Oglasi

Sarajevo i Zagreb se svađaju, Kinezi napreduju

Nakon novog demarša predsjedniku EK-a i svim resornim zvaničnicima EU-a, oštro pismo uručeno i generalnom sekretaru UN-a
Treba smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti sponaAl Jazeera

Od kako se ljudi bave politikom poznato je da je u politici sve moguće. Pa i to da je Zagrebu Sarajevo dalje od Brisela, a Sarajevu Njujork bliži od Zagreba! Samo u politici mostovi ne spajaju ljude, gradove, države i kontinente.

Još od kasnih devedesetih godina kada je rođena ideja o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom, Pelješki most je za zvanični Zagreb bio i ostao životno pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu je to bio i ostao ilegalni most i most inata, narušavanje teritorijalnog integriteta i potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru.

Toliko bliski, nacionalno izmiješani i međusobno ovisni, a istovremeno toliko udaljeni, nerazumljivi jedni drugima i zavađeni - mogu biti samo komšije i susjedi na Balkanu.

Nesložne poruke iz Sarajeva, ignorantska šutnja u Zagrebu

Umjesto razgovora, pregovora i konačnog dogovora o najpovoljnijem rješenju za obje države, predstanici Bosne i Hercegovine su se tokom više od 20 godina uzdali uglavnom u neusaglašene predizborne izjave, u impotentne zaključke Vijeća ministara, kontroverzna saopštenja članova Predsjedništva BiH, te u jedva izglasane preporuke i deklaracije Parlamentarne skupštine. U novije vrijeme u modi su pisma, demarši, zahtjevi i prijetnje tužbama. Time su se zadnjih godina bavili bezmalo svi iz bošnjačkih stranaka koji su bili ili još jesu išta u politici. Tek u novije vrijeme glavnu ulogu je preuzela endemska pamet, struka i nauka. Nakon nedavnog ponovnog demarša najvišim zvaničnicima Evropske unije, Pomorsko društvo BiH je ovih dana oštro pismo uručilo i generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniu Guterresu. 

Za svo to vrijeme, zvanični Zagreb je ignorirao svaki pokušaj iz Bosne i Hercegovine da se politička odluka o izgradnji Pelješkog mosta preispita, eventualno ponovo razmotri mogućnost povezivanja hrvatskog juga kopnenim koridorom preko stonsko-neumskog zaleđa, ili da se gradnja mosta odgodi do konačnog sporazuma dviju država o granici. Do ušiju službenog Zagreba nisu dopirali ni zahtjevi Sarajeva o provedbi međudržavnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ potpisanog sredinom 2001. godine iako ga je kao posljednja u tom procesu, prije 15 godina, ratificirala i Hrvatska.

Umjesto definitivnog dogovora o granici i raspetljavanja međudržavnog spora oko blokirane imovine u Hrvatskoj čiju vrijednost bh. stručnjaci procjenjuju u milijardama eura, pitanje Pelješkog mosta se pretvorilo u čistu politiku. Bošnjačkim političarima je služio za potpirivanje predizbornih međunacionalne tenzija. Hrvatski predstavnici u vlasti bezrezervno podržavaju stajališta Zagreba, dok vladajuća većina u entitetu Republika Srpka uglavnom podržava stajališta prohrvatskih stranaka u BiH.

Brisel ne čuje Sarajevo

Od ljeta 2013. kada se pridružila EU, umjesto da kao nova članice Unije i navodni "najjači zagovornik progresivne Bosne i Hercegovine" otvori komunikaciju sa institucijama BiH, Hrvatska se u potpunosti okrenula djelovanju kroz mehanizme evropskih institucija, a lobiranje kao nezaobilazni instrument međunarodnih odnosa ugradila je i u vlastiti nacionalni plan djelovanja na nivou EU. Rezultat takve politike je ne samo jedinstvena evropska podrška hrvatskoj odluci o gradnji Pelješkog mosta, nego i konkretna finansijska podrška od 357 miliona eura bespovratnih sredstava iz budžeta EU, što je 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 miliona eura.

Do Brisela ne dopiru ni sve učestalije pismene i verbalne prijetnje Međunarodnim sudom pravde u Hagu ili arbirtražom. Prvu takvu prijetnju je uputilo Pomorsko društvo BiH još 2012. godine. Nastavili su Bakir Izetbegović u svojstvu člana Predsjedništva BiH i lidera Stranke demokratske akcije, zatim ministar Adil Osmanović, trenutni bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, a najnovije takvo upozorenje uputio je, tri dana nakon izbora u oktobru prošle godine, hrvatski član bh. Predsjedništva, Željko Komšić. U odvojenim pismima institucijama EU i generalnom sekretaru UN-a upućenim ovih dana, takvu mogućnost ponovo najavljuje i Pomorsko društvo BiH.

Zašto je šutjelo Ministarstvo vanjskih poslova BiH?

U nedavnom odgovoru Generalne direkcije Evropske komisije za regionalnu politiku i urbanizam, koji je upućen Pomorskom društvu BiH sa potpisom šefa evropskog Ureda za Bugarsku, Sloveniju i Hrvatsku, Aurelia Cecilia, uz sve druge manje-više nepovoljne pojedinosti po BiH, navodi se da je hrvatsko Ministarstvo okoliša posljednji put 26. avgusta 2015. uputilo dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH kojim je zatraženo konačno zajedničko očitovanje bh. vlasti povodom hrvatske odluke o početku gradnje Pelješkog mosta.

„Bh. strana, međutim, nije u roku od 30 dana dostavila nikakvo mišljenje o tome, niti je zahtijevala produljenje roka za međudržavne konsultacije, što je prema članu 6. Espoo konvencije o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnim odnosima, za Evropsku komisiju značilo da je i provjera usklađenosti s Espoo konvencijom ostvarena“. (Konvencija usvojena 1991. u finskom gradu Espoou).

Referirajući se na sarajevske navode o kršenju Konvencije UN-a o pravu mora, Cecilio odgovara da „u skladu s člankom 77. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije, geografska granica potpada pod nadležnost država članica, te da institucije EU nemaju nadležnosti u toj oblasti“.

Ovakvim stavom evropski zvaničnik je demantovao tadašnjeg člana bh. Predsjedništva Bakira Izetbegovića koji je sredinom 2017. godine tvrdio da Evropska komisija od BiH nije nikada službeno zatražila očitovanje bilo koga u BiH prije donošenja odluke o sufinansiranju Pelješkog mosta „pokazujući tako nedopustiv odnos prema BiH... Naprotiv, odluka o sufinansiranju mosta je donesena na osnovu nevalidne dokumentacije koju je dostavila hrvatska strana i na osnovu ničim utemeljenih tvrdnji da se BiH ne protivi gradnji ovog mosta“, pisao je tada Izetbegović Evropskoj komisiji. Tokom posjete predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska Sarajevu u aprilu 2018., kao i krajem jula iste godine, Izetbegović je preko Delegacije EU tražio tumačenje iz Brisela, ali ga službeno nikada nije dobio. Zašto je šutjelo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, pitanje je na koje također za sada nema odgovora.

Gdje se izgubilo upozorenje Brisela Hrvatskoj?

Iako evropski zvaničnici sve do početka ove godine nisu službeno odgovarali na apele, pisma i demarše iz Sarajeva, Evropska komisija je 12. septembra 2017. godine (tri mjeseca nakon što je Hrvatskoj odobrila donaciju od 357 miliona eura) uputila javnosti gotovo nepoznato pismo kojim je od hrvatske Vlade zatražila da konsultacije sa Bosnom i Hercegovinom budu nastavljene „jer se u pripremi i implementaciji projekata finansiranih iz EU fondova, Evropska komisija oslanja isključivo na povjerenje u zemlje članice da će sve potrebne konsultacije sa susjednim zemljama biti obavljene kvalitetno i na vrijeme“. U pismu koje je potpisao Johannes  Bahrke navodi se također da je „za Komisiju ključno da Hrvatska i BiH održe dobre susjedske odnose i da nesporazume oko Pelješkog mosta riješe konstruktivnim dijalogom“.

Evropski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn, drugi je evropski zvaničnik koji se sredinom marta ove godine osvrnuo na Pelješki most ocjenjujući ga „spornim projektom“ jer kineska kompanija koja ga gradi, kako je rekao, „vjerovatno prima državne poticaje kako bi bila što konkurentnija na međunarodnim tenderima“. Odluku Evropske komisije o sufinansiranju Pelješkog mosta ocijenio je „ishitrenom“, imajući u vidu da bi kineska državna politika kreditiranja saobraćajne i energetske insfrastrukture u jugoistočnoj Evropi „mogla imati dugoročne štete po još uvijek krhke ekonomije ovih zemalja“.

Uprkos takvim stavovima, hrvatska Vlada je nastavila po svome, a premijer Andrej Plenković je i krajem prošlog mjeseca usred Brisela izjavio da projekat Pelješkog mosta „niko u EU nikada nije smatrao problematičnim“.

„Da postoji bilo kakav problem, nisam siguran da bismo od Komisije uspjeli dobiti toliki poticaj za gradnju mosta. Naš projekt je bio na javnom natječaju, a europska pravila su takva da su natječaji otvoreni prema svima pa i prema Kinezima“, rekao je Plenković nakon martovskog zasjedanja Evropskog vijeća. Ponovio je da se Pelješki most gradi „na hrvatskom teritoriju i nad morskim vodama u hrvatskom vlasništvu, te da će kineska kompanija svoj posao završiti prije ugovorenog roka 31. 1. 2022. godine.

'Istina je u činjenicama, a ne u nadama'

Kada već govorimo o Kinezima, završimo ovaj tekst podsjećanjem na mudrog kineskog državnika i oca sve četiri čuvene kineske modernizacije, Deng Xiaopinga. Osim one njegove poznate izreke  „nije važno je li mačka crna ili bijela sve dok lovi miševe“, jedna druga izreka ovog kineskog mudraca kao da je upravo sročena za ovu priču: „Istinu treba tražiti u činjenicama, a ne u našim nadama, koliko god one bile plemenite“.

Činjenica je da Evropska komisija ne želi, nema vremena niti ima mehanizme za povlačenje odluke o milionskoj donaciji za Pelješki most. Marljivi Kinezi grade brže od rokova. Vlada Hrvatske ima podršku cijele zemlje za ovaj projekat. Vlasti u BiH su nesložne. Vijeće ministara je duže od pola godine u tehničkom mandatu, a Parlamentarna skupština je skrojena po principu 'nek komšiji crkne krava'. Hrvatska je u EU, a BiH nema još ni kandidatski status. Ako istinu treba tražiti u činjenicama, dijalog o državnoj granici sa Zagrebom je važniji od svake prepiske i svih prijetnji tužbama.

Dok svi nosivi stubovi Pelješkog mosta još nisu uronjeni u morsku dubinu, objema stranama bi dugoročno bilo korisnije smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti spona, a ne sjeme razdora između dviju susjedskih zemalja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.