Oglasi

Sarajevski atentat - 98 godina kasnije

Dvadeset osmog juna 1914. godine Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda.

Dvije stope otisnute u kvadratiću asfalta ispred nekadašnjeg Muzeja Mlada Bosna Sarajlijama su dugo godina puno značile.

Skoro da nema djeteta iz ovog grada, ali ni odraslog čvjeka ili turiste koji u taj otisak nije stavljao svoja stopala.

Stati na te stope značilo je stati na komadić historije i, kao u nekom vremeplovu, vratiti se u 1914. godinu, zažmiriti i zamisliti lijep ljetni dan.

Dvadeset i osmi je dan juna 1914. godine i u Sarajevo dolazi austrougarski prestolonasljednik Franz Ferdinand.

S njim je i njegova lijepa, trudna supruga Sofija, dama sa šeširom čiji obod baca hlad na pola ulice.

Kroz svečano ukrašeni grad proći će u crnim otvorenim automobilima, Obalom pa do Gradske vijećnice.

Sumrak sunčanog dana

Franz i Sofija su tu da obiđu austrougarske vojne trupe, zatim Zemaljski muzej, a onda i da se provozaju prvim tramvajem u Evropi, onim za koji su Beč i Pešta kroz Sarajevo postavili željezne šine, a kao pokus, prije nego će to isto uraditi na svojim ulicama.

Tu su i da proslave 14. godišnjicu braka.

Silan svijet je na ulicama, sređen kao za kakav veliki praznik. Mnogi drže cvijeće u rukama, koje će bacati na svečanu kolonu.

Planovi za atentat

Planovi za ubistvo Franza Ferdinanda počeli su se stvarati pošto se tajnim kanalima u Srpskoj obavještajnoj službi, na čelu sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom, koji je bio i zapovjednik tajne terorističke organizacije Crna ruka, saznalo da austrougarski prestolonasljednik dolazi u Sarajevo da nadgleda vojne vježbe. Na području Bosne Crna ruka je kontrolirala organizaciju Mlada Bosna čiji članovi će izvršiti atentat.

Međutim, tu negdje su i članovi ogranizacije Mlada Bosna, koju kontrolira tajna srpska teroristička organizacija Crna ruka, s Dragutinom Dimitrijevićem Apisom na čelu.

Dok građani razdragano pozdravljaju kolonu crnih sjajnih automobila, iz kojih im mašu Franz i Sofija dok se voze prema Vijećnici, gdje se trebaju sresti s gradonačelnikom Fehimom Čurčićem, iz mase mladić po imenu Nedeljko Čabrinović, član organizacije Mlada Bosna, baca ručnu bombu na automobil u kojem je bračni par.

Nekim čudom, bomba je izbačena iz auta i eksplodirala u gomili ljudi.

Desetak građana je ranjeno, ali kolona nastavlja put.

I tačno tamo gdje će kasnije stajati kvadratić s utisnutim stopama, a na kojim će sarajevski dječaci pratiti svoje odrastanje (jer kad ti stope više nisu mogle u njih stati, to je značilo da si odrastao), drugi član Mlade Bosne Gavrilo Princip potegnut će pištolj i pucati u automobil kojim se vozio prestolonasljednik.

Atentator je izvukao pištolj i prvim pucnjem pogodio Ferdinanda, dok će drugi metak, ispostavit će se nekoliko minuta kasnije, biti fatalan za Sofiju.

Nestanak stopa

Lijep i sunčan dan odjednom to više nije bio. Principa i njegove pomagače uhvatile su Sarajlje. 

Ovaj atentat poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata i ušao u svjetsku historiju.

Mlada Bosna

Članovi Mlade Bosne koji su učestvovali u atentatu bili su: Vasa Čubrilčović, Mehmed Mehmedbašić, Nedeljko Čubrilović, Cvetko Popović, Danilo Ilić, Trifko Grabež i Gavrilo Princip.

 

Dugo nakon toga djeca u Sarajevu i bivšoj Jugoslaviji učila su da su Gavrilo Princip i Mlada Bosna učinili veliku stvar za njih.

Na mjestu gdje je atentator stajao u asfaltu utisnute su stope veličine njegovog stopala, Veljko Bulajić napravio je film o Sarajevskom atentatu, Irfan Mensur maestralno je odigrao ulogu Gavrila, a đačke ekskurzije i ture turista iz cijelog svijeta sate su provodile u Muzeju Mlada Bosna, sagrađenom na mjestu odakle je Gavrilo pucao, a potom prelazile Latinsku ćupriju, koja je preimenovana u Principov most.

Teško je kazati kad, ali nakon rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. u Sarajevu više nije bilo kvadratića s utisnutim stopama, Princip i Mlada Bosna ili su izbačeni iz školskih udžbenika ili se više nisu spominjali kao heroji.

Muzej Mlada Bosna danas se zove Muzej Sarajevo 1878-1918, na njegovom zidu, na LCD monitoru, danonoćno se prikazuju dokumenti i inserti iz Sarajevskog atentata, a Principov most ponovno se zove Latinska ćuprija.

Novinar Al Jazeere iz Sarajeva Harun Karčić posjetio je mjesto gdje je sahranjen Princip.

"Upravo na ovom mjestu leži tijelo Gavrila Principa i ostalih saučesnika Sarajevskog atentata. Historija ih različito pamti. Za neke su teroristi dok su za ostale 'vidovdanski heroji'. Kako god, djelo koje su učinili 28. juna 1914. ostalo je zabilježeno u historiji", kazao je Karčić.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.