Sarajka iz Brazila: Copacabana je pusta zbog korona virusa

Turizam je jedan od najteže pogođenih sektora krizom u Brazilu, navodi naša sagovornica [Ustupljeno Al Jazeeri]

Pusta plaža Copacabana, utihnuli Rio de Janeiro, te ogromni broj zaraženih i nezaposlenih, trenutna su slika brazilske metropole. Više detalja nam je ponudila Lejla Kapetanović Rodrigues koja je sa adresom posljednjih godina u najvećoj državi Južne Amerike.

Nakon 15-godišnje karijere u sferi marketinga i komunikacija u BiH, naša sagovornica odlazi na specijalizaciju u SAD gdje upoznaje svog supruga Brazilca. Još nekoliko godina potom je radila u Sarajevu, da bi se potom sa porodicom preselila u Brazil, prvo u Sao Paulo, a zatim u Rio de Janeiro za koji kaže kako je „čudesan grad, ima veoma posebnu energiju i nemoguće je ne zaljubiti se u njega“.

Po dolasku u ovaj grad, počinje raditi u turizmu, prvo kao vodič, a potom otvara vlastitu turističku agenciju.

  • Brazil je jedna od najpogođenijih država svijeta korona virusom. Kakvo je stanje u Riju?

– Uprkos preporukama zdravstvenih autoriteta da se nastavi sa socijalnom izolacijom, početkom juna guverner države Rio de Janeiro polako počinje fleksibizirati mjere izolacije što je preko noći izmamilo ljude na ulice. Rio je grad sa 6,7 miliona stanovnika i za vrijeme tromjesečne izolacije nisu svi poštovali mjere maksimalno. Uvijek je postojao dio populacije koji se pridržavao preporuka, dok je bilo onih koji nisu ostajali kući radi posla ili radi uvjerenja da je virus bezazlen.

Kapetanović Rodrigues i pogled na Ipanemu [Ustupljeno Al Jazeeri]

Sa ublažavanjem mjera u Rio de Janeiru polako se počeo otvarati komercijalni sektor. Plaže privlače povećani broj građana za fizičke aktivnosti i mnogi uživaju u blagodetima plaže i sunca. Istraživanja pokazuju da je najveći stepen poštivanja izolacije bio krajem marta, a blagi pad je bio u aprilu i maju.

Najveći izazov su same specifičnosti Rio de Janeira, kao grada od blizu 1.000 favela u kojima živi skoro dva miliona ljudi. Širenje virusa u favelama je zabrinjavajuće jer glavne preventivne mjere, poput pranja ruku i distanca, nisu uvijek opcija.

  • Može li se povući poređenje sa junom prošle i junom ove godine?

– Ako pravimo komparaciju turističkog sektora i situacije danas u odnosu na prošlu godinu, razlike su značajne. Prema podacima Nacionale konfederacije za trgovinu robom, uslugama i turizam (CNC), od početka pandemije 11. marta, sektor turizma ostvario je gubitke u iznosu od 62,5 milijardi brazilskih reala (blizu 10,5 milijardi eura). Organizacija procjenjuje kako će kriza uništiti 300.000 radnih mjesta.

Velika pomoć malim poduzetnicima
  • Koja je razlika i koje su prednosti rada za mlade u Brazilu i u BiH?

– U Brazilu živim već pet godina i Brazil je defintivino jedno ogromno tržište pa su i poslovne prilike za mlade potpuno drugačije. Vlada prepoznaje, u vrijeme krize, vrijednost poduzetničkih inicijativa tako da je dostupan veliki broj stipendija za razvoj poslovnih projekata i razvoj poslovnih sistema. To je prepoznato kao snažna tendencija u brazilskom inovacijskom sistemu zadnjih nekoliko godina.

Ono što je zanimljivo je da je brazilska Vlada prepoznala značaj mikro individualnih poduzetnika koji imaju veliki broj beneficija koje se ogledaju u plaćanju manje stope poreza, a broj ovih obrta se na nacionalnom nivou procjenjuje na 10 miliona.

Sa dolaskom pandemije, prema brazilskom Institutu za geografiju i statistiku, broj nezaposlenih radnika porastao je za 10,8% u odnosu na maj, na 10,875 miliona ljudi.

Što se tiče ekonomske situacije, ona je trenutno još kompleksnija zbog političke polarizacije zemlje kroz koju Brazil prolazi sa vladavinom predsjednika Jair Bolsonara. Federalna Vlada produžila je ograničenje ulaska stranaca za još 15 dana zbog pandemije.

  • Da li ima straha, šta vam govore prijatelji, poznanici?

– Poznajem dosta ljudi koji su se zarazili korona virusom. Većina njih, nažalost, nisu među nama, a ne govorimo o starim i bolesnim ljudima već o populaciji koji pripadaju imaju od 40 do 60 godina. Svi naši prijatelji su u karanteni od uvođenja restriktivnih mjera.

Kada govorimo o strahu, on je sada dosta manji u odnosu na početak pandemije, prvenstveno zbog higijenskih mjera i veće dostupnosti informacija o COVID-19.  Naši prijatelji i poznanici u kućnoj izolaciji shvataju da poštivanje socijalne izolacije nije radi individualne zaštite, već mjera zaštite zajednice i moguće kontaminacije bliskih osoba.

  • Kako vidite reakcije vlasti i stanovništva, možda da to uporedite sa mjerama na Balkanu?

– U posljednje vrijeme vidim da se broj zaraženih osoba polako povećava na Balkanu. Teško je porediti situaciju Brazila i Balkana zbog drugačijeg ekonomskog i socijalnog konteksta, ali ono što im je zajedničko je slab zdravstveni sistem koji nije u mogućnosti odgovoriti efikasno u slučaju širenja epidemije. To se ovdje pokazalo velikim problemom gdje veliki broj ljudi nije bio u mogućnosti da dođe do bolničke pomoći. Trenutna stopa popunjenosti kreveta na odjeljenju intenzivne njege (ICU) kod pacijenata sa COVID-19 u Riju trenutno iznosi 85 posto.

Iz razgovora sa porodicom i prijateljima znam da je BiH prošla kroz režim policijskog časa u martu i aprilu. Brazil nikada nije imao na snazi „potpunu zabranju kretanja“ što je, po mišljenju odgovornih, izazvalo brzu ekspanziju virusa među stanovnicima za razliku od sBalkana.

Međutim, vidim da se trenutno sve veći broj ljudi na Balkanu sve manje pridržava restriktivnih i higijenskih mjera (upotreba maske i dezinfekcije) te da je značajan broj osoba koji smatraju da virus ne postoji ili da je u pitanju „običan virus kao i drugi“. Kako će se situacija odvijati u budućnosti, ostaje da se vidi.

  • U turističkom ste sektoru, koliko vaš posao trpi zbog ove situacije?

– Kao što sam spomenula, turizam je jedan od najteže pogođenih sektora krizom u Brazilu.  Ako posmatramo situaciju u državama Rio de Janeiro i Sao Paulo, vidjet ćemo da gubici u Riju čine 8,86, a u Sao Paulu 22,60 milijardi reala.

Turističke agencije u Riju su paralizirale sve aktivnosti od 17. marta, a oko 9.000 turističkih vodiča u državi Rio de Janeiro preko noći je ostalo bez posla. Neke od najpoznatijih svjetskih turističkih atrakcija svijeta (statua Krista otkupitelja i poznata Glava šećera) i dalje ostaju zatvorene od marta i sa još uvijek nedefinirianim datumom otvaranja.

Pusti centar Rija [Ustupljeno Al Jazeeri]

Kada govorimo o dugoročnoj prognozi, potpuno je moguće očekivati da sve turističke kompanije neće dočekati povratak na tržište zbog nemogućnosti preživljavanja pandemijske krize, dok one koje opstanu već razmišljaju o remodeliranju poslovnih strategija kako bi privukle turiste u narednom periodu.

  • Brazil i Rio su poznati po plažama, veselju, fudbalu, karnevalima… Koliko su ta dešavanja otkazana, umanjena ili je sve po starom?

– S obzirom da su aglomeracije zabranjene, što većinom podrazumijeva okupljanje na plažama, fudbalskim stadionima ili drugim sportskim događajima, sva javna okupljanja od marta su otkazana i zaista je bilo neobično vidjeti jednu od najpoznatijih svjetskih plaža, Copacabanu, potpunu praznu.

Centralni dio Rio de Janeira, poznat kao historijski, kulturni i komercijalni centar koji je uvijek prepun turista i lokalnih stanovnika zbog velikog broja restorana i barova, potpuno je prazan i izmijenjen gotovo do neprepoznatljivosti. Rio de Janeiro, grad poznat po zabavi i uživanju u moru što se navečer pretvori u scenu ulične sambe, je posljednja tri mjeseca utihnuo. 

  • Najavljuje se ublažavanje mjera restrikcija. Raduju li se stanovnici Rija tomu ili strahuju – ili je oboje?

– Mišljenja su dosta podijeljena, u skladu sa trenutnom političkom situacijom u Brazilu. Pristalice trenutnog predsjednika Bolsonara podržavaju otvaranje ekonomije, dok ostatak stanovnika i dalje podržava mjere socijalnog distanciranja do smanjenja virusa. Stanovnici Rio de Janeira su poznati po tome što najviše slobodnog vremena provode na otvorenom, tako da ćete definitivno primijetiti one koji bijeg traže na nekoj od pješčanih plaža ili prirode kojom grad obiluje.

Izvor: Al Jazeera