s lokalnim izborima. Ne bi me iznenadilo da dobijemo sistem ‘tri u jedan’, odnosno da, osim parlamentarnih i lokalnih, imamo i predsjedničke izbore, jer bi Ivanov, nakon povlačenja uredbe o aboliciji, trebao, zbog svog i digniteta države, podnijeti neopozivu ostavku", zaključio je Fiidanoski.

'Oteli su naš novac'

'Protestiramo protiv ove vlade, koja je uzurpirala prava našeg naroda, koja je otela novac svih građana Makedonije, zato što ne možemo slobodno izraziti svoju volju', kaže Maja Gerasimovska, koja, zajedno s Radmilom Šekarinskom i Gordanom Gerasimovskom, svaki dan šeta ulicama Skopja I traži ostavku vladajućih stranaka.
'Idemo do kraja, bez obzira što oni svaki pu smisle nešto novo, misle da su pobijedili. Ali, mi odustati nećemo, jer mi moramo pobijediti - zbog Makedonije i ljudi koji ovdje žive', rekla je Maja Gerasimovska.

Mirče Ademčevski, doajen makedonskog novinarstva, smatra kako samo mladi ljudi mogu izvući ovu zemlju iz krize i savjetuje im da naprave svoj pokret; ne mora to odmah biti politička partija, to mogu uraditi kasnije.

'Revolucija prije evolucije'

"Imam iskustva što se tiče ovakvih situacija, izvještavao sam kada je 1989. godine pao Berlinski zid. Ti ljudi, uglavnom mladi, na ulicama gradova u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, palili su svijeće, ali istovremeno su zapalili i baklje promjena. Oni nisu bili politički angažirani, oni su samo tražili više slobode i demokratije. Tek su kasnije formirali političke partije, kada su postigli ono što su htjeli, kada je pao Berlinski zid. Nisu dobili vlast na izborima, to je ipak privilegija ‘velikih’, ali su ostvarili svoj cilj, izašli su iz izolacije, dobili više slobode i demokratije", kaže on.

Smatra kako se u skorom vremenu vlast u Makedoniji može promijeniti samo njenim rušenjem, dakle - na ulici, ali to ne mora značiti da će doći do sukoba, da su neminovne nasilne metode, pucnjava...

"Ma kakvi izbori, pogotovo je teško očekivati poštene izbore nakon što je na vlasti već deset godina ista klika. Zato sam za opciju da ovi sadašnji vladaju do 2018. godine, kada je termin za redovne parlamentarne izbore, a da do tada opozicija pripremi dobar program i konačno smijeni ovu vlast", rekao je Ademčevski.

Šta o svemu ovome misli vlast - teško je reći. Ono što žele, to poruče preko svojih medija, ali ovdje kažu kako u to ne treba vjerovati. Za ostale medije, pogotovo one koji kritički izvještavaju, niti imaju vremena, niti obzira, ali ni odgovora na usmene i pismene upite.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.