Oglasi

Sarajlije bi mogle prodisati uvođenjem eliminatornog eko-testa

Na kvalitet zraka utiču korištenje ekološki neprihvatljivih goriva za zagrijavanje objekata, transport, ali i emisije iz industrije, upozorava ministar zaštite okoliša Damir Filipović.
Uticaj emisija ispušnih plinova u saobraćaju je evidentan, upozorava ministar FilipovićAnadolija

O veličini problema zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini svjesniji su neki predstavnici međunarodne zajednice nego lokalni nosioci vlasti, a mnogi organi i institucije, pa i mediji, ove probleme potiskuju do prvih zimskih mjeseci, govori za Al Jazeeru Damir Filipović, ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u Vladi Kantona Sarajevo.

U razgovoru navodi kako se ovaj problem, ne samo da se stavlja u drugi plan, nego se poduzimaju konkretne aktivnosti koje će dodatno pogoršati i onako loše stanje.

  • Da li ste vidjeli nedavno objavljenu analizu Greenpeacea i AirVisuala po kojoj je Sarajevo prijestolnica, a BiH država sa najzagađenijim zrakom tokom 2018. u Evropi? Koji je Vaš komentar na to?

- Da, iz sredstava informisanja i za razliku od gotovo svakodnevnih generalnih ocjena o zagađenosti zraka i komparacija sa drugim gradovima u Evropi, pa čak i u svijetu, ove organizacije u svojim analizama se referišu konkretno na 2018. godinu.

Ne ulazeći u metodologiju ocjenjivanja, jasno je da smo od početka prošlogodišnje sezone grijanja suočeni sa čestim epizodama zagađenja zraka, pogotovo sa stanovišta prisustva lebdećih čestica, odnosno PM10. Tokom novembra mjeseca uslijed nepovoljne meteorološke situacije zabilježene su vrlo visoke vrijednosti, ali i pojava koju ranije nismo imali, a to je rekordno brzo nakupljanje zagađujućih materija od momenta uspostave temperaturne inverzije. Tako je uobičajeno potrebno 36 sati da se akumuliraju čestice i dostignu visoke vrijednosti, a ove zime je taj rok iznosio i manje od 12 sati.

Dakle, sklop nepovoljnih vremenskih uslova, uz nedostatak vjetra i niske temperature, te pojačana potrošnja energenata uslovile su izraženije probleme nego godinu prije kad je stanje bilo daleko povoljnije.

Što se tiče rangiranja BiH na prvo mjesto po zagađenosti zraka u Evropi to na žalost nije iznenađenje, a ilustracija je općeg ekonomsko-materijalnog stanja, tehnološke zastarjelosti industrija, posebno energetske, nedostatka adekvatnog pravno-institucionalnog okvira, socijalnog siromaštva i sl. Sve to ima refleksije na kvalitet zraka, iako smatram da su nedostatak svijesti i odgovornosti vršilaca vlasti, kao i nepostojanje političke volje, te intersektorskog rada glavni razlozi što nemamo jasne strategije i politike kako stvari mijenjati na dobrobit zdravlja stanovništva i okoliša u cjelini.

  • Prema Vašim saznanjima i iskustvima, šta najviše utječe na kvalitetu zraka u Kantonu Sarajevo?

- Na kvalitet zraka najviše utiče korištenje ekološki neprihvatljivih goriva za zagrijavanje javnih i privatnih objekata, transport, kao i emisije iz industrije bilo da su povezane sa produkcijom toplotne energije za tehnološke procese ili za grijanje. Za razliku od saobraćaja npr., koji je kontinuiran izvor emisije, industrije čije su emisije konstantne, stambeni sektor je zimi ipak najveći uzrok zagađenja.

Konkretnije, u malim kućnim ložištima, a takvih je desetine hiljada, koriste se različiti energenti, najčešće peći ne odgovaraju dimnjacima što otežava sagorijevanja, a objekti nisu toplinski izolovani. Za Sarajevsku kotlinu koja počinje od Bentbaše do Igmana, nisu prihvatljiva čvrsta goriva, pa ni drvo i pelet, jer imaju emisiju lebdećih čestica koje se zadržavaju u zraku kada imamo maglu, odnosno situacije da je hladnije u kotlini nego na višim nadmorskim visinama.

Rizici toplovoda Kakanj-Sarajevo

  • Šta je sa projektom povezivanja toplovodom Sarajeva i Kaknja, u kojoj je on fazi?

Vlada Kantona Sarajevo, na nedavno održanoj sjednici, prilikom razmatranja „Informacije o pripremi Studije izvodivosti o proširenju i poboljšanju sistema daljinskog grijanja u Kantonu Sarajevo“ upoznala se sa Projektom snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj.

Naime, u okviru pripreme Studije razmatrana su tri scenarija za poboljšanjem, proširenjem i uspostavljanjem održivog sistema daljinskog grijanja, od kojih je jedan i ovaj toplovod. Međutim, imajući u vidu okolišne, tehničke i finansijske kriterije, Vlada se opredijelila da se detaljno razradi scenarij koji uključuje proširenje i poboljšanje postojećeg sistema daljinskog grijanja, gdje se prirodni gas zadržava kao glavni energent, uz moguće korištenje obnovljivih izvora energije (biomasa i geotermalna energija) na području Hrasnice, Vogošće, Ilijaša i Ilidže.

Takođe, Vlada je iskazala opredjeljenje da ne odustaje od mogućnosti proširenja kapaciteta isporuke toplotne energije iz TE Kakanj i da će to pitanje razmatrati u saradnji sa Elektroprivredom BiH i odgovarajućim resornim ministarstvima.

U Informaciji koja je poslužila kao podloga za opredjeljivanje navedeni su i mogući rizici vezani za ovaj projekat, a tiču se investicije u TE u smislu izgradnje novoga bloka, visokih troškova na rekonstrukciji i prilagođavanju kotlovnica KJKP Toplane ovom sistemu, stavljanje van funkcije opreme Toplana i Sarajevogasa koja nije amortizovana, povećanja naknada za ispuštanje CO2 koje nije uključeno u troškove investicije, problem toplotnog konzuma tokom ljeta, koji nije razmatran ni u jednoj od dosad izrađenih studija…

Kroz pripremu Kantonalnog ekološkog plana (KEAP-a) analizirani su uzroci, prepoznati problemi, utvrđeni prioriteti i dati odgovori u kojem pravcu bi se borba za čišći zrak u Kantonu Sarajevo trebala odvijati. Tri su strateška cilja od smanjenja emisija čvrstih čestica i sumpor-dioksida, poboljšanja upravljanja kroz formiranje posebnog Centra za kvalitet zraka i unaprjeđenje korištenja energije, odnosno provođenje projekata energijske efikasnosti.

  • Koliko su vlasti, od općinskih pa sve do državnih svjesne ovog problema i koliko se radi na njemu?

- Generalno mislim da su o razmjerama problema svjesniji neki predstavnici međunarodne zajednice nego lokalni nosioci vlasti. Izuzetak su kantonalni nivoi, konkretnije resorna ministarstva za okoliš koja se  dominantno bave ovom tematikom, a najčešće su na udaru javnosti u situacijama prekomjerne zagađenosti zraka.

Bojim se da, osim nas koji radimo sistemski i kontinuirano tokom svih dana u godini na poslovima prevencije, kontrole i saniranja stanja, gotovo svi drugi suodgovorni organi i institucije, pa i mediji ove probleme potiskuju do prvih zimskih mjeseci. I ne samo da se problem stavlja u drugi plan, nego se na žalost preduzimaju konkretne aktivnosti koje će dodatno pogoršati i onako loše stanje.

Evo, na primjer, dok Kanton čini sve kako bi se proširenjem centralnog grijanja integrisala individualna ložišta, poboljšao nadzor i energijska efikasnost, dotle lokalne zajednice, konkretno Općina Ilidža, odobrava Regulacioni plan Stup koji predviđa više individualnih kotlovnica sa različitim energentima i to u situaciji kad na području ove Općine bilježimo gotovo najveće vrijednosti lebdećih čestica, a i sumpor-dioksida u Kantonu. Šta je razlog ovakvog postupanja nije teško prozreti. Suština je da se radi o neodgovornoj i kratkovidnoj politici prema sopstvenim građanima, a i prema građanima Kantona u cjelini.

Bezbroj je primjera kako na lokalnom tako i na višim nivoima, kako čistoća zraka ne zauzima istaknuto mjesto ni u politici niti u praksi. Ustvari može se reći, da je sektor okoliša inače marginaliziran pa nije drugačija situacija ni sa zrakom kao njegovom komponentom. Ne sjećam se da smo tokom čitavog kritičnog zimskog perioda o ovom problemu imali bilo kakve osvrte visokih zvaničnika.

Što se tiče viših nivoa, njihova uloga je ključna u donošenju odgovarajuće regulative, koja se odnosi na saobraćaj, politike korištenja energenata, izdavanje okolinskih dozvola za velike zagađivače, itd. Na primjer, mi nismo zadovoljni niti dinamikom donošenja niti kvalitetom novopripremljenog Zakona o zaštiti zraka Federacije BiH, a ovisni smo od tih rješenja kod donošenja nove Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo.

Naime, pored potrebe usklađivanja sa regulativom sa viših nivoa, namjera nam je da u Odluku ugradimo rezultate nove kategorizacije kvaliteta zraka po područjima i metodologije za ocjenu uticaja na kvalitet zraka za nove zahvate u prostoru, kao i rezultate Studije uticaja visoke gradnje na kvalitet zraka, čija priprema teče u saradnji sa EBRD-om.

  • Koji su konkretni projekti na ovom polju, bilo kratkoročni ili dugoročni?

- Već sam naglasio da je kroz KEAP dat čitav niz mjera koje se trebaju realizovati i koje zahtijevaju ogromna finansijska ulaganja. Za petogodišnji period procijenjeno je da treba oko 98 miliona konvertibilnih maraka (50 miliona eura), pri čemu se ova suma treba uvećati zavisno od rezultata studija i strateških dokumenata koje treba naknadno uraditi.

Već je gotova, primjera radi, Studija o poboljšanju i širenju daljinskog grijanja čiju izradu je finansirala italijanska Vlada i koja predviđa oko 170 miliona KM (86,85 miliona eura) za ulaganje samo u ovaj sistem koji bi dugoročno riješio veći dio problema vezano za sektor zgradarstva i zagrijavanja objekata. Kroz pripremu Zelenog akcijskog plana za Kanton Sarajevo, koji smo nedavno najavili i koji radimo u saradnji sa EBRD-om, dodatno će se identificirati prioritetni izazovi vezani za okoliš pa i zrak, te će se dobiti popis ulaganja i intervencija koje obuhvataju zakonodavne i finansijske mjere. Konačni cilj je osigurati sredstva iz domaćih i međunarodnih izvora za ove svrhe.

Ukratko, mjere koje se trebaju poduzimati se odnose na organizacioni i zakonodavni aspekt, urbanizam i izgradnju, te smanjenje emisija iz saobraćaja, od zagrijavanja objekata privatnih i javnih, kao i industrije i privrede uopće. Mjere su detaljno obrazložene i prihvaćene od strane Skupštine Kantona nakon održane Tematske sjednice o problemu zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo.

  • Veliki broj stanovnika Kantona Sarajevo se grije na drva i ugalj, sredstva za grijanje domaćinstava koja emitiraju najviše štetnih tvari. Šta se radi na smanjenju ovisnosti o ovim energentima?

- Vlada Kantona donosi više mjera koje imaju za cilj zamjenu čvrstih i tečnih fosilnih goriva sa energentima koji imaju manje štetan uticaj na zrak, kao i smanjenje potrošnje energije za grijanje kroz projekte energetske efikasnosti. Već je objavljen Javni poziv za finansijsku podršku za nove priključke i rekonstrukciju gasnih instalacija kako bi se animirali građani na veće korištenje prirodnog gasa kao najbolje ekološke opcije za Kanton, upravo iz razloga što se zagađenost zraka mjeri prisustvom čestica koje su produkt sagorijevanja čvrstih i tečnih  goriva.

Krenula je realizacija i projekta obnove zgrada i povećanja energijske efikasnosti stambenih objekata sa udjelom grant sredstava za fizička lica u iznosu od 45% po modelu 30% općine, 15% Kanton, koji se odvija u saradnji sa Sarajevskom regionalnom agencijom SERDA-om.

Ovo je prvi projekat koji tretira privatne stambene objekte u smislu poticanja energijskih ušteda i naša su očekivanja velika. Raspisan je Javni poziv za prijavu zainteresovanih, a obavljen je veći dio pripremnih aktivnosti poput potpisivanja sporazuma sa općinama (izuzev Novog Grada), odabir banaka za kreditiranje, kreirana medijska kampanja itd. Na izradi modela je učestvovao veliki broj stručnjaka, pa želim istaći da imamo jako dobru saradnju sa institucijama i pojedincima ekspertima za predmetna pitanja.

Takođe smo u fazi dogovaranja energetske sanacije oko 15 objekata za 2019. godinu, kroz Projekat "Zelenog ekonomskog razvoja" koji implementiramo u saradnji sa UNDP-jem. Ovdje se radi o javnim objektima iz oblasti školstva, zdravstva, kulture, socijalne zaštite i unutrašnjih poslova.

  • Da li Kanton Sarajevo može povećati podsticaje (bilo novčanog ili drugog karaktera) da domaćinstva pređu na druge izvore zagrijavanja (plin, biomasa, pelet, centralno grijanje...)?

- Mislim da direktno ne može, budući da bi to iziskivalo velika materijalna izdvajanja, a postavlja se pitanje i odabira korisnika podsticaja u situaciji kad nemamo izrađenu socijalnu kartu predstavlja ključni preduslov za pokretanje ovakvih aktivnosti.

  • Veliki broj vozila na sarajevskim cestama (automobili, kamioni, autobusi...) koriste dizel, odnosno naftu kao pogon i tako doprinose zagađenju. Koliko se može u ovom segmentu uraditi? Da li jedan od uvjeta saobraćanja u gradu većih vozila može biti korištenje pogona koji je ekološki prihvatljiviji?

- Uticaj emisija saobraćaja na kvalitet zraka je evidentan, a poboljšanje se prije svega može postići donošenjem nove regulative vezane za tehnički pregled vozila uvođenjem eliminatornog eko-testa, a što je obaveza Ministarstava prometa i komunikacija na višim nivoima.

Inače, u sektoru saobraćaja uz obaveznost eko-testa koji bi rezultirao smanjenjem upotrebe vozila upitne tehničke ispravnosti, značajni efekti bi se mogli postići poboljšanjem javnog prijevoza, intenzivnijim kontrolama kvaliteta goriva, izgradnjom saobraćajnica i generalno adekvatnom saobraćajnom politikom. U tom smislu, po raspoloživim informacijama, započela je izrada Plana održive mobilnosti i Strategije javnog prijevoza u organizaciji Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo.

Kroz saradnju našeg Ministarstva sa Švedskom ambasadom i Švedskom razvojnom agencijom za okoliš (SIDA), bit će analizirana i mogućnost uvođenja zona bez saobraćaja u Kantonu Sarajevo. Inače, kroz ovaj Projekat, koji će se implementirati putem Švedske agencije za okoliš, za Kanton Sarajevo će biti urađen novi Registar emisija i Studija o porijeklu čestica, koja treba odrediti tačan procenat učešća saobraćaja u ukupnom zagađenju u Kantonu Sarajevo. U odnosu na te rezultate, koncipirat će se i druge mjere koje se tiču saobraćaja, a u svakom slučaju je jedna od poželjnih i ona koju navodite u svom pitanju, a to je korištenje vozila sa ekološki prihvatljivijim gorivima.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.