Sarajevo dobiva Muzej savremene umjetnosti

Kolekcija Ars Aevi godinama se nalazi u neuslovnim prostorima (Al Jazeera)

Pokretanjem procedure osnivanja Javne ustanove Ars Aevi otvoren je put da Sarajevo u skorijoj budućnosti dobije muzej savremene umjetnosti. Nova javna ustanova trebalo bi da na trajan način obezbijedi smještaj jedne od najvrednijih umjetničkih kolekcija u regiji.

Potpisujući sporazum sa čelnim ljudima Ars Aevia, dogradonačelnik Sarajeva Milan Trivić rekao je da je „stavljanjem potpisa na Sporazum ova kolekcija prešla u vlasništvo građana Sarajeva. Time je počela praktična realizacija najvećeg projekta od javnog interesa nakon Zimske olimpijade 1984. godine“.

Izgradnja zgrade muzeja

Osnivač kolekcije Enver Hadžiomerspahić kaže kako vjeruje da je sazrio stav lokalnih vlasti koje počinju shvatati kolika je važnost kolekcije Ars Aevi. Kruna svih obnovljenih aktivnosti oko brige za kolekcijom trebala bi biti izgradnja zgrade muzeja savremene umjetnosti u kojoj bi kolekcija bila smještena.

„Najvažnije u ovom periodu razvoja projekta Ars Aevi jeste jasan stav čelnih ljudi grada Sarajeva da oni smatraju da je projekat od tolikog značaja da je čak uporediv sa Zimskom olimpijadom u Sarajevu i da je sazrilo vrijeme da čelne ličnosti grada Sarajeva, ljudi iz Gradskog vijeća i Gradske uprave, da donosu odluku i da se angažuju da uspostave odnos sa UNESCO-om, Evropskom unijom i sa Italijom – to su podržavaoci koji kolekciju Ars Aevi podupiru i podržavaju već 25 godina i da se regeneriraju odnosi koji su bili izvanredni ali je u međuvremenu, zbog raznih razloga, došlo do zastoja. Sada je očit toliko veliki entuzijazam koji niko ne može zaustaviti“.

I predsjednik Fondacije Ars Aevi Ilija Šimić, koji je supotpisnik sporazuma, kaže da je novopokrenuta inicijativa obećavajuća i da se napokon nazire kraj agonije kroz koju je više od dvije decenije kolekcija prolazila. To, kako kaže, najoriginalniji koncept muzeja savremene umjetnosti i zaslužuje, jer nigdje na svijetu ne postoji ovako zamišljen projekat.

„Dakle, grad Sarajevo, otkada je na vlasti sadašnja garnitura, vrlo intenzivno je s nama razgovarao, pregovarao i razmatrao probleme i razmišljao o tome kako da se osnuje Javna ustanova Ars Aevi, na nivou grada Sarajeva, koja bi brinula o kolekciji i daljnjem razvoju projekta i svim njegovim performansama, koje su do sada dale velike rezultate. To što je 25 godina trajalo jedna je stvar, ali u međuvremenu je Ars Aevi narastao u jednu kulturno-umjetničku činjenicu kojih je malo u svijetu ili ne postoji ni jedna slična. Naime, najorginalniji je to muzej suvremene umjetnosti i takav ne postoji u svijetu, takav kojeg su sami umjetnici i institucije u Evropi, kao muzeji savremene umjetnosti i galerije savremene umjetnosti, sudjelovale u stvaranju projekta budućeg muzeja. Upornost je uvijek naporna i vrlo često dugotrajna ali se na kraju krajeva isplati i, evo, isplatila“.

Dio kolekcije Ars Aevi

Sarajevo, grad budućnosti

Kada govori o kolekciji Ars Aevi, Hadžiomerspahić ne propušta istaći njenu umjetničku, etičku i historijsku vrijednost ali najviše ističe činjenicu da je cijeli projekat izrodila kolektivna težnja stanovnika Sarajeva da svoj grad učine istinskim mjestom susreta različitih kultura.

„Umjetnička vrijednost kolekcije je ogromna, etička vrijednost je beskrajna, jer su najpoznatiji umjetnici svijeta darovali svoja reprezentativna djela gradu Sarajevu. Slavni arhitekta Renzo Piano je darovao svoje arhitektonske ideje gradu Sarajevu i projekt za najljepši teren koji postoji u Sarajevu – prostor između Zemaljskog muzeja i Historijskog muzeja, u Vilsonovom šetalištu, tik uz rijeku Miljacku. Materijalna vrijednost kolekcije isto tako je ogromna, ali prije svega cijeli ovaj projekat je neobičan izraz internacionalne kolektivne volje koji ne bi mogao biti ostvariv da tu ulogu nije odigrala magična riječ ‘Sarajevo’. Sarajevo-  grad susreta svijetova, Sarajevo – grad budućnosti i sada je, zbog toga, u toku kandidiranje projekta za Nobelovu nagradu za mir“.

I Šimić smatra da je lokacija za gradnju muzeja odlično odabrana a kada se jednog dana izgradi zgrada muzeja savremene umjetnosti to će biti svojevrstan muzejski kvart.

„To je vrlo poznata činjenica, gdje će muzej biti jer ima desetak godina kako mi imamo teren za izgradnju, a to je u Vilsonovom šetalištu između turske ambasade i Historijskog muzeja. Tako da bi to bilo mjesto muzeja – Zemaljski muzej, Historijski muzej i muzej suvremene umjetnosti. Postoji čestica, pravno regulirana na nivou kantona“.

Italija glavni partner

Finansijeri izgradnje muzeja su poznati, pojašnjava dalje Šimić, koji otkriva kako je Italija veoma zainteresirana da uloži novac u izgradnju objekta kao i da postoje snažne garancije evropskih institucija da će finansijski podržati gradnju muzeja.

„Italija je osigurala sredstva, jer je od početka bila s nama. Od početka su u projektu Sarajevo i nekoliko gradova Italije koji su zajednički rodno mjesto Ars Aevija. Mislim da već ima indicija da bi milion i pol eura moglo biti uskoro operativno za izradu izvedbenog projekta i ovih početnih stvari – da se pristupi gradnji. Evropska unija je zainteresirana i pravila je studiju izvodivosti prošle godine. Mislim da bi se Evropska unija uključila da pomogne finansijski i to ozbiljno da pomogne jedan ovakav projekat. Gospođa Mogherini je dva puta dolazila u obilazak kolekcije prilikom posjeta Sarajevu i izrazila je spremnost da se pomogne projektu. Uz vrlo skromnu pomoć države BiH, Evropska unija isfinansirala bi projekat. To neće biti preveliki objekat i mislim da neće biti potrebna prevelika sredstva“.

Gradnja muzeja, objašnjava Šimić, bila bi od višestruke koristi gradu Sarajevu i njegovim građanima, a logično je da bi jedna umjetnička institucija takvog profila uradila mnogo na međunarodnoj promociji Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

„Da ne budem pogrešno shvaćen, bit će to senzacija u pozitivnom smislu, ne samo u umjetničkom nego i arhitektonskom. A druga stvar, postoji primjera da takve ustanove i takve građevine pobude vrlo veliki interes u području turizma i mi smo sigurni da će veliki broj ljudi iz cijelog svijeta, a pogotovu iz našeg okruženja i Evrope dolaziti u posjetu Sarajevu, ciljano da posjete kolekciju i vide građevinu Renza Piana“.

Dio kolekcije Ars Aevi

Prva godina opsade Sarajeva

Kolekcija Ars Aevi srodila se sa gradom Sarajevom, jer posljednjih 25 godina dijele istovjetnu sudbinu. Ideja rođena ratne 1992. godine, priča Hadžiomerspahić, preživjela je sve ono što je i Sarajevo proživljavalo u posljednje dvije i po decenije.

„Ideja o formiranju kolekcije budućeg muzeja savremene svjetske umjetnosti u Sarajevu rođena je u prvoj godini opsade grada, dakle u 1992, ali suština njene vrijednosti je u tome da je Sarajevo pozvalo muzeje Evrope da budu partneri i organizatori osnivačkih izložbi. Umjetnički direktori muzeja Evrope biraju umjetnička djela svjetskih umjetnika i postaju osnivači kolekcije. Kolekcija se tako i zove i smještana je prostoru bivšeg Doma omladine na Skenderiji. Kada posjetilac uđe u taj prostor prvo uđe u kolekciju koju je formirao grad Milano, a zatim grad Prato pa Ljubljana, Venecija, Beč, a potom su se priključili Podgorica i Istanbul. U budućnosti će se projektu priljučiti Beograd i Zagreb baš kao i drugi gradovi svijeta koji žele biti partneri obogaćivanja kolekcije Ars Aevi“.

Izvor: Al Jazeera