Oglasi

Sarajlije se bore za Hastahanu, park i bolji život

Na mjestu gdje se okupljaju brojni stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine vlasti općine Centar žele izgraditi zgradu na tri sprata i podzemnu garažu.
Građani okupljeni oko inicijative da Hastahana bude pravi park kažu da Općina Centar radi u interesu investitoraUstupljeno Al Jazeeri

"Borba za Hastahanu više je od borbe za park – to je borba za normalan život nas i naše djece u ovom gradu", poruka je koju grupa građana Sarajeva posljednjih mjeseci na sve načine pokušava uputiti lokalnim vlastima u namjeri da spriječe izgradnju zgrade i podzemne garaže na mjestu gdje se svakodnevno okupljaju.

Atraktivna lokacija Hastahane (turski: "bolnica"), koja danas nosi naziv Park "prof. dr. Nijaz Duraković", dugo je predmet brojnih rasprava kako bi se taj prostor u centru grada trebao koristiti. Prema planu iz 1999, koji je još na snazi, na toj lokaciji bio je predviđen Muzej opsade Sarajeva, ali on nije izgrađen zbog nedostatka sredstava.

U septembru 2017, godinu nakon što je izabran za načelnika općine Centar, Nedžad Ajnadžić pokrenuo je inicijativu i napravio prijedlog prema kojem bi se dio Hastahane prodao investitoru, koji bi tu izgradio trospratnu zgradu i podzemnu garažu s 250 mjesta, a u to sve uklopio i knjižare, umjetničke galerije, prostore mjesne zajednice te svadbeni salon. Veći dio Hastahane, 89 posto njene površine, kako tvrdi načelnik, ostao bi park.

Taj prijedlog usvojili su u aprilu općinski vijećnici, a nakon održane javne rasprave očekuje se da će Općinsko vijeće u julu definitivno odlučiti o sudbini Hastahane.

Betonska ploča i 'poneka travka'

"Iako se mi tu stalno okupljamo, slavimo rođendane djece i osjećamo taj prostor kao naš, trenutno je Hastahana sistematski zapuštena i mi želimo da Općina tu napravi pravi park. Međutim, ljudi koji nas predstavljaju, koje smo izabrali da rade u našem interesu i plaćamo ih iz svojih poreza, ne samo da nas ne pitaju nego ne daju nikakav argument za ovo što rade", ističe Sabina Nikšić, stanovnica Mjesne zajednice Marijin Dvor, u kojoj je Hastahana.

Nikšić je dio neformalne grupe građana koja se bori za park. Kako kaže, u kratkom roku uspjeli su prikupiti potpise više od 500 stanovnika te mjesne zajednice, ali i dodatne potpise stanovnika iz drugih općina koji žele isto. Svoje aktivnosti na očuvanju Hastahane prenose na društvenim mrežama, a primjedbe i argumente redovno upućuju Općini Centar.

"Znaju da najviše zagađenja dolazi od saobraćaja, da je u studijima Ujedinjenih naroda utvrđeno da u Sarajevu u prosjeku svaki građanin gubi po 15 mjeseci života zbog zagađenosti i na sve to žele 11.000 m2 prostora pretvoriti u betonsku ploču, malo ukrašenu kojom travkom, i ogromnu garažu, čiji bi izlaz bio pred nacionalnim spomenikom prve kategorije, džamijom Magribijom. Od 2007. napravljeno je više od 2.000 parking-mjesta, koja se plaćaju i koja zjape poluprazna. Nemamo mi problem manjka parking-mjesta, imamo problem što ljudi ne mogu to plaćati i kako onda to reguliramo? Pravljenjem još jedne garaže, koja će se vjerovatno plaćati. Da su rekli da će za stanovnike biti besplatan ili jeftiniji parking, možda bismo vidjeli tu neki interes građana. Ali, za sada vidimo samo interes investitora", kaže Nikšić.

U Hastahani je napravljen prvi skate park u BiH i to na inicijativu djece koja su prikupila sredstva za njegovu gradnjuAl Jazeera

'Ko je bio gdje u ratu'

Zajedno s drugim građanima, rekla je to i na javnoj raspravi, organiziranoj u maju, nakon što je Općinsko vijeće utvrdilo Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Regulacionog plana Gradski centar Marijin Dvor – lokalitet Hastahana. Ipak, opisuje kako je riječ o neugodnom iskustvu, gdje nije bilo konstruktivnog dijaloga, jer se svaki pokušaj rasprave o nacrtu završavao na tome "ko je bio gdje u ratu".

"Kada počneš voditi argumentiranu raspravu, onda se neko digne, pa govori da je 'borac koji je branio ovu državu', uključuju se malo krupniji momci, koji aplaudiraju, skandiraju i slično. Traži se način da to postane tema o tome 'ko je branio državu, a ko je [Radovan] Karadžić i [Ratko] Mladić'. Znači, mi smo 'Karadžić i Mladić'. Kada ponestane argumenata, poziva se na lažni patriotizam."

Zabrinjavajuće je da stanovnici Sarajeva, ističe Nikšić, tvrde da je riječ o ustaljenom obrascu te da na takve javne rasprave i u drugim mjesnim zajednicama dolazi ista grupa ljudi, koja pravi napetu atmosferu, a sve kako bi se usvojili planovi za gradnju bez ikakvog interesa za građane.

'Zapuštena zona puna smeća i šprica'

Općina Centar objavila je ranije video u kojem je predstavila "3D vizualizaciju budućeg rješenja Hastahane kako bi javnosti približila obim planiranih intervencija".

Međutim, građani okupljeni oko inicijative da ta lokacija postane pravi park tvrde da je prezentacija inscenirana s obzirom na to da se na početku videa može vidjeti smeće i šprice kako bi se prikazala zapuštenost lokacije.

"Na kojem stepenu neodgovornosti naša vlast djeluje da se oni ne stide u javnom uratku pokazati da je ovaj prostor koji je pod njihovom upravom zapuštena zona, pored koje se svi boje proći noću? Dvjesto metara od toga je Policijska stanica Centar, 300 metara dalje je sjedište Općine, a na drugu stranu su najviše institucije ove države", kaže Nikšić.

Također, u prezentaciji se može vidjeti ne jedno, nego više idejnih rješenja.

U različitim kadrovima na istom mjestu mogu se vidjeti prvo fontane, zatim popločan trg, pa zelena površina te javnosti nije jasno šta je stvarni plan.

Anes Podić iz udruženja građa "Eko akcija", koje je, također, poslalo primjedbe Općini Centar zbog plana za Hastahanu, objašnjava da za Sarajevo još važi urbanistički plan iz 1990, kojim je predviđeno drastično povećanje zelenih površina.

"U hijerarhiji planiranja imate prostorni plan [entiteta] Federacija Bosne i Hercegovine, koji je krovni dokument, pa onda imate planove nižeg reda, iz toga se izvode urbanistički planovi, onda regulacioni planovi. Sve ovo vrijeme naše vlasti ignoriraju urbanistički plan i mi smo svjedoci posljednjih godina da općine mijenjaju niz regulacionih planova. Kada su u pitanju skraćene izmjene, oni čak nisu po zakonu obavezni organizirati javnu raspravu, što je namjerno tako napravljeno."

Grad tržnih centara ili zelenila i historije?

Sarajevo ima samo 9 m2 zelene površine po stanovniku, dok Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 50 m2. Po tome uveliko zaostaje za drugim evropskim gradovima, a još u zimskim mjesecima trpi veliko zagađenje zraka.

Podić ističe da neki ljudi ni ne mogu priuštiti jednodnevni izlet izvan grada, naprimjer, na okolne planine. Dodaje da je gradski park mjesto gdje oni najugroženiji, kojima je zelenilo potrebno, djeca i starci, mogu odšetati u nekoliko minuta, a Sarajevo ima vrlo malo takvih površina.

Sabina Zahirović, arhitektica koja se pridružila borbi građana za Hastahanu, smatra da je problem što u Sarajevu ne postoji dugoročno planiranje i strateški cilj kad je riječ o gradnji u gradu. Prema njenom mišljenju, u taj proces trebaju biti uključeni ne samo urbanisti nego sociolozi, ekonomisti i drugi stručnjaci, koji bi utvrdili društvene trendove i rekli šta je strategija – treba li Sarajevo postati grad tržnih centara i betona ili grad historije i zelenila, zbog čega turisti i dolaze tu. Ističe i da je u blizini Hastahane džamija Magribija, stara nekoliko stoljeća, koja je zaštićeni nacionalni spomenik.

U Hastahani se nalazi i rad jednog od najpoznatijih njemačkih skulptora Helmuta Lutza pod nazivom 'Zvjezdani put'

"Niko nema ovlasti da zaštiti taj objekat, jer po zakonu se još ne štiti okolno područje, samo nacionalni spomenik. Ne mogu da vjerujem da niko to ne komentira. Magribija je najvredniji objekat u okruženju, a tik uz džamiju je predviđen ulaz u garažu, tačno ispred džamije rampa, a da ne govorim o stabilnosti objekta kada se bude radila ta podzemna garaža."

'Poslovni objekat'

Međutim, i pored primjedbi građana, iz kabineta općinskog načelnika Ajnadžića rečeno nam je da on i dalje podržava rješenje po kojem Hastahana ostaje "dominantno parkovska površina, s tim da se na manjem dijelu parcele, maksimalno 10–15 posto pokrivenosti, planira izgradnja poslovnog objekta, koji će, svojim arhitektonskim volumenom i oblikovanjem, biti u potpunosti uklopljen u zatečeno urbano okruženje".

Ističu da su građani te mjesne zajednice iskazali interes za sadržaje kao što su "umjetničke galerije, knjižare, prostori mjesne zajednice, svadbeni salon, uključujući i višeetažnu podzemnu garažu".

"Sadržaji društvene infrastrukture, koji, u funkcionalnom smislu, trebaju biti namijenjeni potrebama različitih starosnih grupa, djece, mladih, rekreativaca i starijih osoba, smješteni su ispod zemlje i na taj način ne zauzimaju parkovski prostor. Da bi se obezbijedila neophodna finansijska sredstva za realizaciju parka s adekvatnim urbanim mobilijarom i svim pratećim sadržajima za koje su građani ovog mjesnog područja iskazali interes – umjetničke galerije, knjižare, prostori mjesne zajednice, svadbeni salon – uključujući i višeetažnu podzemnu garažu, potrebno je obezbijediti prihod u budžet Općine Centar putem prodaje lokacije predviđene za izgradnju poslovnog objekta", navodi se u odgovoru na upit koji smo poslali.

'Prekršeni zakoni i konvencije'

Općina Centar prekršila je nekoliko zakona i dokumenata u slučaju Hastahane, piše u primjedbama koje je Mjesna zajednica Marijin Dvor poslala nadležnim općinskim službama.

Između ostalog, navodi se da je prekršen Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kojem je definirano da građani u mjesnoj zajednici posredstvom njenih organa odlučuju o aktivnostima značajnim za život i rad u toj zajednici, a pogotovo u donošenju urbanističkih planova.

Kako piše u primjedbama, općinski načelnik prilikom pokretanja inicijative nikad se nije konsultirao s mjesnom zajednicom kako bi zatražio mišljenje građana.

"S druge strane, Bosna i Hercegovina potpisala je Orhusku konvenciju, po kojoj bi građani morali učestvovati u odlukama koje se tiču njihovog okoliša od samo početka. Općina je to, navodno, ispoštovala jer je održana tribina u novembru, ali su na njoj građani jednoglasno tražili da tu bude park. Međutim, i nakon toga opet se izlazi s istim nacrtom u javnost, kao da se ništa nije desilo", objašnjava Podić.

O tome hoće li se taj plan i ostvariti odlučit će općinski vijećnici na sjednici u julu, dodaje se. Primjedbe i komentari koje su poslali građani i udruženja bit će uvršteni u materijale koje će koristiti vijećnici na sjednici te će biti objavljeni na sajtu Općine Centar.

"Ukoliko Općinsko vijeće podrži prijedlog plana, nakon njegovog donošenja bit će stvoren planski i pravni preduvjet za realizaciju planiranih sadržaja", kažu iz kabineta načelnika.

'Građevinsko divljanje'

Jedan od vijećnika koji je ranije glasao protiv Nacrta jest Benjamin Isović iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Ističe da ni na sljedećoj sjednici neće podići ruku za gradnju u Hastahani jer smatra da je ponuđeno rješenje loše te da je Sarajevo u posljednja dva desetljeća izloženo "neurbanim, nesvrsishodnim i voluntarističkim nasrtajima u domenu gradnje".

"Sistematski se uništavaju zelene površine, koje su tako deficitarne u našem gradu, posebno kad se uzme u obzir ograničavajuća konfiguracija terena. Svjedoci smo višedecenijskog javašluka, svojevrsnog građevinskog divljanja i izražene pohlepe određenih sivih centara moći kada su u pitanju atraktivne lokacije, što lokalitet Hastahana svakako jest", ističe Isović, dodajući da se glas građana mora čuti.

"Iskreno se nadam da će razum ostalih vijećnika prevagnuti nad ovom pogromaškom građevinskom avanturom i da se neće graditi nikakvi objekti na Hastahani", zaključuje.

Građani koji se bore za park također se tome nadaju. Nikšić vjeruje da će ljudi koji su odabrali za životni poziv javnu službu po savjesti promijeniti mišljenje i dići ruku za park.

"Mi radimo ovo zbog djece, da ne bi sutra oni rekli da se njihovi roditelji nisu potrudili da osiguraju sve da oni ipak mogu ostati ovdje. Moja generacija nije više u Sarajevu i ja obilazim roditelje svojih prijatelja koji su otišli jer nisu mogli više ovdje živjeti."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.